Nedavno je zamjenik ministra obrane Slaven Galić posjetio Vojarnu Stanislava Baje Kraljevića u Mostaru gdje su već započeli radovi na izgradnji Muzeja Hrvatskoga vijeća obrane, a u kojemu je bio tijekom cijelog Domovinskog rata. Ovaj bivši pripadnik II. gardijske brigade HVO-a prošao je brojna ratišta i jedna od temeljnih misija mu je očuvati taj dio važnoga identiteta Hrvata u BiH. Diplomirani inženjer strojarstva magistrirao je u Školi nacionalne obrane SAD-a te prošao niz vojno-diplomatskih škola u SAD-u i Hrvatskoj. Tijekom Domovinskog rata zapovijedao je satnijom veze, obnašao više zapovjednih dužnosti u Oružanim snagama, bio vojni savjetnik u misiji BiH pri OESS/UN u Beču. Nositelj je niza odličja.
Večernji list: Umirovljeni ste brigadir OS-a BiH, školovali ste se u Americi. Kako planirate stečeno iskustvo i znanje koristiti u svojstvu zamjenika ministra obrane BiH?
– Provedba zadaća s postrojbama savezničkih snaga od iznimnog je značaja za postrojbe OS-a BiH koje tako unaprjeđuju svoje sposobnosti, stječu nove spoznaje te samim time podižu razinu spremnosti za provedbu postavljenih zadaća. Danas stojimo rame uz rame s američkim snagama i vrlo blisko surađujemo. Zajedno smo bili u raznim mirovnim misijama. Cijenimo vojne vježbe poput “Immediate Response”, koje su od značajne važnosti. U takvim vježbama naši zapovjednici i vojska vrlo blisko surađuju i razvijaju zajedničku taktiku, tehnike i procedure. Važno je razmijeniti iskustva i podignuti razinu interoperabilnosti na još višu razinu. Svjestan sam značaja ovih vidova suradnje i osobno ću se zalagati da ih bude što više, a imajući u vidu da sam osobno prošao sve pozicije u sustavu obrane tijekom dugogodišnje karijere, smatram da imam jako realan presjek stanja te precizne ideje što i kako unaprijediti u sustavu obrane.
S druge strane, nadležnosti i odgovornosti zamjenika ministra obrane za politike i planove jasno su propisane u Zakonu o obrani BiH, a ja ću ih svakako koristiti odgovorno, racionalno, u dobroj vjeri i konstruktivno te uvažavajući nadležnosti i odgovornosti svih elemenata obrambenoga sustava i subjekata u lancu zapovijedanja i kontrole nad Oružanim snagama BiH.
Večernji list: Godina je dana od ruske agresije na Ukrajinu. Kako gledate na ovu agresiju na Ukrajinu?
– Tako je, već je puna godina dana otkako mi u BiH s ostatkom svijeta prolazimo kroz izazovna vremena prouzročena ratom u Ukrajini. Poprilično je uočljiv utjecaj na europsku i svjetsku sigurnost. Pojedinci i neke institucije u BiH pridružili su se osudi ruske agresije na Ukrajinu te potpori institucijama i narodu Ukrajine u njihovoj borbi u obrani svoje države, ali i vrijednostima na kojima počiva svjetski mir i stabilnost, što je svakako na svima nama da zagovaramo.
Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je tektonske geopolitičke promjene, a posljedice koje sada osjećamo samo su dio promjena koje će se, nesumnjivo, nastaviti kako u političkoj tako i gospodarskoj, socijalnoj, humanitarnoj i svakoj drugoj domeni života i rada zajednica i pojedinaca. Čak ni veće i puno moćnije države i sustavi ne mogu izbjeći negativne utjecaje tog rata i krize koju on generira, ali na nama je da se novonastalim promjenama prilagodimo u što većoj mogućoj mjeri.
Večernji list: Nedavno je vodstvo NATO saveza nagovijestilo novu potporu BiH kao odgovor na moguću destabilizaciju stanja s obzirom na rat u Ukrajini. Kako to komentirate?
