Nedugo nakon Å¡to je Nacional objavio da se pod raznim istragama TužilaÅ¡tva BiH nalazi najmanje 37 hrvatskih Äasnika, meÄ‘u kojima je svakako najpoznatiji general Ante Gotovina, Nacionalu je dostavljena na uvid dodatna tajna dokumentacija koja pokazuje Å¡to bi se nekim hrvatskim Äasnicima moglo stavljati na teret. Radi se o joÅ¡ jednom dijelu izvjeÅ¡taja koje je Vojna sigurnosno-obavjeÅ¡tajna agencija (VSOA) proslijedila hrvatskom državnom vrhu.
Hrvatski tjednik navodi kako se u izvješćima posve eksplicitno tvrdi da se u najmanje jednoj optužnici djelovanje i angažiranje oružanih snaga HVO u Hercegovini kvalificira kao dio zloÄinaÄkog pothvata koji je koordinirao tadaÅ¡njih hrvatski državni vrh, a cilj je bilo etniÄko Äišćenje boÅ¡njaÄkog i drugog nehrvatskog stanovniÅ¡tva iz Hercegovine.
Imena
U tom se dokumentu, tvrdi Nacional, navodi da su sudionici tog zloÄinaÄkog pothvata bili tadaÅ¡nji hrvatski predsjednik Franjo TuÄ‘man, tadaÅ¡nji ministar obrane Gojko Å uÅ¡ak, tadaÅ¡nji naÄelnik Glavnog stožera hrvatskih oružanih snaga Janko Bobetko, tadaÅ¡nji predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosna Mate Boban, tadaÅ¡nji predsjednik vrhovnog, izvrÅ¡nog, upravnog i obrambenog tijela Herceg Bosne Jadranko Prlić, tadaÅ¡nji naÄelnik Ministarstva obrane HVO-a Bruno Stojić, jedan od tadaÅ¡njih zapovjednika HVO-a Slobodan Praljak, tadaÅ¡nji naÄelnik Uprave vojne policije HVO-a Valentin Ćorić, tadaÅ¡nji naÄelnik službe za razmjenu zarobljenika i drugih osoba Branislav PuÅ¡ić, zatim Dario Kordić, Tihomir BlaÅ¡kić, Mladen Naletilić, kao i brojni drugi dužnosnici i Älanovi vlade i politiÄkih struktura Herceg Bosne te HDZ-a na svim razinama, meÄ‘u kojima se nalazi i Nedjeljko Obradović, tada na dužnosti zapovjednika brigade HVO-a ‘Knez Domagoj’.
Sve je to zapisano u jednom od dokumenata s naslovom “Operativna informacija B†od 8. kolovoza 2012. U njemu se takoÄ‘er izvjeÅ¡tava o aktivnostima Tužiteljstva BiH povezanim s istragama o ratnim zloÄinima, a posebna se pozornost posvećuje Obradovićevu sluÄaju.
On se rodio 14. ožujka 1961. u Metkoviću, gdje ima i prijavljeno prebivaliÅ¡te. U hrvatske oružane snage pristupio je 8. listopada 1991., bio je zapovjednik 116. brigade Hrvatske vojske u Metkoviću, a zadnja dužnost koju je obnaÅ¡ao u Hrvatskoj vojsci bila je dužnost Äasnika u IV. zapovjednom podruÄju Ston.
ZloÄini u Stocu i ÄŒapljini
BivÅ¡i hrvatski predsjednik Ivo Josipović odlikovao ga je za obranu Metkovića. ÄŒin stožernog brigadira dodijeljen mu je 19. ožujka 1996., a umirovljen je 23. prosinca 2002. Do sredine 2011. obnaÅ¡ao je dužnost savjetnika premijera HercegovaÄko-neretvanske županije.
