Raspada li se Europa?

Dvadesetogodišnja era putovanja Europom bez granica prekinuta je nakon što su brojne zemlje uspostavile nadzor na svojim granicama kao odgovor na nezapamćen priljev migranata.

Iznenadna nedjeljna odluka Njemačke da vrati pogranični nadzor učas je postigla domino učinak jer je primorala i njoj susjedne zemlje da zatvore vlastite granice. Austrija je uputila vojsku na granicu s Mađarskom nakon što su je tijekom noći pješice prošle na tisuće migranata.

“Ako njemačka provodi pogranični nadzor, Austrija mora postaviti pojačane nadzorne točke na granici i to upravo radimo”, rekao je na konferenciji za novinare vicekancelar Reinhold Mitterlehner, dodavši da će vojska biti raspoređena kao potpora.

“Potpora će prije svega biti usmjerena na humanitarnu pomoć”, rekao je kancelar Werner Faymann, koji je bio na istoj konferenciji za novinare. “No želim naglasiti da će biti i potpora u graničnom nadzoru ako to bude potrebno”.

I Slovačka je najavila zatvaranje granica prema Njemačkoj i Austriji.

Dosad najveća prijetna Schengenu

Te mjere dosad su najveća prijetnja schengenskom sustavu koji je 1995. ukinuo granične prijelaze diljem Europe i koji se, zajedno sa zajedničkom valutom eurom, smatra transformativnim postignućem integracije kontinenta.

Sadašnja pravila brane migrantima bez osobnih dokumenata putovanje unutar schengenskog prostora, ali nedostaju mehanizmi koji bi ih doista u tome spriječili.

I Poljska je objavila spremnost postavljanja graničnog nadzora u slučaju većeg broja migranata, a bilo kakva odluka EU o nametanju kvota za prihvat izbjeglica pojediniom zemljama članicama, što zagovaraju Europska komisija i neke veće zemlje članice na čelu s Njemačkom, dovela bi do institucionalne krize.

“Prihvatit ćemo samo onoliko izbjeglica koliko možemo podnijeti, niti jednog više ni manje”, rekla je premijerka Ewa Kopacz.

Zemlje članice schengenskog prostora imaju pravo ponovno uspostaviti provremenu graničnu kontrolu u kriznim situacijama, i povremeno su to u prošlosti i činile, ali nikad na razini na kojoj se to dogodilo ovih dana.

“Kraj Schengena”

Analitičar Michael Binyon, višegodišnji urednik i dopisnik londonskog Timesa, u tekstu napisanom za Politico već je proglasio “kraj Schengena”. On u svojoj analizi ističe da do sada niti jedna zemlja nije bila više posvećena europskim integracijama od Njemačke.

“Svi veliki planovi da se Europljane ujedini – jedinstvena valuta, inicijativa za zajedničkim politikama, ukidanje graničnih kontrola unutar EU – u svom srcu imaju Njemačku”, piše Binyon.

Iako njemačke vlasti ističu da je uvođenje graničnih kontrola samo privremena mjera koja se, kako tvrde, zbog velike izbjegličke krize nije mogla izbjeći, analitičar Politica u to nije uvjeren. Podsjeća da već dulje od godinu dana traje egzodus iz Afrike i Bliskog istoka, a većini izbjeglica je glavni cilj dokopati se upravo Njemačke, ili neke od skandinavskih zemalja.

“Sve skupa se procjenjuje da će u Njemačku u samo jednoj godini stići 800.000 izbjeglica. Njemačka je, uz Švedsku, jedina europska nacija koja je pristala udomiti toliko izbjeglica, ali sada shvaća da je njihovim biračima bilo dosta. Ako se dotok izbjeglica ne smanji ili ne prekine, doći će do nereda, nasilja i rasističkih napada. Vlada Angele Merkel posustaje, a populisti se odriču cijenjenih europskih principa”, piše Binyon.

Nacionalizam voli granice

Analitičar Politica ističe da su diljem Europe sve glasniji glasovi onih koji upozoravaju na falinge Schengena. Organiziranom kriminalu i terorizmu lakše je djelovati, tvrde protivnici Schengenskog sustava, na teritoriju bez granica. Prema Binyonu, Schengen može djelovati samo ako se vanjske granice Europe dodatno ojačaju, ali niti to ne može riješiti ono što analitičar Politica identificira kao glavni problem – navodnu činjenicu da se sve više Europljana protivi ovakvom sustavu.

“Takvo je razmišljanje nacionalista, izolacionista, sumnjičavih prema Bruxellesu, skeptičnih prema sve-europskim rješenjima, ogorčenih zbog financiranja siromašnijih susjeda, odlučnih da uvedu veću razinu kontrole na lokalnim razinama i ljutih što se odluke donose negdje daleko. To nije nimalo ugodno ni idealističko raspoloženje. A dodatno je raspireno ponavljanjem kriza zbog eura, rastuće podjele na sjever i jug, mjerama štednje, sporim ekonomskim rastom i podbačajem Europe u pokušaju da se pronađu zajednička rješenja za tragedije izbjeglica i azilanata”, piše Binyon, te naglašava kako u takvim okolnostima ne može biti iznenađujuće ni jačanje radikalne desnice u mnogim europskim državama.

Ponovno uvođenje granica u Europi bilo bi skupo, piše Binyon, ali i ističe da ga je moguće uvesti po sličnom principu kakvog prakticiraju Britanija i Irska – uz nasumične kontrole i presretanje samo sumnjivih osoba. Također, analitičar Politica vjeruje da se Njemačka neće zadržati samo na zatvaranju granica prema Austriji.

“Usprkos naricanju europskih idealista, šira javnost neće imati prigovore. Schengenu su dani odbrojani”, zaključuje Binyon. tropolje.info