Prof.dr.Dragan Čović: HDZ neće tolerirati bošnjačku vladu

Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik HNS-a i HDZ BiH, kazao je u intervjuu za “Nezavisne novine” da su federalni partneri zapali u krizu nakon što se vremenom odustajalo od dogovorenih rješenja, od kojih su neka izmjene Zakona o državnim službenicima i promjene nadzornih odbora u ključnim poduzećima.

“To je danas postao prijepor za uopće normalno funkcioniranje vlasti”, kazao je Čović.

NN: Što se događa u Federaciji BiH? Politička kriza koja tinja od izbora kulminirala je proteklih dana. Kako Vi na to gledate? Vaša stranka je dio koalicije.

ČOVIĆ: U Federaciji imamo ozbiljnu krizu između koalicijskih partnera, odnosno partnera koji su uspostavili vlast. Naš Ustav i Izborni zakon su takvi da nas tjeraju na partnerstvo, bez obzira na to želite li vi to ili ne želite. Da bi to bila istinska koalicija, programi bi morali biti jasniji, a mi ni do današnjeg dana nemamo ništa.

Vrlo brzo smo zapeli u ključnim tezama, koje neki od nas nisu ozbiljno razumjeli na početku naših dogovora. Suština dogovora je još od prije pet mjeseci bila da ćemo na samom početku rada Vlade stvoriti ambijent da budući nositelji izvršne vlasti, što znači ministri, u svojim ministarstvima te kroz agencije, tvrtke, javna poduzeća koja su u većinskom vlasništvu FBiH ne mogu djelovati iz područja svojih resora kako bismo planove koje smo pripremili mogli i realizirati.

U tom duhu smo se i bili dogovorili da ćemo žurno izmijeniti Zakon o državnim službenicima, kako bismo mogli raspisati natječaje za sve pomoćnike ministara na svim razinama, za sve tajnike u ministarstvima i svim direkcijama u kojima to nije riješeno na mandatno razdoblje, kako bi ti ljudi dolazili i odlazili s izvršnom, novouspostavljenom vlasti.

Taj dio smo dogovorili na samom početku, ja, gospodin Komšić i gospodin Izetbegović i vremenom se jednostavno, neshvatljivo, odustajalo od takvih rješenja.

U Federaciji smo se, također, dogovorili da neustavna ministarstva – obrazovanje, odnosno kultura i sport, transformiramo u jedno novo ministarstvo kako bi to sve bilo u skladu s odlukama Ustavnog suda FBiH te da Ministarstvo industrije i energetike podijelimo na dva ministarstva, čime bismo zadržali isti broj ministarstava u Vladi Federacije. Ovo je bio načelni dogovor od kojeg su u hodu, iz različitih razloga, pojedini partneri odustali.

Naravno da smo se dogovorili da ćemo odmah na početku vlasti promijeniti nadzorne odbore u svim tvrtkama za koje smo iskazali interes i gdje smo osjetili da ima problema u poslovanju. To je danas postao prijepor za uopće normalno funkcioniranje vlasti.

Hrvatska demokratska zajednica BiH je inzistirala da to konačno završimo kao posao, a mi još nismo ni počeli. Drugim riječima, predstavnici HDZ-a u vlasti su na poseban način inzistirali da se izmjena nadzornih i upravljačkih struktura prioritetno urade u tvrtkama kao što su HT “Eronet”, “Aluminij”, EP Herceg Bosne, Razvojna banka, “Hrvatske pošte” u Mostaru.
No, iako smo više puta imali dogovor kako ćemo to ključno pitanje riješiti već na prvoj sjednici Vlade, upravo na toj zakazanoj, netko se sjetio da tu točku skine s dnevnog reda.

Naravno, to smo shvatili kao dio strategije partnera da što duže održe postojeće stanje, što je opet prepoznato kao jedna od mogućih strategija rušenja navedenih gospodarskih društava, a sve u cilju ekonomske i socijalne destabilizacije čitavog jednog područja Hercegovine.

I naravno da to ne možemo dozvoliti. Naša ideja je da odmah završimo kadroviranja u svim spornim agencijama, direkcijama, javnim poduzećima u vlasništvu Federacije kako bismo se onda rasterećeni i kroz izvršnu i zakonodavnu vlast posvetili pokretanju Federacije BiH, bavljenju socijalnim i ekonomskim pitanjima, koja su do te mjere postala opterećenje da na neki način prijete i “bankrotom” federalne razine vlasti.