– NATO i BiH imaju dugu povijest uzajamnih odnosa koji su važni za Sjevernoatlantski savez, ali i još više su značajni za Bosnu i Hercegovinu, za trajni mir i sigurnost u našoj domovini i regiji. Na prošlogodišnjem summitu NATO-a u Madridu područje zapadnog Balkana označeno je kao područje od značaja za euroatlantsku sigurnost. Bosna i Hercegovina je jedan od najaktivnijih NATO partnera koji u okviru raspoloživih instrumenata suradnje koristi niz programa čiji je cilj unaprijediti operativne sposobnosti obrambenog i sigurnosnog sustava BiH i povećati njihovu interoperabilnost s NATO sustavima. U skladu s ranije donesenim odlukama, Bosna i Hercegovina je sudionica u Akcijskom planu za članstvo (MAP), koji se operativno provodi kroz Program reformi. Mene raduju sve odluke, projekti i inicijative kojima se osnažuje partnerstvo s NATO-om i kojima se daje vjerodostojnost našim integracijskim težnjama. NATO pomaže i vjerujem kako će i dalje pomagati da ojačamo određene kapacitete u BiH, posebno u Oružanim snagama BiH. Nedavno je na sastanku zemalja članica NATO-a o inicijativi za izgradnju obrambenih i sigurnosnih kapaciteta službeno odobren paket pomoći obrambeno- sigurnosnom sustavu BiH, koji obuhvaća devet projekata pomoći za obrambeni sustav i tri projekta pomoći za sigurnosni sustav BiH. Ovdje se radi o značajnim projektima, a prema planu, njihova će realizacija značiti praktičnu potporu obrambeno-sigurnosnom sustavu Bosne i Hercegovine i, u svakom slučaju, značajno doprinijeti jačanju tih kapaciteta, što svakako ponovno pozdravljam.
Večernji list: U BiH postoje prijepori o tome, no kako vi gledate na NATO put zemlje i je li NATO važniji od integracije u EU?
– Hrvati u BiH svoju budućnost vide u Europi i Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Cilj je okrenuti se ekonomskom i društvenom razvoju i rastu, a to je teško bez članstva u ovim dvjema asocijacijama. NATO put i integracija u EU jednako su važni Hrvatima u BiH, što je vidljivo i iz poteza hrvatske politike u BiH koja je okupljena u Hrvatski narodni sabor BiH. Zapravo, proces europskih i proces euroatlantskih integracija u formalnom smislu nisu jedinstveni, ali su zapravo nerazdvojna cjelina. Ispunjenje uvjeta i dosezanje standarda za članstvo u NATO-u podupire i komplementarno je s ispunjenjem kriterija za članstvo u Europskoj uniji. To smo vidjeli i u nizu primjera tranzicijskih, posttotalitarnih država koje su, bez iznimke, prije članstva u Europskoj uniji, ili istodobno, realizirale i proces integracije u NATO.
Pogrešna je percepcija kako su partnerski programi s NATO-om samo programi vojne suradnje, a proces integracije u NATO zadaća oružanih snaga, kao što je površno proces integracije u Europsku uniju gledati samo kroz prizmu ekonomskih i financijskih beneficija, čemu ponekad svjedočimo. I jedno i drugo su i politički i tehnički procesi, i uistinu trebamo raditi na tome da budu uključivi (inkluzivni) i da u njima svoje mjesto i ulogu imaju i svoj obol daju svi, od zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama, pravosudnih institucija, gospodarskog sektora, akademske zajednice, medija, nevladinih organizacija… Istina, u ovoj fazi europskih i euroatlantskih integracijskih procesa BiH, Ministarstvo obrane i Oružane snage BiH više su fokusirane na tehničke aspekte NATO partnerske suradnje.
