Predstavljena knjiga Dušana Muse “Hercegovački ustanak 1875.-1878. akteri, istine i zablude”

Općina Ravno, u sklopu obilježavanja Dana Općine – blagdan Male Gospe, organizirala je predstavljanje knjige Hercegovački ustanak 1875.-1878. akteri, istine i zablude, II. dopunjeno izdanje, autora Dušana Muse, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Uz autora, o knjizi su govorili Stanislav Vukorep i mr.sc. Marko-Antonio Brkić, a promociju je vodila i modelirala Vesna Slobođan.

Knjiga je plod autorovog dugogodišnjega istraživanja i prikupljanja povijesne građe, a doprinos je u rasvjetljavanju pojedinosti i okolnostima ustanka.

U knjizi su predstavljeni mnogi akteri ustanka tadašnjega kršćanskog puka po svojim ulogama, gdje je svoje zaslužno mjesto dobio i don Ivan Musić-vođa i vojvoda Hercegovačkog ustanka.

Predstavljač Stanislav Vukorep se osvrnuo na uloge i značaj don Ivana Musića te kapetana Đure Kriste Pećka i kapetana Miše Tomaševića Kukice u Hercegovačkom ustanku.

Svi oni su s Trebinje, Općina Ravno, i dali su nemjerljiv doprinos Ustanku i oslobađanju ovih prostora od stoljetnoga osmanlijskog terora. Najvažnija osoba Ustanka, don Musić, zbog svojih rijetko viđenih osobina, jednoglasno je bio izabran za vođu i vojvodu Ustanka. Njegova izuzetna hrabrost, mudrost, obrazovanost i poznavanje političkih prilika tadašnje Europe, bio je faktor konačnoga uspjeha Ustanka. Kapetan Đure Kriste Pećko, je bio glavar sela Trebinje, koji je okupio 1875. u svom domu, na povijesni dogovor glavare i uglednike Donje i Gornje Hercegovine. Sudionici toga skupa su postali glavni akteri u Hercegovačkom ustanku. Pećko je bio mudar i promišljen čovjek, prvi uz Musića.

Rezultat političkih i ideoloških prilika u kojima se našao hrvatski narod sve do devedesetih kao i stoljente hrvatske šutnje, bio je prisvajanje povijesnih zasluga od strane drugih. Tako se učilo o “nevesinjskoj” pušci kao prvoj ustaničkoj. Povijesne činjenice su sasvim drugačije i potrebno ih je u javnosti rasvijetliti i prezentirati te svijet upoznati s pravom istinom. Istina leži u činjenici prvih žrtava i prve ustaničke puške koja je pukla na Krupi-Dračevo, Općina Čapljina 19. lipnja 1875.

Spomenik prvim žrtvama Hercegovačkog ustanka je podignut nakon 120 godina na Krupi, a otkrivenje 17. 12. 1995. Otkrio ga je dr. Jure Burić., a blagoslovio don Đuro Bender, tadašnji Dračevski župnik./HMS/