TeÅ¡ko je u potpunosti rijeÄima doÄarati ljepotu Kineskog zida. Možda će barem dio njegove Äarolije prenijeti fotografije.
Otkako je svijeta i vijeka, ljude zanima Å¡to je s one strane zida – Å¡to je to iza imaginarnog zida u Igrama prijestolja (Game of thrones), Å¡to je iza nedavno sruÅ¡enog zida u Branimirovoj, Å¡to je iza susjedovog zida? Mnogi će na prvi spomen zida pomisliti i na Kinu. VeliÄanstveni Veliki kineski zid vjerojatno je najpoznatiji zid na svijetu. Pravi Kineski zid je najveća graÄ‘evina na svijetu dugaÄka 21,196 km kilometara koliko je za sad otkriveno. Naime, radovi na pronalasku dijelova zida jos uvijek traju, baÅ¡ kao i prouÄavanje već pronaÄ‘enih dijelova. Naime, veliki dijelovi zida prekriveni su Å¡umom i gotovo je nemoguće u potpunosti razaznati radi li se o planini, Å¡umi, zidu. Dijelove zide pojeo je zub vremena, dijelove su razmontirali ljudi, no, ono Å¡to je ostalo fascinantno je i uopće ne Äudi Å¡to milijuni ljudi svake godine dolaze vidjeti to remek-djelo kineske gradnje.
Prvotni dijelovi budućeg zida vjerojatno su nastali u 7. stoljeću prije Krista, podataka ima raznih, no, ovo je uglavnom službeno prihvaćena Äinjenica. Gradnja zida kakvog poznajemo danas zapoÄela je 214. godine prije Krista prema naredbi prvog cara ujedinjene Kine, ÄŒin Å i Huangdija. Isti taj car zaslužan je za joÅ¡ jedno remek-djelo Kine – Vojsku od terakote. Gradnja Kineskog zida trajala je sve do 17. stoljeća uz manje ili veće pauze koje su ovisile o ekonomskoj situaciji u Kini, ali i odnosima sa susjedima. Naime, zid je graÄ‘en kao obrana od sujsednih naroda, prije svega Mongola, koji su pretendirali na osvajanje Kine. O izgradnji Kineskog zida postoje mnogobrojne legende i priÄe, a vjerojatno je najpoznatnija priÄa da je kada je zid napokon izgraÄ‘en ostala samo jedna kamena cigla viÅ¡ka jer su kineski projektanti bili toliko precizni u izraÄunu potrebnog materijala. Od toga kako je zid nastao, koliko se gradio i Äemu je služio pa sve do Äinjenice da su proÅ¡le godine pronaÅ¡li nove dijelove zida za koji nisu znali da postoji – sve je fascinantno! PotvrÄ‘uje to i viÅ¡e od 10 milijuna turista koji ga svake godine posjete. Pa, dok oni istovremeno prenose informacije o ljepotama Kineskog zida diljem svijeta, istovremeno ga i pomalo uniÅ¡tavaju svojim dolaskom. Naime, mnogobrojni turisti, i strani i domaci, urezuju svoja imena na zidine.
Ova praksa postala je popularna unazad nekoliko godina, posebice kod Kineza koji i sami sve viÅ¡e putuju i posjećuju ponos nacije. Kineska vlada tek treba pronaći naÄin kako se izboriti s ovim trendom koji je sve popularniji meÄ‘u turistima, a Äija popularnost ne prestaje. Za poÄetak su dopustili turistima da na odreÄ‘enim dijelovima zida upisuju svoje ime. No, baÅ¡ poput problema koje Paris ima s lokotima na poznatim mostovima diljem rijeke Siene, Kina ima s imenima na Kinekom zidu i nizu drugih znamenitih graÄ‘evina. Naime, urezivanje ili ispisivanje imena bojama trajno uniÅ¡tava zidine. Jedan od naÄina da svi budu i dalje zadovoljni jest postavljanje digitalnog zida na koji turisti mogu elektroniÄki upisati svoje ime kao trajni znak svoga dolaska. Trenutno su u Pekingu za posjetitelje otvorena tri dijela zida. Badaling je najpopularniji i tu dolaze stotine turista, trgovina, preprodavaÄa, svega… Kad se prikazuju fotografije gužvi na Zidu, onda je to ovaj dio. Tu ima i najviÅ¡e urezanih imena i problema oko istog.
Drugi dio otvoren za turiste je Mutianyu, malo manje popularan od Badalinga, ali i dalje uglavnom krcat turistima. Ono Å¡to se najÄešće vidi na razglednicama kad prikazuju predivan zid i zelenilo oko njega je dio zida koji je udaljen 140 kilometara od Pekinga, a nalazi se na potezu  Jinshanling – Simatai. Ovaj dio zida nastao je davne 1570. godine za vrijeme Ming dinastije i od tada navodno nije obnavljan. Ovo je uistinu dio zida za odvažne jer se hoda po odlomljenim komadima zida, na mjestima raste drveće, strmine su zastraÅ¡ujuće, provlaÄi se kroz male i uske prolaze i hodnike unutar zida – onako kako je to originalno i napravljeno, za razliku od ostatka zida koji je prilagoÄ‘en turistima. Ali uokolo nema niÄega: nema zgrada, putova, elektrana, trgovina, restorana – niÄega! Samo zid i priroda! Nema tisuća turista koji blicaju fotoaparatima, nema urezanih imena po zidovima. Nema apsolutno niÄega Å¡to bi naruÅ¡ilo gracioznost jedne od najpoznatijih graÄ‘evina Kine koja se, unatoÄ glasinama, ipak ne vidi iz svemira. Postoji mnogo nagaÄ‘anja vidi li se iz zemljine orbite golim okom, no za sada nema potvrde da je zid vidljiv. Ali, zato se svakako isplati spustiti na zemlju i pogledati zid izbliza.
TeÅ¡ko je u potpunosti rijeÄima doÄarati ljepotu Kineskog zida. Možda će barem dio njegove Äarolije prenijeti fotografije. tropolje.info