Nacional podsjeća kako se u javnosti u rujnu 2013. spominjalo da se Obradovića istražuje zbog ratnih zloÄina u Stocu i ÄŒapljini po zapovjednoj odgovornosti, jer je bio i ratni zapovjednik 1. hercegovaÄke brigade “Knez Domagojâ€, koja je bila kljuÄna za obranu Stoca. Tvrdilo se u medijima da se istražuje u vezi sa sukobima izmeÄ‘u Armije BiH i HVO-a, a Tužiteljstvo BiH te medijske navode nije komentiralo. Spominjalo se i da je njegovo ime navodno bilo na popisu 20 osoba bivÅ¡e glavne haaÅ¡ke tužiteljice Carle del Ponto, koje je ona uputila Tužiteljstvu BiH u proceduru.
NeÅ¡to viÅ¡e od godinu dana prije nego Å¡to su se u medijima pojavili prvi tekstovi u kojima se spominje istraga protiv Obradovića, VSOA je hrvatski državni vrh vrlo precizno informirala Å¡to se zapravo dogaÄ‘a u tom sluÄaju, navodi Nacional.
Detalji izvješća
U tom izvješću stoji: “Sukladno zakljuÄcima Visokog sudbenog vijeća BiH u vezi s radom Posebnog odjela za ratne zloÄine Tužiteljstva BiH, zamjenica glavnog tužitelja BiH i Äelnika navedenog Odjela gospoÄ‘a Vesna Budimir izdala je pisani nalog podreÄ‘enim tužiteljima o nužnom intenziviranju rada u cilju podizanja optužnice ili odbacivanja kaznenih prijava. Slijedom navedenog sredinom prosinca 2011. državna tužiteljica Posebnog odjela zadužena za predmete ratnog zloÄina na podruÄju Hercegovine, gospoÄ‘a Remizija Smajlagić, izdala je uhidbeni nalog za umirovljenog generala HVO-a i brigadira HV-a Nedjeljka Obradovića. MeÄ‘utim, kako se imenovani u to vrijeme nalazio na podruÄju Hrvatske, a nije mu udovoljeno zahtjevu braniti se sa slobode, Nedjeljko Obradović je naÅ¡ao utoÄiÅ¡te u Zagrebu. Izdavanje tog uhidbenog naloga potvrÄ‘uje ranija raspoloživa operativna saznanja i prosudbe VSOA-e kako će od Tužiteljstva BiH doći do podizanja optužnica za veći broj visokih Äasnika HVO-a i pripadnika policije koji su osumnjiÄeni za ratne zloÄine poÄinjene nad BoÅ¡njacima 1993. na prostoru Hercegovine, odnosno Stoca i ÄŒapljine.Pored navedenog Remzija Smajlagić je poÄetkom ove godine naložila Terenskom uredu Državne agencije za istrage i zaÅ¡titu BiH (SIPA) Mostar intenziviranje istražnih radnji za predmete za koje nije podignuta optužnica te je izdala veći broj uhidbenih naloga po donesenim optužnicama. Temeljem optužnice provede se istražne radnje prema osumnjiÄenicima za ratni zloÄin nad pripadnicima nikÅ¡ićko-Å¡avniÄke brigade, a uhidbeni nalozi su podneseni za veći broj osoba osumnjiÄenih za ratne zloÄine u logoru Dretelj. MeÄ‘utim, operativno prosuÄ‘ujemo kako optužnica protiv generala Nedjeljka Obradovića ima za cilj dokazati kako je individualna odgovornost optuženika sastavni dio ukupnog zloÄinaÄkog pothvata etniÄkog Äišćenja Hercegovine i njezinog pripajanja Hrvatskoj, usmjeravanog od tadaÅ¡njeg najviÅ¡eg hrvatskog državnog i vojnog vrha.â€
Logori
Potom se u tom dokumentu citiraju navodi iz optužnice protiv Obradovića. U njemu se iznosi da se Obradovića tereti da je podržavao, vodio zatvore i koncentracijske logore i druge objekte za zatvaranje i zatoÄenje BoÅ¡njaka te da je nad njima sustavno provoÄ‘eno nasilje. U optužnici se navodi da su pripadnici brigade “Knez Domagoj†tijekom 1993. i 1994. uhitili osobe boÅ¡njaÄke nacionalnosti i s njima nehumano postupali. Posebno se detaljno opisuju zbivanja na podruÄju općine Stolac iz travnja 1994.
