Kada putnik namjernik doÄ‘e u Bugojno, na ulicama ga doÄeka mirna svakodnevna slika života srednjobosanskoga grada. Ni po Äemu se ne bi reklo da je prije 20 godina tu okonÄan surovi rat koji je imao svoje žrtve na svim zaraćenim stranama. Tek u razgovoru s ljudima postane se svjestan da ispod spokojne slike leže svježe slike traumatiÄnog vremena koje je donijelo velike promjene. One su posebice vidljive i izražene meÄ‘u Hrvatima jer ih se broj znatno smanjio. Muslimansko-hrvatski sukob u kojem su bili izrazito brojÄano manji, rezultirao je progonom Hrvata. Od 16.031 Hrvata, koliko ih je prema popisu 1991. godine bilo u općini Bugojno, sada ih prema popisima župnih ureda ima oko 4200. Kakav je njihov druÅ¡tveni položaj, najbolje se vidi iz njihovih rijeÄi.
Sigurnosna pitanja
– Bila sam 20 godina u Splitu i prije dvije godine sam se vratila u Bugojno. Vratila sam se jer moram Äuvati svoj stan. Prije dvije godine mi je provaljen i useljen, trebalo mi je punih osam mjeseci da istjeram pravdu i da ga vratim. Jednostavno, ovdje može raditi Å¡to tko hoće. Netko si je dao za pravo ući u moj stan i reći da je njegov – kaže Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji poginulih, nestalih i odvedenih branitelja Domovinskog rata Bugojno. Njezin suprug Mihovil Strujić je u skupini od 21 nestalog bugojanskog Hrvata, pripadnika HVO-a, piÅ¡e portal VeÄernjeg lista BiH Vecernji.ba. Udruga ima 100 Älanova, a temelji se na brojevima od 311 poginulih, 20 odvedenih vojnika (ostaci jednog odvedenog su 1994. pronaÄ‘eni) i 16 nestalih civila. tropolje.info