Partnerstvo koje imamo sa Sjevernoatlantskim savezom, a sve više i s EU-om, pokazuje velike koristi, osobito za institucije obrane. Prije svega, status kandidata za članstvo u EU koje je naša zemlja dobila 15. prosinca iskorak je i poticaj da se sve institucije posvete ispunjenju 14 prioriteta koji su postavljeni kao uvjet za pregovore o članstvu. I EU pomaže u velikoj mjeri da ojačamo svoje kapacitete. Vijeće EU-a iz Europskog instrumenta za mir odobrilo je prvu i drugu tranšu u vrijednosti od 10 + 10 milijuna eura za jačanje operativnih sposobnosti OS-a BiH. Kako je nama u MO BiH svima jasno, ova pomoć komplementarna je s paketom potpore koju je OS BiH odobrio NATO inicijativom za izgradnju obrambenih kapaciteta – DCB, iniciranom na proteklom summitu u Madridu. Oprema podržava naš razvoj koncepta operativnih sposobnosti OCC, s fokusom na postrojbu lakog pješaštva razine bojne koja ima 840 ljudi s pratećom opremom (što je 10% ljudskih resursa OS-a). Ovo je najopsežnija potpora koju smo do sada imali za jačanje naših kapaciteta, a istodobno čini naš OS BiH spremnijim da u većem obujmu da doprinos operacijama u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a, kao i u NATO i UN vođenim mirovnim ili humanitarnim operacijama.
Večernji list: Imajući u vidu inicijativu koja dolazi iz Republike Hrvatske kada je u pitanju pridruživanje pripadnika OS-a RH mirovnoj misiji Europske unije Althea te razne špekulacije u javnosti s tim u vezi, zanima nas vaš komentar cijele priče, koja je itekako prisutna u javnosti?
– Mogu reći da pozdravljam ideju da se pripadnici vojske nama prijateljske i susjedne Republike Hrvatske nađu u sastavu EUFOR-ovih postrojbi koje djeluju u misiji “Althea”. Republika Hrvatska se niz puta dokazala kao veliki prijatelj BiH i njezinih naroda. Sjetimo se još devedesetih godina koliko je samo izbjeglih i raseljenih iz BiH bilo smješteno u RH, gdje im je organizirana pomoć, a djeci čak i nastavni proces. Uz to, Hrvatska i na svaki drugi način pomože razvoju BiH te je jedan od najvećih investitora u BiH. Iskustva vojnika OS-a RH mogu nam biti od velike pomoći u BiH, a Republika Hrvatska kao članica Europske unije i NATO-a osvjedočeni je prijatelj mira, demokracije i tekovina modernih civilizacijskih odnosa kojima i mi, kao BiH, težimo. Stoga, mogu zaključiti da je dolazak vojske OS-a RH u našu državu itekako dobrodošao te da ne vidim zapreke za realizaciju te ideje.
U duhu aranžmana “Berlin plus” između NATO-a i Europske unije EUFOR je odgovoran za vojnu provedbu mirovnog sporazuma iz Daytona, međutim, današnja misija EUFOR-a proširena je i na potporu programima obuke OS-a BiH, programima rješavanja viškova i uništavanju nestabilnog streljiva, projektima razminiranja, a u nešto širem kontekstu EUFOR podupire proces europskih integracija BiH.
Istina, odluka o veličini sastavu i ustroju snaga EUFOR-a je na Europskoj uniji, a posredno i na NATO-u, ali smatram da je poželjeno i korisno da u strukturi EUFOR-a imamo djelatan angažman svih članica Europske unije, koje mogu i žele operativno doprinijeti ovoj najdugovječnijoj i po mnogima najuspješnijoj misiji pod okriljem europske Zajedničke sigurnosne i obrambene politike.
Večernji list: Svjedoci smo kako na raspisanim natječajima za popunjavanje Oružanih snaga BiH često nedostaje hrvatskih kandidata. Kako to promijeniti i uopće vojsku učiniti privlačnom za mlade ljude?