NN: Što se dogodilo na posljednje dvije sjednice Vlade FBiH, zašto je sporno što Hrvati traže smjene u javnim poduzećima?

ČOVIĆ: Po mom mišljenju, sporno je, prije svega, zato što dio partnera ima interes u tim tvrtkama, to je ovaj prepoznati strateški interes da neke od njih i očuva, jer kako inače objasniti da zadnje tri-četiri godine, od kada se Vlada Federacije uključila u Nadzorni odbor Aluminijskog kombinata u Mostaru, njegova dugovanja svaki mjesec rastu i danas su dostigla brojke koje je naprosto teško i razumjeti.

Spominje se približno 250 milijuna maraka duga, a kada znamo da se većina toga duga veže za “Elektroprivredu Herceg Bosne”, jasno je da bi se moglo dogoditi da urušavanje jedne tvrtke u potpunosti uništi drugo javno poduzeće – “Elektroprivredu Herceg Bosne”.

U svemu ovom bi se mogla prepoznati i već odavno poznata sarajevska strategija spajanja javnih poduzeća iz Mostara, misleći na “Elektroprivredu Herceg Bosne”, HT “Eronet” i “Hrvatske pošte” sa sarajevskim tvrtkama zbog tobožnjeg argumenta racionalnosti itd.

S druge strane, uzmite samo tvrtku HT “Eronet” i pogledajte tko je na čelu i Uprave i Nadzornog odbora te tvrtke zadnjih nekoliko godina i vidjet ćete da su to ljudi koji danas sprečavaju da se o ovoj temi govori na Vladi.

NN: Koji je po Vašem mišljenju put izlaska iz političke krize u FBiH?

ČOVIĆ: Put je vrlo jednostavan. Odmah izvršiti popunjavanje svih nadzornih odbora u svim tvrtkama i javnim poduzećima i odgovarajućih upravljačkih struktura, postaviti vršitelje dužnosti i raspisati natječaje za sve kako bi se sukladno zakonu izvršilo popunjavanje tih mjesta.

Čim to završimo odmah trebamo napraviti jedan vrlo jasan program, što se u Federaciji mora raditi po svim resorima, zajednički ga kroz ministarstva usuglasiti i dati jedno potpuno povjerenje našim ministrima u Vladi Federacije da taj posao rade.

Međutim, nedopustivo je da Vlada Federacije radi bez hrvatskih ministara prema opet jednom klasičnom konceptu bošnjačke federacije i bošnjačke vlade i naravno da to više nećemo moći tolerirati. Sve ovo nas tjera da se što žurnije promijeni i zakon koji definira način odlučivanja u Vladi Federacije, što je trebalo i prije da uradimo, čime bi se onemogućilo donošenje odluka bez predstavnika ili minimalne zastupljenosti barem po jednog predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda koji djeluju u Federaciji.

NN: Jesu li novi koalicijski partneri jedno od mogućih rješenja?

ČOVIĆ: Ako nije moguće naći zajednički jezik i rješenja, te naravno ako se ne uspijemo dogovoriti da konačno počnemo raditi, ovakvo partnerstvo nema smisla i ja ću vrlo otvoreno i javno kazati da je došlo vrijeme da se traže novi partneri koji mogu provesti nužne reforme i koji će poštivati dogovor, te pokrenuti i stabilizirati Federaciju Bosne i Hercegovine.

NN: Optužuju Vas da ne pregovarate s DF-om i Željkom Komšićem. Zašto? Kako gledate na odnose SDA – DF?

ČOVIĆ: Pa ne znam da me itko optužuje, niti da me itko može optuživati. Ja osobno nemam nikakvih problema bilo koje vrste s gospodinom Komšićem.
Partner i razgovori o uspostavi vlasti u početku su napravljeni između SDA i HDZ-a. Naknadno je SDA za partnera predložila DF i ja sam to prihvatio. DF je, prije svega, izbor SDA. Nikad nisam izbjegao bilo kakav sastanak s gospodinom Komšićem, naprotiv.

Isto tako, moram reći kako vaše pitanje jednako vrijedi i za odnose SDA i DF-a, jer ja tamo ne vidim bilo kakvu konstruktivnu komunikaciju. Da iste ima vjerojatno se ne bi na ovakav način odvijali odnosi u Vladi Federacije.

