25-godiÅ¡nji Don Smith se u veljaÄi proÅ¡le godine vraćao sa zabave u Pennsylvaniji, kada je pao, ozlijedio glavu i potom satima ležao na ulici na temperaturi od -15°C, piÅ¡e Net.hr.
Kada je iduće jutro stigla hitna pomoć, mladiću nisu radili ni srce ni mozak, piše Ozy. Dva sata su ga postepeno zagrijavali prije nego što su mu u krvotok ubrizgali toplu krv, izuzetno zasićenu kisikom. Tada mu je proradilo srce, a nekoliko dana kasnije je i mozak pokazivao normalnu aktivnost.
Izgubio je prste na nogama i male prste na rukama, ali se za mjesec dana potpuno oporavio.
SluÄaj je potaknuo struÄnjake da objave Älanak o mogućnostima primjene hlaÄ‘enja pacijenata s ciljem da se spase prije nego Å¡to stignu do bolnice u kojoj će im lijeÄnici sanirati ozljede i održati ih na životu.
IzveÅ¡taj AmeriÄke nacionalne akademije znanosti navodi da se optimalnom zdravstvenom zaÅ¡titom eventualno moglo spasiti oko petina umrlih od ozljeda tijekom 2014. godine, odnosno oko 30.000 ljudi od njih 147.790.
Krv se zamjenjuje slanom otopinom
Ministarstvo obrane SAD-a financira i istraživaÄki tim doktora Samuela A. Tishermana UPMC Presbyterian u Pittsburghu koji je primijetio da, od svih ubodnih i prostrjelnih rana zavedenih u tamoÅ¡njoj bolnici, a koje uznapreduju do trenutka zastoja srca, lijeÄnici uspiju spasiti samo 10 posto stradalih.
Njegov tim je odluÄio da na 10 takvih pacijenata u hitnoj, primijene metodu hlaÄ‘enja, a za svakog su izabrali po jednog kontrolnog pacijenta.
Tisherman se takvim istraživanjima bavi već 20 godina, a sada pacijentima svu krv zamjenjuje slanim rastvorom kojim temperaturu pacijenta spuštaju na samo 10°C.
Umjesto pet minuta imaju cijeli sat za spašavanje
“HlaÄ‘enje smanjuje potrebu tijela za kisikom i cirkulacijom. Ali, metoda neće biti korisna kod pacijenata kojima je srce već stalo, jer kod njih naprosto nije ostalo dovoljno krvi u organizmuâ€, kazao je.
Pojasnio je kako to dovodi do toga da lijeÄnici, umjesto sadaÅ¡njih otprilike pet minuta za spaÅ¡avanje unesrećenog, na raspolaganju imaju Äitav sat tijkom kojeg mogu operirati bez strahovanja od moždane smrti.
Nakon Å¡to pacijenta stabiliziraju, prikljuÄuju ga na aparate za održavanje rada srca i pluća, i unosom zagrijane krvi zasićene kisikom vraćaju tjelesnu toplinu i izbacuju slani rastvor iz krvnog sustava./HMS/