Uncategorized
PRAVDA U BiH Ni jedna optužnica za 1 510 ubijenih Hrvata Lašvanske doline
Iako je od nesretnog rata proÅ¡lo 22. godine bh pravosuÄ‘e, Odjel za ratne zloÄine joÅ¡ nikada nije procesuirao ni jednog pripadnika Armije BiH iz Viteza, Travnika, BusovaÄe ili Novog Travnika. Armija BiH u ovim općinama izvrÅ¡ila je straÅ¡ne zloÄine i ubila 1510 Hrvata meÄ‘u kojima je bilo djece, žena, staraca, ratnih zarobljenika.
Osim osuÄ‘enog IraÄanina Abduladhima Maktoufa koji je vrÅ¡io otmice Hrvata po Travniku te ih dovodio u mudžahedinski logor OraÅ¡ac gdje su vrÅ¡ili ritualno odsjecanje glava, nitko viÅ¡e nije optužen iz LaÅ¡vanske doline, piÅ¡e 7Dnevno. Državni sud i tužiteljstvo nisu procesuirali ni jedan teroristiÄki napad na Hrvate policajce i povratnike u Travnik, a bilo ih je Äak deset sa smrtnim posljedicama. Je li Milorad Dodik u pravu kada traži referendum o nadležnosti Državnog pravosuÄ‘a BiH?
Za zloÄine nad BoÅ¡njacima Ahmića te drugih mjesta LaÅ¡vanske doline, Hrvati Viteza, BusovaÄe i Kiseljaka osuÄ‘eni su na preko 120 godina zatvora. Dakle raÄunajući pravomoćne presude HaÅ¡kog te Odjela za ratne zloÄine suda BiH. U Ahmićima je na svirep naÄin ubijeno 116 BoÅ¡njaka, meÄ‘utim u općinama LaÅ¡vanske doline, toÄnije Vitezu, Travniku, BusovaÄi i Novom Travniku ubijeno je 1510 Hrvata. Ostalo je nekažnjeno ritualno odsjecanje glava Hrvatima u Miletićima, masakr u KrižanÄevom selu kod Viteza, ubojstvo osmero djece iz Viteza dok su igrala koÅ¡arku, zloÄini u Buhinim Kućama, BobaÅ¡ima, Maljinama, GuÄoj Gori, Brajkovićima, Kaćunima kod BusovaÄe, BusovaÄkim stajama, zarobljavanje kompletnog radnog voda u Zabilju a zatim njihovo masakriranje itd..
Ubojstva Hrvata u Travniku posebno u gradu gdje su ubijani u svojim stanovima. Državni sud i tužiteljstvo joÅ¡ uvijek nisu naÅ¡li vremena procesuirati ove zloÄine. Istina tužiteljstvo posebnog odjela za ratne zloÄine suda BiH optužilo je Jasmina ÄŒolomana iz Zenice da je kao pripadnik Diverzantskog voda 7. muslimanske brigade Armije RBiH, na podruÄju Viteza, u vrijeme sukoba izmeÄ‘u Armije RBiH i HVO-a postupao protivno pravilima Ženevske konvencije o zaÅ¡titi civilnih osoba za vrijeme rata. U vrijeme izvrÅ¡enja zloÄina, osumnjiÄeni je bio stariji maloljetnik. On je osumnjiÄen da je 24. travnja 1993. godine, u mjestu PoÄulica, općina Vitez, zajedno s joÅ¡ jednim pripadnikom Armije RBiH, doÅ¡ao do DruÅ¡tvenog doma, u kojem su bili smjeÅ¡teni zatoÄeni civili hrvatske nacionalnosti.
Nakon toga, osumnjiÄeni je naoružan automatskom puÅ¡kom, nakon Å¡to mu je Äuvar objekta odbio dati kljuÄeve, ispalio viÅ¡e rafala kroz zatvorena vrata, te ubio tri osobe hrvatske nacionalnosti, a devet osoba je ranio, meÄ‘u kojima i bilo nekoliko žena koje su bile zatoÄene u tom objektu, te se nakon toga automobilom udaljio s mjesta dogaÄ‘aja. OsumnjiÄeni se tereti da je poÄinio kazneno djelo ratnog zloÄina protiv civilnog stanovniÅ¡tva. Sud BiH je poÄetkom srpnja ove godine u Sarajevu izrekao prvostupanjsku oslobaÄ‘ajuću presudu Jasminu ÄŒolomanu, optuženom za ratni zloÄin protiv hrvatskih civila na podruÄju Viteza.
