General Zlatan Mijo Jelić komentirao je u emisiji “Otvoreno” optužnicu protiv njega koju je prije dvije godine podignulo Tužiteljstvo BiH, koje ga tereti da je u ratu u Bosni i Hercegovini bio dio udruženog zloÄinaÄkog pothvata (UZP).
-Problem je Å¡to hrvatska javnost ne zna ili ne želi znati da u Bosni i Hercegovini postoje dva zakona po kojima se sudi za ratne zloÄine. To je kazneni zakon iz bivÅ¡e SFRJ i kazneni zakon BIH donesen 2003. godine. Prvospomenuti ne poznaje termin udruženi zloÄinaÄki pothvat, Å¡iroki rasprostranjeni napad protiv ÄovjeÄnosti, selektivnu zapovjednu odgovornost. Po tom se zakonu sudi Muslimanima dok se retroaktivnom primjenom zakona iz 2003. godine sudi Hrvatima – istaknuo je Jelić.
Analizirajući matricu po kojoj se podižu optužnice u BiH, podsjetio je i na ulogu pravosuđa u Republici Hrvatskoj.
– KljuÄni je problem u tome Å¡to u Republici Hrvatskoj to nikog ne zanima. Hrvatska i BiH imaju potpisan sporazum izmeÄ‘u tužiteljstava. Neka temeljem tog sporazuma pravosudni sustav RH zatraži materijale od Tužiteljstva BiH, prouÄi ih i onda potvrdi ili odbaci optužnicu. Ako optužnica bude potvrÄ‘ena, spreman sam se pojaviti pred hrvatskim pravosuÄ‘em, bez obzira Å¡to mi se optužnicom niti jedan zloÄin osobno ne stavlja na teret – kazao je Jelić, istaknuvÅ¡i da je državljanin Republike Hrvatske.
Pitajući se zaÅ¡to se ne procesuiraju zloÄini nad Hrvatima, podsjetio je na 331 logor Armije BiH, od Äega je istaknuo one u Bugojnu.
– Armija BiH u ratu je imala 331 logor, kroz koji su proÅ¡la 14444 registrirana Hrvata. Recimo, u Bugojnu je bilo zatoÄeno 2,5 tisuće Hrvata od Äega je 90 posto civila. U logorima u Bugojnu ubijeno je 35 zarobljenih vojnika HVO-a, 19 ih se joÅ¡ vodi kao nestalo. Tih 19 vojnika, prema izjavama svjedoka, odvedeni su na Rostovu, planinu izmeÄ‘u Bugojna i Novog Travnika, gdje je bio kamp mudžahedina koji su izvodili obuku za lokalne pripadnike Armije BiH. ZavrÅ¡ni Äin te obuke, prema iskazu svjedoka koji je iskoÄio s kamiona i spasio se, bio je ritualno odsjecanje glave – podsjetio je Jelić, dodajući kako je žalosno da se u hrvatskoj javnosti govori iskljuÄivo o Dretelju i Heliodromu i Ahmićima, ali ne i o Grabovici, Uzdolu, Maljinama, Bugojnu, Kaknju, itd.
Osvrnuo se i na logor Armije BiH “Muzej” u Jablanici.
– U tom logoru bilo je 900 Hrvata a Jablanica je tada imala samo 2200 Hrvata. Od tih 900 zarobljenih Hrvata, preko 800 su bili civili koji su dovedeni iz Doljana 28. srpnja 1993., a meÄ‘u njima bilo je 69 djece. U tom logoru bili su do 1. ožujka 1993., odnosno do potpisivanja Washingtonskog sporazuma. NajmlaÄ‘e dijete zatoÄeno u logoru “Muzej” u Jablanici imalo je 29 dana. Jedno dijete se rodilo u logoru, to je mala Jelena koja danas studira u Zagrebu – naglasio je Jelić-
IstiÄe kako su u Haagu osuÄ‘ena samo dvojica Äasnika Armije BiH koji su zajedno su dobili 5 i pol godina zatvorske kazne.
U emisiji je proÄitao i dijelove pisma Sefera Halilovića upućenog PredsjedniÅ¡tvu BiH, ministrima obrane i unutarnjih poslova, te vrhu SDA, u kome je rijeÄ o zloÄinima Armije BiH.
M.J.