Svečanom akademijom i sveknjiževnom večeri u petak je u Mostaru obilježena 30. obljetnica djelovanja Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne (DHK HB).

Ova akademija je trenutak da se prisjetimo kako smo počeli, kako smo se razvijali, gdje smo danas i da sumiramo 30 godina djelovanja. U sklopu svečanosti ćemo podijeliti zahvalnice pojedincima i institucijama koje su nas pratile svih 30 godina, a nakon toga imamo sveknjiževnu večer koja je završnica 24. Humskih dana poezije, naše središnje književne manifestacije, rekao je predsjednik DHK HB Ivan Baković.

Osvrnuo se na početke djelovanja Društva koje je u početku brojalo 19 članova.

U ratnim okolnostima, nismo imali prostore za predsjedništvo, za redakciju ”Osvita”, a od tada do danas kroz izlaganja vidjeti će se što smo napravili. Mnogo smo toga uradili i kada se podvuče crta nemamo puno razloga za nezadovoljstvo, kazao je Baković te dodao kako je trenutno u Društvu najaktualniji projekt izrade leksikona svih članova kroz 30 godina djelovanja.

Trenutno je najaktualnija izrada leksikona članova DHK HB povodom 30 godina djelovanja, a dugoročno planiramo održavati naše manifestacije te ih nadograditi. Od tih 19 članova na početku došli smo do brojke od 157 živih članova te 65 koji su umrli kroz ovih 30 godina. Rastemo, dolaze neki novi mladi ljudi tako da DHK HB ima perspektivu, zaključio je Baković.

Književnik Vlatko Majić jedan je od prvih 19 članova DHK HB.

Osnivačka sjednica bila je u Neumu, te ratne 1993. godine, bilo nas je 19 na popisu, a danas je od toga ostalo devet živih članova. Tada se u zraku osjećalo nešto posebno, jedan domoljubni naboj. Tema našeg sastanka je bila ”Mač ili pero”, normalno je da je tada trebalo ”isukati” mač kako bi se opstalo, ali jest i pero, smatra Majić.

Mišljenja je kako je DHK HB bilo jedan dobar pokretač određenih stvari u društvu.

Duh nas je nosio, lijepo se bilo naći i donijeti jednu takvu odluku o osnivanju DHK HB. To je bio jedan dobar pokretač, mnogi mladi su se tada afirmirali. Za osnivanje je bilo potrebno trideset ljudi, mi smo imali tu brojku, a danas brojimo puno više članova, mnoge književnike, sveučilišne profesore, mnoge i koji žive vani, pojašnjava Majić.

Jedan od ”najraspisanijih” članova DHK HB je i fra Andrija Nikić, koji je napisao tisuće i tisuće stranica.

U Društvu postoje mnogi ljudi koji se nisu umorili govoriti hrvatskom narodu ono što je lijepo, dobro i plemenito kroz književnost, književnika koji su oplemenili srce i um ljudi. Mi znamo da je kultura i slovo kod nas u Bosni i Hercegovini upisana čak i u kamen. Hrvatski narod ima svoju književnost i ljude koji će pisanjem nastaviti bogatiti srca i um mladih ljudi i to je nešto najplemenitije te najbolji put našeg obrazovanja, izjavio je fra Andrija Nikić.

Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne utemeljeno je 20. studenoga 1993. Prvenstveni su njegovi zadatci razvijati i afirmirati hrvatski jezik, unapređivati i štititi slobodu književnog stvaralaštva i djelovanja, štititi književna djela i rad svojih članova, ostvarivati javne književne tribine i druge književne priredbe.

Pored toga, prioriteti u njihovom radu su organizirati međunarodne skupove, dodjeljivati književne nagrade kao poticaj književnom stvaralaštvu, objavljivati publikacije, časopise i knjige kroz nakladu DHK HB, okupljati hrvatske pisce, a u hrvatskom narodu, osobito kod mladeži, gajiti osjećaj i ljubav za hrvatski jezik i književnost, za pisanu riječ uopće, ali i poticati nove talente u pisanju i objavljivanju lijepih djela.

Ovo je Društvo danas jedna od najdjelotvornijih i najizrazitijih hrvatskih kulturnih ustanova u BiH

(Fena)