Postavlja se pitanje tko je ubio hrvatske civile koji su bez potrebe zatoÄeni u druÅ¡tveni dom/Äitaj logor op.aut/? Tko je naredio da se civili zatvaraju? OÄito istražne radnje na ovom predmetu raÄ‘ene su vrlo neprofesionalno ili namjerno loÅ¡e kako bi se prikrili izvrÅ¡itelji i naredbodavci ovog teÅ¡kog zloÄina. OslobaÄ‘ajuća presuda pred viÅ¡im sudom u Travniku kojom je M.LJ, iz Bugojna osloboÄ‘en za ubojstvo policajca Ante Valjana 31. srpnja 1998. godine i to aktiviranjem eksplozivne naprave takoÄ‘er bi se mogla dovesti pod sumnju. Tužitelj suda Behaija Krnjić pokazao je sudskom vijeću da je kod M.LJ. iz Bugojna pronaÄ‘ena u stanu ista eksplozivna naprava kao i ona kojom je ubijen policajac Anto Valjan, pa Äak i iste vrste baterija po 1,5 volt kojim je aktivirana naprava na daljinu smjeÅ¡tena u kantu za smeće uz zid policijske Uprave Travnik pored koje je Valjan morao proći nakon Å¡to je zavrÅ¡io svoju smjenu u policiji. Pratio sam suÄ‘enje u sudnici koje je vodio sudac AnÄ‘elko Marjanović. Kada su svi oÄekivali praviÄnu kaznu za M.LJ. jer je već osuÄ‘ivan pred općinskim sudom Bugojna za napad na Hrvate povratnike odnekud se pojavio svjedok optuženog koji je potvrdio da se M.Lj. tog dana vozio autobusom iz LijeÅ¡eva kod Visokog do Sarajeva i polagao ispit iz elektrotehnike te dobio desetku.
-Nisam mogao pripremati ispit i pripremati teroristiÄki napad. Obitelji pokojnog Valjana izražavam sućut†govorio je M.LJ. pred sudskim vijećem a majka pokojnog policajca Valjana samo je plakala. Na kraju od pet porotnika tri BoÅ¡njaka su glasala da se M.LJ. oslobodi optužbi za ubojstvo policajca Valjana a dva Hrvata da se osudi. Nakon ovog zloÄina viÅ¡e se ni jedan teroristiÄki Äin nad Hrvatima Travnika nije procesuirao pred sudovima. Posljednji je bio proÅ¡le godine krajem svibnja kada je na svom imanju ubijen povratnik i uspjeÅ¡ni poduzetnik Jozo Kafadar s Ovnaka kod Travnika. Jozo je jahao svoga konja kada je ubijen s Äetiri hica iz kalaÅ¡njikova. Naredbodavci i izvrÅ¡itelj ovog teroristiÄkog ÄinajoÅ¡ nisu otkriveni.
Opraštajući se od Joze Kafadara svoga prijatelja i susjeda na groblju Ovnak fra Ivo Marković je u svom oproštajnom govoru između ostalog rekao i ovo:
“Želim samo reći da po ovoj zemlji ima suviÅ¡e sjemena smrti i svi smo odgovorni da izgradimo druÅ¡tvo sposobno da to sjeme ukloni. Oni koji uzmu vlast u ovome druÅ¡tvu moraju preuzeti odgovornost za ovo druÅ¡tvo, da ljudi imaju minimum ljudskog dostojanstva, da se mogu vratiti svojim kućama i mirno živjeti. Ako je vlast nesposobna i neće vrÅ¡iti svoju dužnost onda joj moramo reći da je dio zloÄina. Kada se zloÄinci ne otkriju, to je pouzdan znak ne samo nemoćne i slabe vlasti, nego zloÄinaÄke vlasti.†rekao je izmeÄ‘u ostalog Ivo Marković.
ZaÅ¡to se od meÄ‘unarodne javnosti skrivaju zloÄini nad Hrvatima LaÅ¡vanske doline? Koliko su hrvatske politiÄke stranke ali i Hrvatski Narodni Sabor krivi Å¡to se ne procesuiraju zloÄini nad Hrvatima koje su poÄinili pripadnici Armije BiH? Nije poznato da je bilo koji visoki dužnosnik odnosno predstavnik Hrvata u tijelima vlasti na razini FBiH ili Države javno postavio pitanje neprocesuiranja ratnih zloÄina nad Hrvatima LaÅ¡vanske doline. Milorad Dodik koliko god bio kritiziran od strane svojih politiÄkih protivnika ali i meÄ‘unarodne zajednice shvatio je neprincipijelnost i ovisnost suda BiH kada su u pitanju zloÄini nad Srbima. Nedavno je na press konferenciji u Beogradu komentirajući referendum o nadležnosti suda BiH izmeÄ‘u ostalog rekao:†U sudu BiH u sobi broj 11. sjedi amerikanac bosanskih korjena koji odluÄuje protiv koga će i kada biti podignuta optužnica za ratni zloÄinâ€. tropolje.info