Nitko meÄ‘u viÅ¡e od 100 nekadaÅ¡njih žitelja UniÅ¡ta, malog pitomog sela podno Dinare koje je granica smjestila u BiH, a život u Republiku Hrvatsku, nije na legalan naÄin doÅ¡ao iz svojih sadaÅ¡njih mjesta življenja Kijeva, Knina, Zagreba, Varaždina, zemalja EU, pa i same BiH, na proslavu patrona župe sv. Josipa koji je obilježen u subotu, piÅ¡e VeÄernji list BiH.
Prvi stradali od JNA
A na legalan naÄin nije ni moguće doći s obzirom na to da su preÅ¡li granicu izmeÄ‘u RH i BiH iz smjera Kijeva na “graniÄnome mjestu†gdje je mogu jedino prijeći stalni žitelji UniÅ¡ta, a ti stalni žitelji, koji pak nemaju nikakvu prometnu vezu s BiH, takoÄ‘er su u svakodnevnom graniÄnom i carinskom prekrÅ¡aju jer svu robu, stoku…, sve druge poslove i obveze ispunjavaju u Republici Hrvatskoj. IzmeÄ‘u UniÅ¡ta, Äije se prve kuće nalaze 250 metara od granice s Hrvatskom, ne postoji malograniÄni prijelaz, a kamoli meÄ‘unarodni graniÄni prijelaz. ÄŒak i pograniÄne propusnice malo vrijede jer kada idu dalje od pet kilometara od granice, ponovno su u prekrÅ¡aju. 
Do apsurda je doveden njihov život jer ih je BiH zaboravila, RH ih ne priznaje… ProÅ¡loga ljeta, svjedoÄi to predsjednik mjesne zajednice prof. Slavko Galiot, informirao je Hrvatsku službu 112 kako je veliki požar zahvatio podruÄje iznad UniÅ¡ta koje spada u općinu Grahovo, na Å¡to mu je operater odgovorio kako mu ne može pomoći jer je rijeÄ o drugoj državi – BiH, no dok je trajao taj razgovor požar se prenio i na teritorij RH, nakon Äega su gasitelji ipak reagirali. 
Prema matiÄnoj državi iz UniÅ¡ta, koje je prvo, znatno prije Ravnog, sravnila JNA, postoji samo ostatak tenkovske ceste kuda su hrvatske snage silazile s dinarskih vrhova u Oluji 1995. godine i kozja staza preko planinskih vrleti do Grahova i Livna. UniÅ¡ta i UniÅ¡tana uopće ne tretiraju vlasti BiH, ali ni meÄ‘unarodni Äimbenici ravnopravno kao ostale graÄ‘ane u BiH. Ni jedan Hrvat nije se vratio na svoje ognjiÅ¡te uz pomoć jednih ili drugih, a posebno Äudi indolencija i osjećaj nebrige meÄ‘unarodnih organizacija, upozorava Galiot.
Obnoviti kuće
“Ovdje je jedino rjeÅ¡enje sve nas kolektivno iseliti u Hrvatsku, pronaći neko mjesto u kojem bismo živjeli u BiH ili, pak, da se liberaliziraju uvjeti prema RHâ€, dodao je Galiot. 
On zbog nemogućnosti održanja života u tome mjestu traži nesmetan prijelaz u selo i iz sela za sve stanovnike koji žive u selu, one koji rade i one koji se Å¡koluju izvan mjesta, župnika te opskrbne pokretne trgovine. Uz to, jako važnim smatra nesmetan prijelaz stoke i drugih poljoprivrednih proizvoda na obližnje stoÄne pazare i tržnice s dalmatinske strane granice, kao i drugih proizvoda i roba proizvedenih na podruÄju sela UniÅ¡ta. MeÄ‘u prvim koracima trebalo bi obnoviti u ratu sruÅ¡ene i oÅ¡tećene kuće u sklopu regionalnog stambenog programa s Grahovom i izgradnja vodovodne mreže.  tropolje.info