Britanski i kineski znanstvenici su uz pomoć magnetne rezonance doÅ¡li do zakljuÄka da depresija nije samo duÅ¡evno stanje, već da postoji i ‘fiziÄki’ izvor depresije povezan s funkcioniranjem orbitofrontalnog korteksa (OFC), dijela mozga koji upravlja procesima motivacije i odluÄivanja.
Rezultati skeniranja mozga viÅ¡e od 900 osoba pokazali su da su osjećaj tuge, niskog samopouzdanja, anksioznosti, praznine, beznaÄ‘a, zabrinutosti, bespomoćnosti, kroniÄnog umora, osjećaja bezvrijednosti…. povezani s funkcioniranjem prednje regije mozga (OFC), kljuÄnoga dijela moždanog emocionalnog sustava.
Kada ondje dođe do poremećaja i najmanje odluke postaju problem, podsjećaju znanstvenici.
“Rezultati studije u kombinaciji s brojnim podacima koje smo prikupili iz raznih prethodno provedenih istraživanja, omogućili su nam da lociramo ishodiÅ¡te depresije. Oni bi nam trebali otvoriti nove smjernice za uÄinkovitiju terapiju u lijeÄenju ove teÅ¡ke bolesti u vrlo skoroj budućnostiâ€, rekao je profesor Jianfeng Feng s britanskog sveuÄiliÅ¡ta u Warwicku koji suraÄ‘uje s kineskim sveuÄiliÅ¡tem Fudan.
Kad se dogodi nešto dobro…
Da bi izolirao moždane mehanizme povezane s depresijom Fengov tim je angažirao 909 dobrovoljaca koji su podvrgnuti magnetnoj rezonanci (MRI). Od njih je 421 sudioniku postavljena dijagnoza velikoga depresivnog poremećaja ili depresije. Kontrolnu skupinu je Äinilo preostalih 488 ispitanika.
Snimke su pokazale da je depresija povezana sa živÄanom aktivnošću dvaju razliÄitih dijelova orbitofrontalnog korteksa (OFC) – lateralnog (boÄnog) i medijalnog (srednjeg) OFC-a.
Medijalni OFC postaje aktivan u trenutku kada primamo nagrade. Drugim rijeÄima, kada se dogodi neÅ¡to dobro, medijalni OFC poÄinje funkcionirati i zbog toga se osjećamo dobro.
Teže je prizvati pozitivna sjećanja
No MRI je kod sudionika studije s dijagnozom depresije pokazao slabiju živÄanu povezanost izmeÄ‘u medijalnog OFC-a i sustava pamćenja u hipokampusu, podruÄju mozga u obliku potkove koje igra važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoroÄnog pamćenja u dugoroÄno.
Nije u potpunosti jasno zbog Äega je tako, no znanstvenici pretpostavljaju da je oboljelima od depresije zamrÅ¡enije prizvati pozitivna sjećanja.
Osim slabije živÄane povezanosti s medijalnim OFC-om, kod pacijenata s depresijom evidentirana je i snažnija živÄana povezanost s lateralnim OFC-om, koji se aktivira u sluÄaju ‘nenagraÄ‘ivanja’, poput primjerice kažnjavanja.
Lakše se sjećati lošeg
Rezultati istraživanja upućuju na to da pojaÄana moždana aktivnost u lateralnom OFC-u znaÄi da je oboljelima od depresije jednostavnije prisjećati se negativnih iskustava, odnosno da im je puno teže osjećati se dobro u vlastitoj koži, a zbog smanjene aktivnosti medijalnog OFC-a teže im je procesuirati sretna i pozitivna sjećanja.
Bolje razumijevanje ishodiÅ¡nih fiziÄkih uzroka depresije moglo bi dovesti do velike razlike u lijeÄenju bolesti jer dosadaÅ¡nje metode lijeÄenja antidepresivima, pri Äemu se primjenjuje metoda pokuÅ¡aja i promaÅ¡aja, nisu uÄinkovite. Naime, oko 50 posto pacijenata ne reagira na prvi propisani antidepresiv.
Ovim saznanjem britanski i kineski znanstvenici žele upozoriti na važnost otkrivanja i primjene personaliziranih lijekova koji će djelovati na orbitofrontalni korteks i njegove dvije subregije, da bi rezultati lijeÄenja bili uÄinkovitiji.
Žene na udaru
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a kada govorimo iskljuÄivo o ženskoj populaciji, posrijedi je zdravstveni problem broj jedan.
Rezultati istraživanja objavljeni su u Äasopisu “Brainâ€./Hina tropolje.info