Kultura

Marija Galić “U prepunoj posuškoj kinodvorani sinoć se održao projekt na temu Depresija i anksioznost.

“Nemojte podcijenjivati snagu malih koraka, birajte uvijek teži put, na prečicama su dokazano gužve jer svi žele na brži način doći do cilja.”- riječi su Ana Marije Penave, organizatorice projekta Depresija i anksioznost koji je održan sinoć u Posušju.
U prepunoj posuškoj kinodvorani sinoć se održao projekt na temu Depresija i anksioznost. Sve je započelo zahvalom od strane organizatota svim prisutnima i jednim od tekstova poznatog autora Josipa Milanovića- Pisoja.
Projekt je održan na inicijativu Ana Marije Penave-magistrice kineziologije koja je ujedno bila i predavač na temu Tjelesna aktivnost- ključ očuvanja zdravlja.
Među predavačima se našao i prof.dr.sc. Miro Klarić na temu Spektar depresivnih poremećaja- Izazov suvremenog doba.
Prof. Jozo Kolobarić u svome izlaganju se dotakao desetogodišnje borbe s depresijom.
Prvo izlaganje je održao prof. Jozo Kolobarić, koji se na početku osvrnuo na to kako je kod njega sve započelo s umjetničkim duhom i s puno intelektualnog rada, posebno naglašivši kako je pročitao veliki broj knjiga i da je to kod njega bio okidač. Odlazio je u Zagreb na sesije i u radu s drugim ljudima je shvatio da će mu trebati puno vremena za oporavak.
“Čovjek kada slomi nogu, kost zaraste za par mjeseci, ali kad čovjek slomi duh treba puno više vremena. Depresija me naučila da se ne naslađujem tuđim mukama.” -govori Jozo. Istaknuo je kako živimo u neizvjesnom vremenu gdje se moramo boriti s nekim problemima koje naši stariji nisu imali i  kako ljudima treba davati prilike da se iskažu a ne držati ih u raznim okvirima.
“Trebamo shvatiti status i ulogu u društvu, neće svi biti uspješni, nogometaši, doktori. U životu je glavna stvar biti svjestan da možemo promijeniti puno toga oko sebe.”- zaključuje Jozo.
Drugo izlaganje je održao prof.dr.sc. Miro Klarić osvrnuvši se mitove o depresiji, o učestalosti depresivnih poremećaja te istaknuvši kako je depresija drugi svjetski zdravstveni problem (prvi je kardiovaskularni problem), a kod žena je zdravstveni problem broj jedan. Naveo je neke od poremećaja raspoloženja: bipolarni afektivni poremećaj, hipomanija, manija, ciklotimija, dvostruka depresija, melankolija.
“Depresija je bolest s tisuću lica , koliko god je ljudi, toliko je i različitih oblika depresije.”- ističe Klarić.
Dr. Klarić naveo je neke od savjeta što sami možemo učiniti u borbi protiv depresije, a to su: zdravi stil života, primjerena i redovita prehrana, smanjen unos kofeina, nikotina i šećera, tjelovježba, redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje. Za kraj je dr. Klarić naveo procjenu da kod 50 – 85 % oboljelih dolazi do izlječenja te da ne smijemo zaboraviti da je depresija izlječiva bolest i da izlječenje ne dolazi preko noći već da je to dugotrajniji proces.
Treće izlaganje održala je Ana Marija Penava, magistrica kineziologije, jedna od organizatorica događaja. Ana Marijina tema je bila Tjelesna aktivnost- ključ očuvanja zdravlja.
Ana Marija je započela priču o tome kako na svijetu ljude najviše ispunjava kada pomažu drugima i pruže ruku u potrebi, tako je ona odlučila pružiti ruku svima kojima je potrebna na način da istakne kako je tjelesna aktivnost urođena ljudska potreba te kako trebamo živjeti život sporije i ispunjenije.
“Kako bi osjetili snagu i moć pokreta moramo sami sebi dati priliku. Cijenite svoje zdravlje, nemojte ga uzimati zdravo za gotovo, primjenjujte mehanizme kojima će te očuvati svoje zdravlje.” -naglašava Ana Marija.
Na kraju svoga izlaganja Ana Marija zaključuje kako ne treba podcjenjivati snagu malih koraka te da se s vremenom i upornošću sve može postići.
Na koncu događaja publici je predstavljen kratki film o depresiji i anksioznosti, a režirala ga je Ana Marija Penava, glumili su Martina Arapović i Jozo Kolobarić. Za snimanje i montažu zaslužan je Vlado Penava.
Za kraj je Ana Marija iskazala zadovoljstvo odazivom publike i dotakla se budućnosti održavanja projekta: “Ova brojka i prizor pune dvorane govori da su ljudi u većem problemu nego što smo mislili. Pustiti ćemo da se spontano to odvije, ali svakako je plan održati projekt u većim gradovima.”
Marija Galić

Exit mobile version