U optužnici protiv Obradovića se navodi da je zapovjedio uhićenja većeg broja Bošnjaka koji su kasnije zatvoreni na više lokacija, u vojarnu Grabovina i logore Dretelj, Gabela i Heliodrom. Obradovića se posebno tereti za zlostavljanje vojnih policajaca brigade “Bregava†iz sastava Armije BiH.
U izvješću VSOA-e vrlo se detaljno opisuje Å¡to se sve Obradoviću stavlja na teret. Tako se, meÄ‘u ostalim, navodi i sljedeće: “U razdoblju od travnja do rujna 1993. u Okružnom vojnom zatvoru u Dretelju u sklopu vojarne pripadnici HVO-a zatoÄili su oko 2270 uhićenih bosanskih muslimana iz općine Stolac i ÄŒapljina, meÄ‘u kojima i pripadnike HVO-a muslimanske nacionalnosti te odreÄ‘eni broj djeÄaka mlaÄ‘ih od 16 godina, odnosno muÅ¡karaca starijih od 60 godina. Pripadnici HVO-a iste su izgladnjivali, Å¡to je rezultiralo smrću jednog od zarobljenika. Uhićenici su takoÄ‘er bili prisiljavani na meÄ‘usobne borbe pri Äemu su najmanje Äetiri osobe poginule od posljedica fiziÄkih ozljeda ili zato Å¡to su ih ustrijelili pripadnici HVO-a. Navodi se i kao je humanitarnim organizacijama pristup zatvoru Dretelj bio uskraćen, a zarobljenici kontinuirano premjeÅ¡tani u mjesto Silos u ÄŒapljini sve do kolovoza 1993.
Dokumentacija
Nacional piÄe kako se generala Obradovića tereti da je poticao i omogućio da se zatoÄene BoÅ¡njake natjera na protupravni prisilni rad. Oni su bili zatoÄeni u zatvorima Gabela i Dretelj i prisiljavalo ih se graditi i utvrÄ‘ivati vojne crte na bojiÅ¡nici.
VSOA je hrvatski državni vrh informirala o tomu kako je Tužiteljstvo BiH u radu na tom predmetu ispitalo 135 svjedoka, kao i 69 svjedoka u drugim predmetima koje namjerava koristiti protiv Obradovića.
U izvješću VSOA-e navodi se sljedeće: “…Prikupljena je medicinska dokumentacija za svjedoke, zapisnici o sasluÅ¡anju vjeÅ¡taka, obdukcijski nalazi, izvodi iz matiÄne knjige umrlih i druga dokumentacija. Pribavljeni su osobni matiÄni kartoni, VON 8 za osumnjiÄenog Obradovića, dok je materijalna dokumentacija ovjerena u Haagu. Zahtjevom za pomoć od MeÄ‘unarodnog kaznenog tribunala za bivÅ¡u Jugoslaviju iz predmeta ‘Jadranko Prlić i dr.’, prikupljeni su dokumenti u vezi s pripadnicima brigade HVO-a ‘Knez Domagoj’, koje Tužiteljstvo prilaže kao dokaz u postupku. Navedena dokumentacija obuhvaća fotoelaborate, snimke logora Dretelj, Gabela i Grabovina, KoÅ¡tana bolnica, Å¡kola u Crnjićima te sve informacije i dokumentaciju vezanu uz ubijene osobe, zlostavljanja, zatvaranja te protjerane i prisilno premjeÅ¡tene osobe od HVO-ove brigade “Knez Domagoj†od poÄetka travnja 1993. do travnja 1994. Prikupljeni su i zapisnici o sasluÅ¡anju svjedoka, vjeÅ¡taka od specijalne sudske medicine, zapisnici o ekshumaciji, zapisnici o oÄevidu, fotodokumentacija, materijalna dokumentacija Hrvatske Republike Herceg Bosne i HVO-a kao i materijalna dokumentacija iz Arhiva Zagreb. U skladu s navedenim izdana je i naredba za uhićenje Nedjeljka Obradovićaâ€, stoji u izvješću VSOA-e.