Da zaključim, što se tiče HDZ BiH, sastanak s gospodinom Komšićem i gospodinom Izetbegovićem uopće nije problematičan. Da li će do njega doći, ovisi od sugovornika.
NN: U BiH za petnaestak dana dolazi papa Franjo, Vi ste ga pozvali i na čelu ste Organizacijskog odbor za doček. Kako teku pripreme i ima li mjesta za bojazan zbog sigurnosne situacije?

ČOVIĆ: Meni je bilo osobito zadovoljstvo da me papa Franjo primio odmah na početku mog mandata u Vatikanu i tada kada sam ga pozvao u našu domovinu sveti otac mi je jasno stavio do znanja kako će vrlo rado prihvatiti navedeni poziv.

Njegova svetost dolazi kao prijatelj, i to je za Bosnu i Hercegovinu i čitavo područje jedan globalni događaj koji probija sve barijere.

Ovaj događaj je učinio da svijet gleda prema Bosni i Hercegovini. Sama činjenica da će dolazak svetog oca pratiti više od 400 akreditiranih medijskih kuća i 1.200 novinara dovoljno govori o snazi tog događaja. Narednih preostalih dvadesetak dana se moramo svi potruditi da slika Bosne i Hercegovine koja će ići u svijet – bude primjerena potrebama BiH i svih naših ljudi, ali i samog ovog događaja. Sveti otac dolaskom u Bosnu i Hercegovinu šalje jednu dodatnu poruku jer u čitavom ovom području nije posjetio niti jednu drugu zemlju, tako da mi se čini da nam dolazi stvarni prijatelj koji nas uvelike može sve skupa ohrabriti da malo drugačije gledamo i na svoju sadašnjost, a posebno na našu budućnost.

Pripreme za dolazak svetog oca su pri samom kraju, mogli bismo kazati da je većina stvari koje smo izdogovarali uspješno organizirana.

Naravno, sva ova događanja oko nas na poseban način skreću pozornost na taj sigurnosni aspekt, ali sam siguran da će organizacija proteći besprijekorno te da sve institucije i agencije koje se bave policijskom, obavještajno-sigurnosnom aktivnošću rade svoj posao krajnje profesionalno te da nećemo imati bilo kakvih problema.

NN: Razgovarali ste s papom Farnjom u Vatikanu prilikom posjeta o BiH. Koliko je Vatikan zabrinut zbog stanja Hrvata, katolika u BiH?

ČOVIĆ: Moji razgovori s državnim tajnikom i sa svetim ocem bili su dominantno vezani za poziciju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ali i za svakog drugog čovjeka u BiH, osobito za mlade ljude.

Papa je jasno naznačio da će u svojim molitvama uključiti mene kao državnika, da imam snage da se borim da u Bosni i Hercegovini promijenimo stvari nabolje – da se Bosna i Hercegovina stabilizira, politički prije svega, a onda naravno socijalno i ekonomski, kako mladi ljudi ne bi odlazili iz Bosne i Hercegovine i kako bi živjeli tu.

Posebno želim izdvojiti kako papa nikad nije razdvajao svoje dobre želje u odnosu i na druga dva konstitutivna naroda kao i sve one koji se ne izjašnjavaju tako.

NN: Kako surađujete s Miloradom Dodikom, liderom SNSD-a? Mnogi to nakon izbora prikazuju na različite načine.

ČOVIĆ: Ja osobno s gospodinom Dodikom imam sasvim korektnu suradnju i sa SNSD-om smo ostvarili zajedničku suradnju gdje je god to bilo moguće. Ja ću nastojati da se ta razina naše komunikacije očuva i održi i ona može biti samo za dobro odnosa svih u Bosni i Hercegovini. Ne možete pričati kako ćete napraviti napredak u Bosni i Hercegovini, a istodobno ne surađujete ni sa SNSD-om ni s gospodinom Dodikom, koji u Republici Srpskoj imaju vlast. Puno je i ustavnih nadležnosti koje se međusobno isprepliću i međusobna suradnja je nužnost. U budućnosti ću svakako nastojati još dodatno ojačati uzajamnu suradnju između SNSD-a i HDZ-a.

NN: Milorad Dodik je više puta javno rekao kako Srbi podržavaju hrvatski entitet. Zašto je to tabu tema u Federaciji BiH?

ČOVIĆ: Naš interes je, prije svega, osiguravanje jednakopravnosti hrvatskog naroda s druga dva naroda u Bosni i Hercegovini i to vrlo otvoreno zagovaramo zadnjih desetak godina.

