23. svibanj – 70-a obljetnica ubojstva Kuljića dice
Na koncu Drugoga svjetskog rata i u poraću stradao je velik broj hrvatskoga naroda. Partizani su najveći broj zarobljenih vojnika NDH (domobrana i ustaÅ¡a) i Älanova njihovih obitelji poubijali pri zarobljavanju ili predaji. Malobrojni, koji su sluÄajno preživjeli sve te strahote, sustavno su progonjeni i likvidirani pod razliÄitim optužbama. Oni koji se nisu htjeli predati novoj vlasti, a nekako su uspjeli preživjeti Bleiburg i Križni put zvali su se križarima. U Hercegovini su zvani Å¡kriparima, jer su se skrivali u brdima u kamenom Å¡kripu – ljuti.
Ne samo da su križari svirepo ubijani, u poratne žrtve ubrajamo i Älanove njihovih obitelji, sumjeÅ¡tane i prijatelje koji su muÄeni i ubijani ako je samo postojala sumnja da se s njima viÄ‘aju. Jedan takav straviÄan zloÄin dogodio se 23. svibnja 1946. u selu Mokrom, u zaseoku Kuljića brig, gdje je Udba na kućnom pragu, pred oÄima njihovih roditelja, svirepo ubila petero Kuljića dice, optužujući ih za suradnju s križarima. Ubijeni su: Ivan (17), Mila (19) i Ana (20) djeca Marije i Marka, Zora (17) kći Slavke i Nikole, Iva (20) kći Anice i Ferde.
Jure Zovko u knjizi Križni put i dvadeset godina robije o ovim ubojstvima napisao je sljedeće: Dana 23. svibnja 1946. godine ubijeni su pred svojim kućama na Trnu, na oÄigled roditelja, djeca trojice braće SliÅ¡ković: Marka, Ferde i Nikole. Glavni akter u tome zloÄinu bio je Ante Primorac iz BijaÄe, Oznin službenik.
O ovome dogaÄ‘aju opÅ¡irno su svjedoÄile za Äasopis “Vitko” br. 14 ( Nakladnik OMH Å iroki Brijeg) Mara Lasić, roÄ‘ena SliÅ¡ković (sestra ubijene Zore, kći Slavke i Nikole) koja je u doba ubojstva Kuljića dice imala 14,5 godina i Ruža Zovko roÄ‘ena SliÅ¡ković (sestra ubijenih Ivana, Mile i Ane, kći Marije i Marka)koja je toga dana 1946. spasila život pobjegavÅ¡i u Å¡umu.
Danas, 70 godina iza ubojstva Kuljića dice, za taj zloÄin nitko nije odgovarao iako se znaju njegovi nalogodavci i poÄinitelji. Roditelji, braća i sestre podigli su im 1972. nadgrobni spomenik. Spomen ploÄa za 50-tu obljetnicu podignuta je na mjestu ubojstva tek 1996 tropolje.info