– Bosna i Hercegovina se već godinama susreće s odlascima, posebno mladih ljudi. U javnosti se često pisalo, ali i dalje govori kako djelatna vojna služba nije zanimljiva hrvatskim kadrovima, međutim, mišljenja sam kako u ranijem razdoblju nije bila zanimljiva ni drugima, a nekoliko je razloga. Jedan od razloga svakako su i godine do kojih se moglo ostati u činu vojnika u OS BiH. Nedavno je na Vijeću ministara, na čijem je čelu predsjedateljica Borjana Krišto, usvojen nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS BiH, gdje vojnik i dočasnik u postupku prijama u čin dočasnika ili časnika mogu biti primljeni do navršene 40. godine života u trenutku potpisivanja ugovora za prijam, što je za status vojnika i dočasnika korisno. Za status vojnika i dočasnika i dalje ću se osobno boriti jer je to “kralježnica vojske”. Drugi razlog jesu plaće i druge naknade, ali podsjećanja radi, u protekloj godini poboljšani su uvjeti. Na sjednici Zastupničkog doma PS BiH na prijedlog zastupnika Kluba HDZ BiH – HNS usvojene su izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH kojima se predviđalo povećanje plaća za više od 18.000 zaposlenih. Zakon je donio povećanje plaća vojniku za oko 16% te je već tada djelatna vojna služba postala poželjnija, a trend povećanja plaće se nastavlja i u ovoj godini, kada će predstavnici vlasti standard i uvjete pripadnika OS-a BiH dovesti na višu razinu. Smatram kako je djelatna vojna služba poziv i profesionalni izazov za mlade, i mladiće i djevojke, te želim da Oružane snage BiH i dalje pružaju prilike kojima će se omogućiti profesionalna izobrazba i stručno usavršavanje kroz učenje stranih jezika, napredovanje u vojničkim tehnikama, taktikama i disciplinama, da imaju pristup najboljim vojno-obrazovnim institucijama i središtima za obuku. U svemu ovome svakako nam pomaže NATO kroz program suradnje u okviru kojeg je omogućena obuka i profesionalni razvoj civilnih i vojnih osoba te druge partnerske države koje nam pružaju potporu u edukaciji mladih kadrova.
Večernji list: Nedavno se u izvješću otkrilo kako je tek nekoliko tenkova, oklopnih vozila, letjelica ispravno. Kako stvari promijeniti? Smatrate li da ćete određene detektirane probleme ublažiti sa suradnicima, ministrom obrane BiH i zamjenikom ministra obrane BiH za upravljanje resursima, ali i s članovima Ureda?
– Prvi dojam na novoj dužnosti je i više nego pozitivan. Započete aktivnosti sa zaposlenima u Ministarstvu obrane BiH i Oružanim snagama su realizirane na visokoj razini jer su to stručne osobe, ali ono zbog čega se radujem budućem radu jest moj hrvatski ured, tim profesionalnih osoba s kojima sam za kratko vrijeme uspostavio odličnu komunikaciju. Dalje, moji suradnici i ja novo smo rukovodstvo i već smo se u proteklom razdoblju susreli s brojnim aktivnostima. Prvi izazov smo preuzeli i materijalne je naravi, a to je privremeni proračun, koji je na snazi do usvajanja proračuna za 2023. godinu. Takva pozicija sama po sebi ne dopušta financiranje prioritetnih potreba, zaostajemo s ispunjenjem plana modernizacije OS-a, ali svakako vjerujemo kako će svi napori biti uloženi da novi i veći proračun bude usvojen u najskorije vrijeme. U idućem razdoblju, a posebno u trajanju mog mandata, sa svojim suradnicima zagovarat ću povećanje proračuna te na takav način osigurati novac za nabavu novih materijalno-tehničkih sredstava. Uz naša sredstva te potpore partnera vjerujem kako ćemo u skorijoj budućnosti imati u značajnoj mjeri modernizirane Oružane snage, spremne odgovoriti na sve zakonske zadaće. Međutim, valja napomenuti da se u suvremenom poimanju sigurnosti obrambena ili vojna moć države ne mjeri samo brojem i stanjem borbenih sustava i naoružanja, nego i snagom uspostavljanih savezništava i partnerstava, odnosno stupnjem integracije u šire obrambene i sigurnosne strukture. Stoga ću uvijek i neumorno zagovarati i djelatno podupirati realizaciju projekata i razvoja Oružanih snaga, ali i institucionalnog i operativnog osnaživanja veza s NATO-om i Europskom unijom, sve do naše pune integracije u navedene organizacije.
