Prof. Milićević na konferenciji IPA III: EU odobrila 14 milijardi eura predpristupne pomoći za IPA III za zemlje Zapadnog Balkana

Prof. Milićević „kroz posljednji poziv trilateralnog programa Interreg Hrvatska-BiH-Crna Gora u programu IPA II (prema podatcima sa službene stranice programa, odobreno je 59  projekata sa ukupno cca 62,2 mil eura“

Novi Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) s proračunom od oko 14 milijardi eura podržat će zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate na njihovom putu pridruživanja Europskoj uniji. Kako bi se ojačale veze među regijama Zapadnog Balkana, u Splitu je u organizaciji zastupnice u Europskom Parlamentu Željane Zovko održana međunarodna konferencija ”IPA III: sredstvo za povezivanje ljudi unatoč granicama”.

Posebnu pažnju i diskusiju je privukao panel „IPA III Put prema ulasku u EU“ na kojem su sudjelovali eminentni profesori sa višegodišnjim iskustvom u pripremi i upravljanju EU projekata prof.dr.sc. Mirjana Milićević sa Sveučilišta u Mostaru pokretač i nositelj sveučilišnog kolegija Projekti EU fondova i prof.dr.sc. Vinko Muštra, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, zatim predstavnici Razvojne agencije RERA iz Splita i Ureda za EU integracije Vlade ZH. U okviru prekogranične suradnje svoja iskustva su iznijeli župani tri hercegovačke županije, gradonačelnik Grada Splita prof.dr.sc. Ivica Puljak, ravnatelj SKC Mostar dr. Ante Kvesić i ravnatelj Kliničkog centra Split dr. Julije Meštrović.

Tijekom rujanske plenarne sjednice, Europski parlament dao je zeleno svjetlo novoj generaciji pretpristupnog instrumenta financiranja koji će pomoći zemljama da se bolje pripreme kako bi ispunile svoje obveze za buduće članstvo u EU-u. Novi Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) s proračunom od oko 14 milijardi eura podržat će zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate na njihovom putu pridruživanja Europskoj uniji. Drugim riječima, IPA III će podržati provedbu reformi vezanih za EU u Albaniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Turskoj u razdoblju od 7 godina.

Na pitanje Koliki je značaj programa prekogranične suradnje za Bosnu i Hercegovinu, prof.dr.sc. Milićević kazala je „Ako promatramo broj odobrenih projekata i visinu sredstava iz prethodnih poziva IPA I u kojoj je BiH odobreno 66 projekata sa ukupno 15,3 mil eura ili kroz posljednji poziv trilateralnog programa Interreg Hrvatska-BiH-Crna Gora u programu IPA II (prema podatcima sa službene stranice programa, odobreno je 59  projekata sa ukupno cca 62,2 mil eura može se kazati da su sredstva iz EU fondova značajan grant za područje Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu da se kroz te projekte potiču investicije, obnavljaju institucije, novo zapošljavanje, povećavaju kapaciteti sigurnosti i javnih institucije, kulture i turizma, ovo su sredstva kojima razvijamo održivu i stabilnu društvenu zajednicu što je prioritet svake države.“  

Ovaj instrument i njegov povijesni proračun potvrđuju opredijeljenost EU-a na putu zemalja zapadnog Balkana prema europskim integracijama.

Opći cilj IPA III je podržati ove države u njihovim nastojanjima usvajanja i provedbe političkih, institucionalnih, pravnih, upravnih, društvenih i gospodarskih reformi potrebnih za usklađivanje s vrijednostima EU-a i postupno usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a, a to su standardi, pravila i politike Unije.

Zadržan je prijedlog za dodjelu potpora prema tematskim prioritetima, dakle ne po zemljama, te je raspodijeljena prema stvarnim rezultatima korisnika, na temelju godišnje procjene. Nadalje, primijenit će se načelo pravedne podjele kako bi se osiguralo da opseg i intenzitet financiranja uzimaju u obzir ne samo uspješnost korisnika, već i njihove potrebe i kapacitete, kako bi se izbjegla nesrazmjerna razina pomoći u usporedbi s drugima i kako bi se svima osigurao napredak.

Najveći izazov za zemlje ove regije ostaje konsolidacija vladavine prava, određena općom sporošću koja jamči načela neovisnosti sudstva, borbu protiv korupcije, slobodu izražavanja i pluralizam medija. Ulaganjem u ključne sektore, infrastrukturu, okoliš i klimu, te u energetiku i digitalu, potaknut će se konvergencija s EU-om i donijeti opipljive koristi za građane.

Potencijalna nestabilnost krhkih demokracija u regiji dodatni je razlog zašto Europska unija ne bi trebala štedjeti napore kako bi osigurala da perspektiva zapadnog Balkana doista bude pridruživanje europskoj obitelji. Učinkovito proširenje i promicanje vrijednosti EU-a u regiji jamčit će sigurnost i stabilnost, poboljšati društveni i gospodarski razvoj i donijeti prosperitet, te učvrstiti demokraciju i vladavinu prava. Stoga, ulaganje u budućnost zapadnog Balkana istovremeno je ulaganje u budućnost Europske unije.