Magazin

Zajedno

AA. VV., Otkopana istina Å irokog Brijega, Matica hrvatska, Å iroki Brijeg, 2017.

Â»Pustimo proÅ¡lost, okrenimo se buduÄ‡nostiÂ«, govore nam odreÄ‘eni u posljednje vrijeme. A to su oni koji nikako preÅ¾aliti hudo jugoslavensko razdoblje. Hrvatskom, pak, puku u to vrijeme bilo je itekako teÅ¡ko i sada u slobodi, kakvoj takvoj, Å¾eli konaÄno iznijeti na svjetlo dana Å¡to se dogaÄ‘alo kroz proteklo vrijeme. Potpuno je to u skladu sa svim pravilima povijesne struke, da o neÄemu drugome ne govorimo.

S ovakvih i sliÄnih polaziÅ¡ta krenula je i ova knjiga. Trebalo je samo zakopati ne samo u zemlju gdje su posmrtni ostatci pobijenih, nego i u duÅ¡u pogoÄ‘enih tim dogaÄ‘ajima da se doÄ‘e do prave istine. Nju nekadaÅ¡nja jugoslavenska vremena nisu istraÅ¾ivala, ona su za nju samo kaÅ¾njavala, od nekoliko mjeseci tamnice do skidanja glave. Ovisi kako si imao sreÄ‡e.

JoÅ¡ od prve Jugoslavije o Å irokom Brijegu Å¡irene su laÅ¾ne priÄe. Prikazivan je kao nacionalistiÄki, a ne kakav je on zapravo bio, srediÅ¡te vjere i uljudbe za Äitavu Hercegovinu i okolne krajeve. U veljaÄi 1945. te su se objede pojaÄale. Trebalo je opravdati zbog Äega je u samom samostanu uhiÄ‡eno, ubijeno i zapaljeno 12 fratara, kao i drugi u njegovom okruÅ¾ju. Ne Ä‡emo ponavljati te priÄe, naÅ¾alost ih dobro znamo, ali Ä‡emo iznijeti na javu da su jugokomunisti za nekoliko dana, koliko im je trebalo da pregaze Å iroki Brijeg i odu prema Mostaru iza sebe ostavili oko 330 Å¡to veÄ‡ih, Å¡to manjih stratiÅ¡ta i grobiÅ¡ta. Doslovce su Å iroki Brijeg posuli kostima pobijenih. Bilo im je svejedno tko su oni, vojnici ili civili, Å¾ene ili djeca, vaÅ¾no je bilo ubijati. Uz to su ruÅ¡ili i odnosili sve Å¡to im je palo pod ruku. Tko ne vjeruje neka barem prolista knjigu pred nama.

Sve je puno podataka koji su lako provjerljivi. Svjedoci govore o onomu Å¡to su vidjeli i Äuli, brojke govore o crnoj statistici. JoÅ¡ je neÅ¡to preko 150 neotkopanih stratiÅ¡ta, joÅ¡ se nastoji doÄ‡i do barem pribliÅ¾ne istine. U svemu ovomu poslu suraÄ‘uju Povjerenstvo za obiljeÅ¾avanje i ureÄ‘ivanje grobiÅ¡ta iz Drugog svjetskog rata i poraÄ‡a na podruÄju grada Å irokog Brijega te Vicepostulatura postupka muÄeniÅ¡tva Â»Fra Leo PetroviÄ‡ i 65 subraÄ‡eÂ«. I civili i fratri zajedno su ginuli, sada ih zajedno traÅ¾imo.

Nekoliko je tematskih cjelina u knjizi. Sve bismo najprije mogli podijeliti na ratno i poratno vrijeme Drugog svjetskog rata. Nakon toga mogli bismo govoriti o Å¾rtvama sa Å irokog Brijega (njih 2.165) koje su ginule tu ili u nekim drugim krajevima te na pristigle s raznih strana i poginule na Å irokom Brijegu. A sve je ovo prikazano kroz rad spomenutog povjerenstva i vicepostulature. Kad je govor o pobijenim franjevcima, onda namjerno nema puno podataka. Umjesto toga upuÄ‡uje se gdje se ta problematika moÅ¾e naÄ‡i. Na taj su naÄin civili dobili viÅ¡e prostora, jer ovo je jedino mjesto gdje se o njima naÅ¡iroko govori.

Å irokobrijeÅ¾ani ovu knjigu doÅ¾ivljuju kao spomenik svojoj patnji. Nema ona namjeru biti zadnja rijeÄ, ona upuÄ‡uje na daljnja istraÅ¾ivanja i produbljivanja reÄenoga. Svaki i mali doprinos dobro je doÅ¡ao. Nadajmo se da Ä‡e i druga naÅ¡a mjesta krenuti ovim putovima.

Miljenko StojiÄ‡

Miljenko StojiÄ‡, JasnoÄ‡a pogledÃ¢, Radiopostaja Â»MirÂ« MeÄ‘ugorje, MeÄ‘ugorje, 29. studenoga 2017.