Bosna i Hercegovina još uvijek nije riješila pitanje granica sa svojim susjedima.
Najdužu granicu, ova zemlja ima sa Hrvatskom, zbog Äega je tu i najviÅ¡e otvorenih pitanja, prvenstveno ono koje se odnosi na morsku granicu i koje već godinama opterećuju odnose izmeÄ‘u dvije zemlje.
Piše: Dženana Karabegović
Ono se usložnilo nakon Å¡to je susjedna država odluÄila da poveže mostom poluostrvo PeljeÅ¡ac sa kopnom, Äime bi podruÄje unutraÅ¡njih voda Neuma bilo zatvoreno.
„Mi u ovom trenutku imamo vrlo jasno profiliran stav prema gradnji peljeÅ¡kog mosta, kao i odnos sa susjednom Republikom Hrvatskom, kojim ne sporimo na bilo koji naÄin njihovu želju i potrebu za povezivanjem teritorije juga i ostalog dijela Dalmacije. BiH ne prihvata bilo kakva unilateralna rjeÅ¡enja. NaÅ¡i stavovi su da BiH ne može izgubiti pravo na otvoreno more i da prethodno, a to je Hrvatskoj jasno, trebamo rijeÅ¡iti pitanje graniceâ€, kaže Damir Hadžić, ministar prometa i komunikacija BiH.
O pitanju granica izmeÄ‘u Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u Briselu su prije neÅ¡to viÅ¡e od dvije godine sa evropskim zvaniÄnicima razgovarali i Å¡efovi diplomatija dvije zemlje – Zlatko Lagumdžija i Vesna Pusić. Na sastanku je nedvosmisleno poruÄeno kako BiH ima pravo na otvoreno more, ali i da rjeÅ¡enje za jug, Hrvatska mora pronaći.
InaÄe, koriÅ¡tenje Luke PloÄe, slobodan prolaz Hrvatske kroz Neum i razgraniÄenje u Malostonskom, odnosno Neumskom zalivu, Äine znaÄajan dio ugovora Izetbegović-TuÄ‘man iz 1999. koji joÅ¡ nije ratifikovan u hrvatskom Saboru. ÄŒlan Komisije za granice BiH Željko Obradović navodi neka od rjeÅ¡enja koja se odnose na pitanje granice izmeÄ‘u dvije zemlje:
„Predmet rjeÅ¡enja je ratifikacija sporazuma, drugo je ratifikacija nespornog dijela granica, a to je negdje oko 99 posto granice, kao princip prema svim susjedima. Kada sam govorio o ratifikaciji nespornog dijela, prije svega sam voÄ‘en evropskim iskustvom skandinavskih država, koje su primjenile taj metod ratifikacije nespornog dijela granice“, istiÄe Obradović.
Iako se Äinilo kako Bosna i Hercegovina najviÅ¡e nerijeÅ¡enih pitanja oko granice ima sa Hrvatskom, nedavno se otvorilo joÅ¡ jedno, a to je pitanje Sutorine. Bosansko-hercegovaÄki intelektualci su, naime, od ovdaÅ¡njih politiÄara zatražili da ne potpisuju Ugovor o granici sa Crnom Gorom sve dok se ne rijeÅ¡i pitanje- Äiji je ovaj pograniÄni pojas -bosansko – hercegovaÄki ili crnogorski. Pozivalo se tu na istorijske, geografske i politiÄke fakte.
„Na bazi analize geografskih karata, mi dokazujemo da je Sutorina od svog osnutka, u prvotnoj bosanskoj državi, pa sve do 1964. godine, kada se posljednji put prikazuje na karti, bila u sastavu BiH“, tvrdi Muriz Spahić, predsjednik Udruženja geografa BiH.
Bosansko-hercegovaÄki intelektualci su uspjeli u tome da o pitanju Sutorine raspravlja i državni Parlament pred kojim se naÅ¡la i Rezolucija o Sutorini. Njome se traži da ZastupniÄki dom bosansko-hercegovaÄkog Parlamenta ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i Å¡tetnim Prijedlog ugovora o državnoj granici izmeÄ‘u Bosne i Hercegovine i Crne Gore. KonaÄan stav o rezoluciji, bosansko-hercegovaÄki Parlament će donijeti nakon Å¡to Ustavno-pravna komisija održi javnu raspravu o ovoj temi, a krajnji rok je 27. februar.
„Mi sada imamo goluba u ruci, a ako otvorimo Pandorinu kutiju, možemo završiti sa orlom nad glavom ili na grani“, ocjenjuje Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH.
Zarije Seizović, profesor meÄ‘unarodnog prava zakljuÄuje:
„Ja se ne mogu opredijeliti ni za jedno, niti za drugo miÅ¡ljenje, ali znam da je trenutno zateÄeno stanje, a to je da su AVNOJ-evske granice, meÄ‘unarodno priznate granice. U aktuelnom politiÄkom trenutku, pored toga, možda za Bosnu i Hercegovinu ne bi bilo oportuno da ovo pitanje sada iznosi na dnevni red iz svih onih razloga iz kojih se Crna Gora može pojaviti kao jedan ozbiljan oponent evropskom putu Bosne i Hercegovine.“
RSE