Počesto bi nam se znalo spočitati kako ne znamo što hoćemo. Posljednjih godinu dana kroz deklaracije HNS-a, svim odlukama koje donosimo pa i ovim zadnjim na saboru HDZ-a, slali smo poruku kako vidimo i želimo preurediti Bosnu i Hercegovinu na način da svi budu zadovoljni i da bude racionalno organizirana. Državu u kojoj bismo izbjegli bilo kakvu majorizaciju, bilo kojeg naroda na bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine i to je po mom mišljenju pravi put.

Naravno, rješenje hrvatskog entiteta, kako često zna kazati gospodin Dodik, koji podržava takvu ideju, je samo jedno od rješenja za koje uopće ne vidim potrebu da bilo tko iz Sarajeva komentira na jedan neprihvatljiv način, a kako se to počesto čini. Moj pristup organiziranju Bosne i Hercegovine je takav da nikada ne pravimo unutarnje podjele, nego upravo želimo relaksirati odnose između tri naroda, kako se ne bismo stalno vraćali u povijest, na koju potpuno različito, evidentno, gledamo i kako bismo se potpuno okrenuli europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

NN: HDZ BiH ima svoje predstavnike i u Vladi RS i u drugim entitetskim tijelima. Jeste li zadovoljni?

ČOVIĆ: Što se tiče odnosa HDZ-a i djelovanja izvršne vlasti u RS, naravno da smo zadovoljni u mjeri u kojoj imamo svoj politički kapacitet.

SNSD, odnosno gospodin Dodik, je ispoštovao naše dogovore i tako u Republici Srpskoj imamo ministra, imamo zamjenika predsjednika i puno drugih predstavnika u pojedinim općinskim strukturama, koji stvaraju klimu povjerenja za ljude koji se žele vratiti, ali i za one koji su već tamo iako su u malom broju. Želimo stvoriti jedno ozračje koje će biti drugačije od onog straha koje je netko stalno želio predstaviti pred sve one koji treba da se vrate na svoja ognjišta. Sve ono što radimo zajedno sa SNSD-om na tom planu je pozitivno i mi ćemo nastaviti zagovarati dalju izgradnju takvih odnosa.

NN: Pitanje povratka je i nakon 20 godina otvoreno, posebno na području RS. Vidite li rješenja?

ČOVIĆ: Pa nažalost 20 godina je od završetka rata i mnogi ljudi koji su otišli iz Bosne i Hercegovine teško da će se vratiti ako ne prepoznaju da su im uvjeti za život, njih i njihovih obitelji, bolji ovdje nego tamo gdje su se skrasili. Oni koji su se rodili u to vrijeme već su formirali svoje obitelji i krenuli s novim životom i pitanje je kako uopće vide ovo područje i što je to što ih za njega veže.

U Republici Srpskoj smo, kada je u pitanju hrvatski narod, preko agencija u Republici Hrvatskoj i BiH te različitih povjerenstava i ministarstva, napravili više od 5.000 objekata za povratnike Hrvate.

Nažalost, danas imamo mnogo više objekata nego što imamo povratnika. Međutim, ta činjenica ne znači da mi nećemo i dalje poticati i raditi na stvaranju ambijenta da svi oni koji se žele vratiti na svoja nekadašnja prijeratna ognjišta – to mogu i učiniti.
Terorizam

NN: Nedavno se u Zvorniku dogodio teroristički napad, poslije toga sukobi u Makedoniji. Upozorava se na tenzije u BiH. Kakva je po Vašem mišljenju situacija?

ČOVIĆ: Situacija je izuzetno složena, nerijetko zabrinjavajuća i mi u BiH moramo biti svjesni i ambijenta u svijetu – jer ovaj oblik terorizma, i uopće sve ono što se događa zadnjih petnaestak godina, bez obzira na to govorimo li mi o sjevernoj Africi, Aziji i evo sada u Ukrajini – vidimo koliko smo blizu jedni drugih i ne možete nikako zanijekati odnose u BiH kada je taj sigurnosni aspekt u pitanju. Ako uzmemo u obzir činjenicu kako se danas preko stotinu naših građana nalazi negdje na ratištima diljem svijeta, jasno je da svojim povratkom ovdje stvaraju i mogući ambijent za nove terorističke aktivnosti./Tropolje.info