U razgovoru sa domaćim medijima Slaven Galić, zamjenik ministra obrane BiH govorio je o sigurnosnoj situaciji u BiH, stanju u Oružanim snagama, napadima na novinara Zorana Krešića kao i prisustvu pripadnika OSBiH na otvaranje spomenika u čast generala Mehmeda Alagića.
Kako komentirate aktualni problem vezan za napad na novinara Večernjeg lista Zorana Krešića?
Napad na novinara Večernjeg lista Zorana Krešića samo je još jedan podsjetnik na krhku stvarnost slobode govora u našoj zemlji. Sloboda govora, taj temelj demokracije, pravo je svakoga da izrazi svoje mišljenje bez straha od odmazde ili pritiska. Bez nje, demokracija se urušava, a strah od istine postaje glavni adut vlasti koja želi ignorirati stvarnost.
Zašto se onda napadi na novinare ponavljaju? Zato što neki smatraju da sloboda govora ugrožava njihov monopol na istinu. Umjesto da preuzmu odgovornost za svoje postupke, pojedine vlasti radije prigušuju glasove koji ih prozivaju i koji se usude postaviti pitanja.
Zoran Krešić, poznat po svojoj hrabrosti i nepopustljivom stavu, našao se u središtu kontroverzi zbog izjave izvučene iz konteksta. Njegova potencijalna uloga u Upravnom odboru FTV-a izazvala je buru reakcija, no ono što je ostalo nedorečeno jest kako FTV, godinama bez legalnog upravnog odbora, menadžmenta i statuta, predstavlja simbol problema unutar bosanskohercegovačkog medijskog prostora.
Dajem potpunu podršku Zoranu Krešiću i svim novinarima koji se bore za istinu. U BiH je ključna puna zaštita novinarskih prava i slobode izražavanja – jer bez slobodnih medija, nema ni prave demokracije.
Kako komentirate sigurnosnu situaciju u BiH i regiji?
Globalna geopolitička događanja, regionalni izazovi pa i političko ozračje u BiH, stalni su podsjetnik da mir i stabilnost nisu teme koje se podrazumijevaju, nego one u koje se uvijek i nanovo moraju ulagati institucionalni napori i potrebni resursi.
Takvi izazovi, već imaju svoje posljedice i mi ih osjećamo, utječu na humanitarni, gospodarski i svaki drugi aspekt pojedinaca i zajednice, ali na nama je da se svakodnevno prilagođavamo novonastalim promjenama i u svojim nadležnostima borimo protiv njih.
Za mir i stabilnost cijelog zapadnog Balkana ključni su stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Nedavno sam imao sastanak u Ministarstvu obrane BiH sa pomoćnikom glavnog tajnika NATO-a Thomasom Goffusom, prilikom kojeg je po tko zna koji put naglašeno kako je upravo suradnja Bosne i Hercegovina sa Sjevernoatlantskim savezom (NATO) ocijenjena ključnom za potrebni mir i stabilnost cijele regije što će biti prioritet i u budućnosti.
Požari su ove godine posebno izazovni za cijelu BiH, u kojem kapacitetu su Oružane snage BiH bile spremne odgovoriti problemu?
Zračne snage Oružanih snaga Bosne i Hercegovine već nekoliko tjedana aktivno sudjeluju u gašenju požara širom BiH u kapacitetima sa kojim raspolažemo. Požari su zahvatili područja od sjevera do juga BiH, na raspolaganju smo bili u svakom trenutku kada su naravno i drugi uvjeti omogućili. Pomoć iz zraka je neophodna, a to najbolje zna stanovništvo, vatrogasci, ali i svi drugi koji se nalaze u blizini nedostupnih, požarom zahvaćenih područja.
Angažman OS BiH je nemjerljiv, ali ne bi bio moguć bez američke donacije u vidu helikoptera, koji su ovih dana gasili požare, što je od velikog značaja za nas i građane BiH.
Prema podacima Europskog informacijskog sustava za praćenje požara, od 2006. do danas vatra je u Bosni i Hercegovini uništila više od 6.204,4 kvadratnih kilometara zemljišta, a klimatske promjene će u budućnosti utjecati na slično, vjerojatno i alarmantnije stanje pa je potrebno više ulagati u resurse protiv požara.
Osim resursa koje će Oružane snage BiH, ali i druge razine vlasti koristiti u pomoći civilnom stanovništvu, posebno mi je važno što je BiH u rujnu 2022. godine pristupila Mehanizmu EU za civilnu zaštitu što znači da je i na ovaj način omogućena pomoć svih članica Mehanizma koje imaju obvezu za pružanje uzajamne pomoći u slučaju bilo koje nesreće, uključujući i požare.
Je li Predsjedništvo BiH zloupotrijebilo Oružane snage BiH kada je u pitanju otvaranje spomenika u čast generala Mehmeda Alagića?
Osvrćući se na aktualne požare gdje smo prema Zakonu o obrani BiH dužni pomoći lokalnom stanovništvu u reagiranju na prirodne katastrofe i nesreće odgovaramo zadaćama, koje su zakonske i moralne. Svakodnevno svjedočimo i raznim obljetnicama, aktivnostima, otvaranjima spomenika širom BiH gdje pripadnici Oružanih snaga BiH pružaju potporu civilnim strukturama vlasti i udrugama, bilo da je u Godišnjem planu aktivnosti civilno vojne suradnje ili ne.
Ova problematika je destabilizirana kada se prije mjesec dana održavala manifestacija na Vlašiću “Dani pobjede, dani ponosa – Ljuta greda 2024” gdje je upriličeno otvaranje spomenika “General Mehmed Alagić – Ljuta greda” u čast generala Mehmeda Alagića kojeg je Međunarodni kazneni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu optužio za likvidacije Hrvata. Alagić formalno nije presuđen za ratni zločin jer je preminuo neposredno prije početka sudskog procesa u Haagu.
Kada je riječ o odavanju počasti pojedinim osobama, Oružane snage BiH pružaju potporu visokim domaćim državnim uzvanicima ukoliko aktivnost nije u suprotnosti sa zakonskim i podzakonskim aktima.
U ovom slučaju upotreba Oružanih snaga BiH pružanja potpore u odavanju počasti članu Predsjedništva BiH Željku Komišiću nije u skladu sa zakonom, ali što očekivati od člana Predsjedništva BiH koji nema legitimitet i ovo je isključivo korištenje vojske u političke svrhe.
Oružane snage BiH uopće nisu trebale biti pozvane od strane Predsjedništva BiH i organizatora na takvu aktivnost jer je odgovornost svih, ali i pripadnika Oružanih snaga BiH da grade ozračje iz kojeg proizlazi samo pomirenje, uz baštinu i identitet svoga naroda. Imenovanje objekata po osobama koje su optužene ili osuđene za ratne zločine protivi se napretku koji je BiH potreban.
