NOVI DETALJI Zamolnice: Banjalučki izvještaj tereti hrvatsko topništvo za smrt 17 civila

Tzv. “Zamolnica za ustupanje krivičnog gonjenja” upućena od strane Tužiteljstva BiH Republici Hrvatskoj podigla je tenzije među zemljama. A prema novim informacijama nije riječ o optužnicama, a samom zamolnicom prestaje kazneni progon hrvatskih generala u BiH.

Već smo pisali kako se prema “Zamolnici” hrvatske generale tereti za  “neselektivno granatiranje civilnih ciljeva“, a sada su otkriveni i detalji o području navodnog granatiranja kao i o navodnim žrtvama.

Prema pisanju portala Istraga.ba nije riječ ni o kakvoj aferi, već ustupanjem zamolnice hrvatski generali postaju lišeni kaznenog progona Tužilaštva BiH.

Bosna i Hercegovina se odlukom glavne državne tužiteljice Gordane Tadić odrekla prava na kazneni progon časnika Hrvatske vojske koji su dosada bili pod istragom.

Predmet je Tužiteljstvo BiH formiralo na osnovu izvještaja istražnih tijela iz Banje Luke, odnosno izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog dijela iz 2006. i 2007. godine.

Ovo Tužilaštvo formiralo je predmet T20 KTRZ 0003539 06 na osnovu Izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog djela broj: KU – 94/06 podnesenog od strane Centra javne bezbjednosti Banja Luka, PS Kozarska Dubica od 3. 11. 2006. godine i Izvještaja o otkrivanju krivičnih djela i izvršilaca broj KU-1874/07 od 6.9. 2007. godine, Centar javne bezbjednosti Banja Luka.“, navedeno je u prvom odlomku Zamolnice, a tu je cjelokupni popis „prijavljenih osoba“:   Miljevac Pavao, Mareković Marijan, Markač Mladen, Džanko Luka, Agotić Imra, Romić Renato, Basarac Ivan, Stipetić Petar, Vrbanac Vinko, Domazet-Lošo Davor, Verkaz Željko, Rudolf Lokner, Gavrić Vlado, te „izvjesni Gašljević, zapovjednika topništva pri izvođenju akcije Bljesak“.

Pojednostavljeno, ovim aktom Tužiteljstvo BiH, traži od Hrvatske preuzimanje predmeta kaznenog progona navedenih časnika koje banjalučki izvještaji terete za zločine nad  srpskim civilima.

Pritom se u zamolnici, Tužiteljstvo BiH poziva na Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima koji je potpisan 26. veljače 1996. godine u Splitu.

Tim se Sporazumom utvrđuje da država moliteljica, u ovom slučaju BiH, „privremeno prekida mjere u vezi s gonjenjem za krivično djelo navedeno u molbi“, te time Tužiteljstvo BiH više neće provoditi nikakvu istragu.

Cijelu zamolnicu na uvid je dobio i dijelom objavio i portal Net.hr.

U izvještaju Centra javne bezbijednosti Banja Luka stoji sljedeće:

„Dana 01.02. i 06.05. 1995. godine u okviru akcije Bljesak učestvovali su u granatiranju šireg područja teritorije Bosanska Gradiška kojom prilikom su ubijeni: Tadić Marija, rođena 15.09.1940., Perić Ljubica, rođena 06.05.1921. godine, Ratković Danijel, rođen 01.11.1977. godine, Aćimović Vidosav, rođen 16.07.1943. godine, Gojić Nemanja, rođen 08.12.1984. godine, Račić Nikolina, rođena 09.04.1978. godine, Kutić Mladen, rođen 1912. godine i Kutić Darinka, rođena 1918. godine, te ranjeni: Tadić Biljana, Desančić Nada, rođena 15.06.1943. godine. Kovačević Mile, rođen 11.03.1946. godine, Gojić Gordana, Popović Bogdan, rođen 26.10.1960. godine, Hoskić Sava i Galić Mira.“

Navodi se potom da su navedeni zapovjednici „dana 02.05.1995. godine u okviru akcije Bljesak učestvovali u neselektivnom granatiranju civilnih objekata na području Kozarske Dubice kojom prilikom je smrtno stradao civil Vlaisavljević Lazar, dana 06.05. 1995. godine od artiljerijskog djelovanja sa područja RH stradao civil Mršić Miloš.“

A sve to navedeno se podvodi se i pod krivično djelo „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“ Krivičnog zakona BiH.

Pred DORH-om ostaje odrediti utemeljenost ovih optužbi. No čak i ako je granatiranja i bilo, politička motiviranost optužbe vidljiva je po tome što se za dva granatiranaja optužuje čak 14 zapovjednika. Upitno je može li uopće područje zapovjedanja baš svih navednih zapovjednika biti povezano s blizinom Bosanske Gradiške i Kozarske Dubice.

otvoreno.hr