Ljiljana Zovko, predsjednica Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH, govori o zastoju u funkcioniranju vlasti na svim razinama, trenutaÄnoj situaciji u Domu naroda, sudbini Izbornog zakona te o dvojnim standardima kada je u pitanju gard Mostar.
Evidentno je da vlast u BiH ne funkcionira gotovo na svim razinama. Kakva je trenutaÄna situacija u Domu naroda BiH?
– Vidljivo je na politiÄkoj sceni kako su pojedini politiÄki subjekti, kao i pojedinci, već zapoÄeli kampanju. Prvi put se dogodilo da Äetiri zastupnika nisu nazoÄila sjednici Doma naroda. Indikativno je kako se u zakonodavnom procesu povećava broj prijedloga Izmjena zakona koje iniciraju pojedini parlamentarci, a uglavnom je rijeÄ o minimalnim izmjenama. Poznato je kako se u analizi uÄinka rada parlamentarca svaki usvojeni prijedlog evidentira jednako, izmijenjena jedna rijeÄ ili usvojeno novo sustavno rjeÅ¡enje. Upravo zbog toga populizam raste, a zanimljivo je kako takvi prijedlozi u ZastupniÄkom domu iznaÄ‘u potrebnu većinu za usvajanje. I vrlo Äesto su ukljuÄene i vlast i oporba. Nekako sam osobno zakljuÄila za pojedine parlamentarce kako su zacrtali cilj – kreirati viÅ¡e zakona u mandatu od Vijeća ministara. I dobro se potrude u lobiranju za “svoj†zakon. ZaÅ¡to ovo govorim? Pa upravo zbog Äinjenice da reformski prijedlozi zakona “padajuâ€, a populistiÄke, nebitne korekcije “prolaze†i vrlo Äesto ih iniciraju parlamentarci koji su dio vlasti, a logiÄno bi bilo takve inicijative realizirati kroz Vijeće ministara.
Što se dogodilo s izmjenama Izbornog zakona BiH koji je predložio Klub zastupnika hrvatskog naroda, a koji je Dom naroda prihvatio?
– Prijedlog izmjena Izbornog zakona je sukladan Ustavu, ne producira podjele niti diskriminira. Naprotiv, omogućuje svima izabrati svoje legitimne politiÄke predstavnike sukladno udjelu u sveukupnom biraÄkom tijelu. Predstavlja rjeÅ¡enje za sadaÅ¡nje probleme, Äuva dostojanstvo i politiÄka prava, sukladno Äinjenici da je BiH složena zemlja u kojoj žive tri naroda u dva entiteta i distriktu. Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH regulira: izbor Älanova PredsjedniÅ¡tva BiH, provodi odluku Ustavnog suda BiH U-23/14, tj. izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, provodi odluku Ustavnog suda BiH U-9/09 koja se odnosi na izbore u gradu Mostaru. 22 godine nakon Å¡to je sklopljen sporazum u Daytonu, odgovornost za neuspjeh jednake demokratske zastupljenosti svih triju naroda je iskljuÄivo na onim politiÄkim subjektima u BiH koji budućnost vide u graÄ‘anskoj strukturi, ignorirajući politiÄki temelj sporazuma i ustroja države. Većinski boÅ¡njaÄki narod vjeÅ¡to koristi standarde suvremene demokracije u Europi za ostvarenje dominacije. Potvrda ovakvog mog stava je Äinjenica da izaslanici boÅ¡njaÄkoga naroda nisu glasovali u Domu naroda za prijedlog izmjena Izbornog zakona. Osobno sam oÄekivala pozitivan stav u Domu naroda, odnosno bilo bi logiÄno da se politiÄki izaslanici svakog od naroda, potpisnika sporazuma, razumiju i slažu u prosudbi politiÄke uloge Doma naroda u BiH. InaÄe Dom naroda nema smisla. Naziv institucije Dom naroda sve govori o ulozi i funkciji koja mu je dodijeljena sporazumom. ZastupniÄki dom je neÅ¡to drugo i tu sam oÄekivala otpor i raznolikost u stavovima.
Cijeli intervju Äitajte u tiskanom izdanju VeÄernjeg lista BiH