Književni ocjenjivaÄi su ocijenili prethodni roman MEDALJON Anite Martinac visokom ocjenom. Autoricu i njezino djelo usporedili su s Dinkom Å imunovićem, Augustom Å enoom, fra Gracianom Raspudićem i Ivanom Aralicom, i njihovim djelima.
Neke kritiÄare je podsjetila na Goethea, jer i on je diplomirao pravo, prije nego se poÄeo baviti samo književnim stvaranjem. Podsjetila me je na Stefana Zweiga i njegov povijesni roman MARIJA STUARD. Autorica romana profesore književnosti podsjetila na Ivu Andrića i njegova istraživanja prije svakoga pisanja. Njezin roman kao prvi roman o Å¡kriparima podsjetio na pjesmu Ericha Kästnera CVIJETAK: Tko se usuÄ‘uje / prkositi jurećim vlakovima? / Mali cvijetak / meÄ‘u željezniÄkim pragovima! Tako je rasla i izrasla u jednu hrabru ženu autorica Anita Martinac.
Kako su rekli njezini književni ocjenjivaÄi, ona piÅ¡e „laganim stilom“ „o dogaÄ‘ajima, koji kao da su se dogodili na nekomu drugomu planetu“, a dogodili su se tu, meÄ‘u nama.
Njen stil pisanja je raskoÅ¡an i opor, samodostatan i bogat. Kratke reÄenice, staccato ritam, ponegdje lirski umetak, proplamsaji poetskog jezika da omekÅ¡aju, osvijetle tu oporost, tu Å¡krtost izmjenjuju se s dugim lirskim opisima. Živi opisi pejzaža, snažni junaÄki karakteri, epska borba dobra i zla, tragiÄni pojedinci protiv nadmoćne sile, joÅ¡ neistraženo vrijeme i burni procesi stvaranja komunistiÄke Jugoslavije Äine i ovaj novi roman POSLJEDNJI odliÄnom podlogom za igrani film, kako najavljuju njeni recezenti.
Roman POSLJEDNJI je napisan dobrim hrvatskim književnim jezikom, laganim stilom, vještim perom a o njemu su rekli i slijedeće:
„(…) Martinac se odlikuje osobom koja jako pozna problematiku o kojoj piÅ¡e s povijesne, zemljopisne, politiÄke, ljudske i emotivne strane. Njezino pismo je plod istine koja treba danaÅ¡njem Äitatelju poput kapi ljetne kiÅ¡e suhoj i ispucaloj zemlji. Njezin stil pisanja je jednostavan, kratkih dijaloga. ReÄenice su jasne i teÄne s puno dijaloga meÄ‘u ljudima koji svuda oko sebe vide smrt i mržnju, a u mislima volju za životom da to sve pobijede i doÄ‘u živi kući. Ima izvanrednu moć proboja u ljudske duÅ¡e za kojima traga po Hercegovini, Bosni, Slavoniji, NjemaÄkoj, Kanadi, SAD-u, Austriji, Novom Zelandu; po literaturi i katastru. Spremna je poći na kraj svijeta provjeriti Äinjenicu i upisati je u svoju bilježnicu i uklopiti u roman. Kod nje nema fikcije, pretpostavki, sumnje, izmiÅ¡ljenih likova i zbivanja; kod nje postoji samo gola istina o stradanju hrvatskog Äovjeka 1945. i godina koje slijede. Autorica romana puno će toga ponuditi u svom romanu ‘Posljednji’ znanstvenicima humanistiÄkih katedri Å¡irom svijeta, a poznajući dobro povijesne prilike 1945., kako na prostoru Hercegovine tako i diljem Europe i Å¡ire, neće ostaviti ravnoduÅ¡ne ni filmske ni dramske redatelje koji će se dobro pozabaviti njezinim romanom (…).†napisao je Marinan Mandić, povjesniÄar, književnik i umirovljeni pukovnik
„(…) Radnja i ovoga romana je stvarna baÅ¡ poput one iz Anitina prethodnog romana ‘Medaljon’. Vrlo brzo ćemo primijetiti da u srediÅ¡tu radnje nisu neki glavni junaci, već zapravo sama ta radnja. Muka se nadvila nad vjerujući hrvatski narod. Stoljećima nije imao države, pa ju je dobio i onda su se poÄele dogaÄ‘ati teÅ¡ke stvari. Nasrnuli su na nju s raznih strana. Ona se branila kako je znala i mogla. Sudarili se snovi i stvarnost. Tko je jaÄi? Možemo i trebamo tu nit slijediti kroz Äitav ovaj roman. Ona nam zapravo objaÅ¡njava Å¡to je progonjene održavalo kad se na njih sruÄilo ratno zlo. OÄito Anitu Martinac pri sastavljanju ovoga djela nije vodila namisao književnog uspjeha podsvaku cijenu. Ako se dogodi, bit će dobrodoÅ¡ao, a ako ne, važno je da su ovi dogaÄ‘aji ostali zabilježeni. Spisateljici su ih prenijeli živi svjedoci. Oni nisu za razbibrigu, oni su za uÄenje na njihovu iskustvu. Nitko tko ovo proÄita ne će ostati ravnoduÅ¡an. Shvatit će da nismo na ovoj zemlji zombiji u vlasti zloga, već slobodna ljudska bića u slobodi svoga Boga. Anita Martinac znala je to znalaÄki pretoÄiti na papir. Sebi je podarila joÅ¡ jedan odliÄan uradak na temu Drugog svjetskog rata i poraća, a nama djelo koje se isplati Äitati i preporuÄiti drugima (…). †napisao je Miljenko Stojić, književnik, novinar i franjevac.
Novi roman POSLJEDNJI je ujedno osma objavljena knjige Anite Martinac, a je izašla u nakladi Ogranaka Matice hrvatske Čitluk i Vinkovci. Najavljena promocija zakazana je za 16. rujana 2016. u hotelu Brotnjo, Čitluk.
Autorici Äestitamo novo djelo s vjerujemo da će poluÄiti isti uspjeh kao i sa svojim ranijim romanom.
M. Jurković bpz.ba