Poduzetnik mnogima poznatiji kao bivÅ¡i politiÄar Ivić PaÅ¡alić u Opatiji je na 14. Drvno-tehnoloÅ¡koj konferencijipredstavio projekt grijanja na pelete za koje tvrdi da uÄinkovitije, ekoloÅ¡kije i – najvažnije – znatno jeftinije od grijanja na fosilna goriva. Na primjeru Dalmacije, koja za grijanje koristi elektriÄnu energiju ili loživo ulje, izraÄunao je da su moguće uÅ¡tede i veće od 50 posto, a uvjerava da se investicija u kotao za pelete vrati kroz uÅ¡tede već za tri godine, dok je životni vijek kotla najmanje 10 godina.
Hrvatska izvozi 90 posto Udruga proizvoÄ‘aÄa peleta Crobiom, koju on predstavlja, zato vjeruje da bi po uzoru na ostale zemlje Europske unije i Hrvatska u svoje operativne programe i projekte energetske uÄinkovitosti morala ugraditi i niskougljiÄno grijanje, odnosno grijanje na pelete. Italija tu vrstu grijanja uvodi u nove Å¡kole i ustanove i godiÅ¡nje troÅ¡i oko 3 milijuna tona peleta, dok Hrvatska godiÅ¡nje proizvede oko 260.000 tisuća tona peleta, objaÅ¡njava PaÅ¡alić, a potencijal industrije je proizvodnja Äak milijun tona peleta.
– Tom bismo proizvodnjom mogli opskrbljivati Äak 20 do 25 posto kućanstava u Hrvatskoj. S obzirom na to da taj oblik grijanja nije populariziran, mi izvozimo viÅ¡e od 90 posto svoje proizvodnje – kaže PaÅ¡alić.
U Hrvatskoj se potroÅ¡i svega 40 tisuća tona peleta godiÅ¡nje. U poslu s peletima bivÅ¡i je savjetnik predsjednika TuÄ‘mana od 2009. kroz tvrtku Mundus Viridis. Tvrtka ostvaruje oko 38 milijuna kuna prihoda godiÅ¡nje uz stabilnu neto dobit veću od pola milijuna kuna svake godine te zapoÅ¡ljava 98 ljudi. Rijeka i Vukovar griju se na plin po cijenama koje su meÄ‘u najviÅ¡ima u državi, a PaÅ¡alić tvrdi da bi im se prelaskom na pelete raÄuni za grijanje spustili i za viÅ¡e od 35 posto. Postoje i brojni gradovi koji nemaju organiziran sustav grijanja pa ovaj energent PaÅ¡alić istiÄe kao jeftinu i ekoloÅ¡ku opciju.
Grijanje pogodno za otoke
– Kroz Crobiom nastojimo senzibilizirati javnost za ovu opciju za koju imamo i sirovinu i proizvodnju – objasnio je Pašalić koji priznaje da još uvijek nije došlo do konkretnih dogovora na razini gradova ili općina o uvođenju sustava za grijanje.
– Ovaj oblik grijanja idealan je za otoke, gradove koji nemaju pristup plinskoj infrastrukturi, bolnice, škole i vrtiće – kaže Pašalić.
IstiÄe da bi od obnove fasada znatno veća energetska uÄinkovitost bila postignuta mijenjanjem loživog ulja za pelete. I na razini kućanstva investicija se isplati jer je rijeÄ o 15.000 kuna koje se u roku od tri godine vrate kroz uÅ¡tede na grijanju, dok ostalih sedam godina radnog vijeka kotla kućanstvo ostvaruje Äistu uÅ¡tedu na raÄunima. Kad bi se u raÄunicu ukljuÄila i nepovratna sredstva iz fondova EU, uÅ¡teda bi bila veća, a povrat investicije dvostruko brži. S obzirom na to da se kotao puni automatski iz silosa, održavanje je lagano, a PaÅ¡alić objaÅ¡njava da ga je potrebno samo usisati svaka dva tjedna.
ProÄitajte viÅ¡e na: vecernji.hr