Večernji list: Da se ponovno vratimo na značajnu temu. Svjedočili smo skorom brojnom posjetu izaslanstva Europskog parlamenta MO BiH, gdje ste bili domaćin sastanka. Kakva je trenutačno suradnja s EU, Europskom službom za vanjske poslove i misijom “Althea EUFOR”?
– Izražavam zadovoljstvo što Povjerenstvo Europskog parlamenta za obranu i sigurnost (SEDE) pokazuje zanimanje za naše institucije obrane i na temelju ovog posjeta uvjeren sam kako Povjerenstvo ima i puno bolji uvid u stanje naših obrambenih i sigurnosnih kapaciteta, koje kontinuirano potpomažu. Osvrnuli smo se na misiju EUFOR-a te potporu Europske unije Bosni i Hercegovini donacijama Europskog mirovnog fonda (EPF), na čemu smo im posebno zahvalni. Sjetimo se kako je prošle godine, početkom rata u Ukrajini, uslijed povećanih sigurnosnih prijetnji EU bio spreman pojačati opseg i kapacitete EUFOR-a za nekoliko dana. Naglašena je i izvrsna suradnja s EUFOR-om, koji u okviru svog mandata i misije jačanja sigurnog i stabilnog okružja svojom ekspertizom pomaže u uništavanju viškova naoružanja i streljiva. Kada govorimo o suradnji s Izaslanstvom EU-a u BiH, i ona je dosegnula zavidnu razinu i, evo, nije li to dovoljan dokaz da institucije obrane BiH ostaju posvećene i ustrajne u pridruživanju EU. Posebno pozdravljam pomoć koja nam je ponuđena tijekom sastanka. A riječ je, prije svega, o političkoj potpori i praktičnoj pomoći za ispunjenje kriterija i zahtjeva koji su aktualni u kontekstu našega kandidacijskog statusa. Očekujemo i nastavak projekata u okviru Europskog mirovnog fonda (EPF) za unaprjeđenje operativnih kapaciteta OS-s BiH za reagiranje na prirodne katastrofe i nepogode, za operacije razminiranja te za mogući doprinos međunarodnim operacijama potpore miru. Podsjećam da Bosna i Hercegovina već ima zaključen sporazum s Europskom unijom koji omogućuje sudjelovanje OS-a BiH u EU operacijama upravljanja krizama te da već pet godina jedan mali, ali vrlo zapaženi, kontingent Oružanih snaga BiH sudjeluje u EU misiji obuke u Srednjoafričkoj Republici.
Večernji list: Osim nekoliko posjeta i konkretnih razgovora o temama bilateralne suradnje u nekoliko tjedana vašeg mandata, ima li neka konkretna, težišna aktivnost koju izdvajate?
– Prva pješačka (gardijska) pukovnija OS-a BiH baštini tradiciju HVO-a i tradiciju svih Hrvata unutar Oružanih snaga BiH, a kao jedna od temeljnih djelatnosti pukovnije nameće se muzejska djelatnost, a što je i temeljem zakonskih akata jedna od zadaća pukovnije, da upravlja muzejem pukovnije. Upravo zbog toga radovi na poboljšanju uvjeta rada središnjeg muzeja u Vojarni “Stanislav Baja Kraljević” u Mostaru započeli su proteklih dana, što je jedna od naših prvih i težišnih aktivnosti u ovoj godini. Prigodom posjeta Vojarni “Stanislav Baja Kraljević” u Mostaru sa zamjenikom načelnika Zajedničkog stožera general-bojnikom Ivicom Jerkićem, a gdje nas je primio zapovjednik 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS-a BiH brigadir Martin Pažin, uvjerio sam se u započete radove.
I uistinu, kako sam i tada rekao, i ovom prilikom naglašavam, vojni muzej je jamstvo da će se o povijesnoj ulozi i značaju postrojbi Hrvatskog vijeća obrane nastaviti govoriti i prenositi budućim generacijama, a s druge strane, važnost muzeja je i da će moći kroz kulturni turizam ponuditi vrijedne povijesne izloške usmjerene na obogaćivanje identiteta i pomoći da se evociraju uspomene na dane ponosa i slave.
