Scena
SKRIVENI SVIJET KORNATA: Kriju 40 Å¡pilja, a jama Blitvica duboka je Äak 70 metara!
Stari su Kurnatari iz njih grabili vodu za pojiti stoku, za prati robu, a iz nekih su i sami pili. Zavirite u podzemni svijet Kornata!
Speleolozi su nezadovoljni klasiÄnim prikazivanjem Kornata iz zraka, kakvo se Äesto pojavljuje u turistiÄkim broÅ¡urama, znajući za bogatstvo Kornata i ispod razine mora. U tom Nacionalnom parku, naime, Äetrdesetak je Å¡pilja za koje se zna, sedam ih je potopljeno u moru, desetak je suhih, a 20 anhijalnih, odnosno povezanih s morem, kazao je biolog Zlatko Ružanović, viÅ¡i struÄni suradnik u Javnoj ustanovi Nacionalni park Kornati.
Ružanović je odluÄan da nikakva turistiÄka posjećivanja lokaliteta ne dolaze u obzir jer se radi o mikro ekosustavima koje je vrlo jednostavno i lako uniÅ¡titi, piÅ¡e RudinaPress. U sklopu Dana latinskog idra održao je u murterskoj Knjižnici održao predavanje s projekcijama pod nazivom Anhijaline jame u Kornatima i tako Å¡iru javnost upoznao s dosadaÅ¡njim rezultatima svojih istraživanja.
“Sustavno istraživanje je poÄelo 2003. kada sam stupio u kontakt s Hrvatskim biospeleoloÅ¡kim druÅ¡tvom (HBSD), ali na žalost nije se nastavilo u kontinuitetu. Do sada smo istražili 22 anhijaline jame, a u nekima moramo ponoviti istraživanje jer su kompleksne i zahtijevaju dodatnu opremu i vrijeme. Radi se o mukotrpnom poslu za koji je potrebna posebna i skupa oprema. O kakvom je poslu rijeÄ možda najbolje govori podatak da biospeleoronioca u Hrvatskoj ima samo 20-ak, a od njih je 15-ak aktivno. ÄŒak je i od tih 15 ove godine dvoje otiÅ¡lo u inozemstvo, jedan u Å vedsku, a drugi u NorveÅ¡ku. Na kraju, radi se i o skupom poslu, a sav je dosadaÅ¡nji troÅ¡ak snosila Javna ustanova. Postoje indicije za joÅ¡ 15 speleoloÅ¡kih objekata za koje se ne zna kakvi su. Do sada smo imali sreće jer su sve jame bile prohodne, a nekoliko ih je vrlo zanimljivo. Primjerice, u Vruljama je pronaÄ‘ena endemska vrst slatkovodnog rakuÅ¡ca. Nazvali smo ga niphargus pectencoronatae ili, grubo prevedeno, kornatski ÄeÅ¡alj – iznosi Ružanović zanimljivosti potpuno nepoznate Å¡iroj javnosti. Navodi nadalje jamu Blitvica na otoku PiÅ¡kera zbog njezine dubine. Ta je jama duboka 70 metara od kojih je 20 do vode, a 50 u vodi. Zatim jamu GravrnjaÄu na Kurbi Veloj u kojoj su ronioci pronaÅ¡li ostatke keramike i jednu bakrenu posudu za koje se ustanovilo da potjeÄu iz 1. stoljeća prije Krista i 1. poslije Krista. Neke su jame poput pravih podzemnih katedrala sa sigama koje dokazuju da su sve te jame nekada bile na suhomeâ€, kazao je Ružinović.
Tekst u cijelosti proÄitajte ovdje.