Dvadesetogodišnja era putovanja Europom bez granica prekinuta je nakon što su brojne zemlje uspostavile nadzor na svojim granicama kao odgovor na nezapamćen priljev migranata.
Iznenadna nedjeljna odluka NjemaÄke da vrati pograniÄni nadzor uÄas je postigla domino uÄinak jer je primorala i njoj susjedne zemlje da zatvore vlastite granice. Austrija je uputila vojsku na granicu s MaÄ‘arskom nakon Å¡to su je tijekom noći pjeÅ¡ice proÅ¡le na tisuće migranata.
“Ako njemaÄka provodi pograniÄni nadzor, Austrija mora postaviti pojaÄane nadzorne toÄke na granici i to upravo radimoâ€, rekao je na konferenciji za novinare vicekancelar Reinhold Mitterlehner, dodavÅ¡i da će vojska biti rasporeÄ‘ena kao potpora.
“Potpora će prije svega biti usmjerena na humanitarnu pomoćâ€, rekao je kancelar Werner Faymann, koji je bio na istoj konferenciji za novinare. “No želim naglasiti da će biti i potpora u graniÄnom nadzoru ako to bude potrebnoâ€.
I SlovaÄka je najavila zatvaranje granica prema NjemaÄkoj i Austriji.
Dosad najveća prijetna Schengenu
Te mjere dosad su najveća prijetnja schengenskom sustavu koji je 1995. ukinuo graniÄne prijelaze diljem Europe i koji se, zajedno sa zajedniÄkom valutom eurom, smatra transformativnim postignućem integracije kontinenta.
SadaÅ¡nja pravila brane migrantima bez osobnih dokumenata putovanje unutar schengenskog prostora, ali nedostaju mehanizmi koji bi ih doista u tome sprijeÄili.
I Poljska je objavila spremnost postavljanja graniÄnog nadzora u sluÄaju većeg broja migranata, a bilo kakva odluka EU o nametanju kvota za prihvat izbjeglica pojediniom zemljama Älanicama, Å¡to zagovaraju Europska komisija i neke veće zemlje Älanice na Äelu s NjemaÄkom, dovela bi do institucionalne krize.
“Prihvatit ćemo samo onoliko izbjeglica koliko možemo podnijeti, niti jednog viÅ¡e ni manjeâ€, rekla je premijerka Ewa Kopacz.
Zemlje Älanice schengenskog prostora imaju pravo ponovno uspostaviti provremenu graniÄnu kontrolu u kriznim situacijama, i povremeno su to u proÅ¡losti i Äinile, ali nikad na razini na kojoj se to dogodilo ovih dana.
“Kraj Schengenaâ€
AnalitiÄar Michael Binyon, viÅ¡egodiÅ¡nji urednik i dopisnik londonskog Timesa, u tekstu napisanom za Politico već je proglasio “kraj Schengenaâ€. On u svojoj analizi istiÄe da do sada niti jedna zemlja nije bila viÅ¡e posvećena europskim integracijama od NjemaÄke.
“Svi veliki planovi da se Europljane ujedini – jedinstvena valuta, inicijativa za zajedniÄkim politikama, ukidanje graniÄnih kontrola unutar EU – u svom srcu imaju NjemaÄkuâ€, piÅ¡e Binyon.
Iako njemaÄke vlasti istiÄu da je uvoÄ‘enje graniÄnih kontrola samo privremena mjera koja se, kako tvrde, zbog velike izbjegliÄke krize nije mogla izbjeći, analitiÄar Politica u to nije uvjeren. Podsjeća da već dulje od godinu dana traje egzodus iz Afrike i Bliskog istoka, a većini izbjeglica je glavni cilj dokopati se upravo NjemaÄke, ili neke od skandinavskih zemalja.
“Sve skupa se procjenjuje da će u NjemaÄku u samo jednoj godini stići 800.000 izbjeglica. NjemaÄka je, uz Å vedsku, jedina europska nacija koja je pristala udomiti toliko izbjeglica, ali sada shvaća da je njihovim biraÄima bilo dosta. Ako se dotok izbjeglica ne smanji ili ne prekine, doći će do nereda, nasilja i rasistiÄkih napada. Vlada Angele Merkel posustaje, a populisti se odriÄu cijenjenih europskih principaâ€, piÅ¡e Binyon.
Nacionalizam voli granice
AnalitiÄar Politica istiÄe da su diljem Europe sve glasniji glasovi onih koji upozoravaju na falinge Schengena. Organiziranom kriminalu i terorizmu lakÅ¡e je djelovati, tvrde protivnici Schengenskog sustava, na teritoriju bez granica. Prema Binyonu, Schengen može djelovati samo ako se vanjske granice Europe dodatno ojaÄaju, ali niti to ne može rijeÅ¡iti ono Å¡to analitiÄar Politica identificira kao glavni problem – navodnu Äinjenicu da se sve viÅ¡e Europljana protivi ovakvom sustavu.
“Takvo je razmiÅ¡ljanje nacionalista, izolacionista, sumnjiÄavih prema Bruxellesu, skeptiÄnih prema sve-europskim rjeÅ¡enjima, ogorÄenih zbog financiranja siromaÅ¡nijih susjeda, odluÄnih da uvedu veću razinu kontrole na lokalnim razinama i ljutih Å¡to se odluke donose negdje daleko. To nije nimalo ugodno ni idealistiÄko raspoloženje. A dodatno je raspireno ponavljanjem kriza zbog eura, rastuće podjele na sjever i jug, mjerama Å¡tednje, sporim ekonomskim rastom i podbaÄajem Europe u pokuÅ¡aju da se pronaÄ‘u zajedniÄka rjeÅ¡enja za tragedije izbjeglica i azilanataâ€, piÅ¡e Binyon, te naglaÅ¡ava kako u takvim okolnostima ne može biti iznenaÄ‘ujuće ni jaÄanje radikalne desnice u mnogim europskim državama.
Ponovno uvoÄ‘enje granica u Europi bilo bi skupo, piÅ¡e Binyon, ali i istiÄe da ga je moguće uvesti po sliÄnom principu kakvog prakticiraju Britanija i Irska – uz nasumiÄne kontrole i presretanje samo sumnjivih osoba. TakoÄ‘er, analitiÄar Politica vjeruje da se NjemaÄka neće zadržati samo na zatvaranju granica prema Austriji.
“Usprkos naricanju europskih idealista, Å¡ira javnost neće imati prigovore. Schengenu su dani odbrojaniâ€, zakljuÄuje Binyon. tropolje.info