Tužiteljstvo i zloÄinaÄki pothvat
Nacional piÅ¡e da, koliko se ozbiljno pristupa tom sluÄaju, to pokazuju i najave iz tog dokumenta, prema kojima Tužiteljstvo BiH planira zatražiti zaÅ¡titu svjedoka koji su to htjeli. Locirat će ih i sasluÅ¡ati druge relevantne svjedoke, zapovjedit će vjeÅ¡taÄenje vojnim analitiÄarima te rijeÅ¡iti kontradiktornosti u izjavama odreÄ‘enog broja kljuÄnih svjedoka.
Navedeno je i to da će se konaÄna odluka tužitelja donijeti nakon sasluÅ¡anja Obradovića. VSOA je zakljuÄila da Tužiteljstvo BiH taj sluÄaj namjerava proÅ¡iriti i na koncu ga kvalificirati kao zloÄinaÄki pothvat, koji bi posredno mogao poslužiti za osudu cijele hrvatske politike prema BiH u prvoj polovici 90-ih.
SliÄnu razinu prikupljenih dokaza Tužiteljstvo BiH ima i u sluÄaju koji je bio pokrenut protiv pokojnog Imre Agotića, tada pomoćnika zapovjednika Glavnog stožera Hrvatskih vojnih snaga za zrakoplovstvo, te protiv Josipa ÄŒuletića i Danijela Borovića. Njih se tereti da su odgovorni za dogaÄ‘aj koji se zbio 7. kolovoza 1995. u mjestu Kapljuh, u selo Bravsko, koje se nalazi u općini Bosanski Petrovac.
Prema tvrdnjama u toj kaznenoj prijavi, hrvatski vojni zrakoplovi pucali su i na kolonu civila koji su izbjegli iz tadaÅ¡nje tzv. Republike Srpske Krajine i koji su se već nalazili na podruÄju malog mjesta Kapljuh. Sporni dogaÄ‘aj je bio tijekom oslobodilaÄke akcije Oluja. Tereti ih se da su odgovorni za stradavanje većeg broja civila.
Tanki navodi
U kaznenoj prijavi navodi se da su tom prilikom poginuli Darinka i Jovica DrÄa i troje malodobne djece te da su bili ranjeni joÅ¡ brojni drugi civili. U pratećoj dokumentaciji nalaze se zapisnici razgovora s brojnim svjedocima tog dogaÄ‘aja, fotodokumentacija o krim-tehniÄkoj obradi posmrtnih ostataka poginulih osoba, brojna druga dokumentacija, ukljuÄujući videosnimke tog dogaÄ‘aja.
Nacional piÅ¡e kako se u izvješćima VSOA-e navodi i kako su u nekim sluÄajevima dokazi o navodnim ratnim zloÄinima priliÄno ‘tanki’ te kako je teÅ¡ko oÄekivati da bi ti predmeti mogli zavrÅ¡iti na sudu. MeÄ‘utim, u opisanim predmetima može se tvrditi da je prikupljena priliÄna koliÄina Ävrstih dokaza koja bi mogla ići u prilog tvrdnjama Tužiteljstva BiH. Sve to pokazuje da su pojedini hrvatski Äasnici s razlogom u posljednje vrijeme nervozni, ali i da bi se sporna hrvatska politika prema BiH u prvoj polovici 90-ih u nekim sudskim postupcima u toj zemlji mogla opet propitivati, zakljuÄuje tjednik Nacional. Tropolje.info
