NA POMOLU OKRŠAJ: Tomašić ne da mandat Pauletiću! Što kaže zakon!

Na pomolu je novi okršaj dviju velikih zvijezda s liste Domovinskog pokreta u Desetoj izbornoj jedinici, Ruže Tomašić i Roberta Pauletića u ovom trenutku još nije posve izvjesno, no pravni temelji za novu bitku oko saborskog mandata itekako postoje.

Ruža Tomašić, koja je odlučila osvojeni saborski mandat staviti u mirovanje na godinu dana, te ga po odluci Hrvatske konzervativne stranke prepustiti Marku Milanoviću Litri, koji je osvojio 19 glasova, poziva se na članak 42. stavak 3. Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, piše Večernji list.

I Robert Pauletić poziva se na odluku Hrvatskog sabora o vjerodostojnom tumačenju te odredbe, iz koje proizlazi da prednost imaju preferencijalni glasovi, a ne odluka stranke, a on ih je osvojio 19,79%.

Dvojba mora biti riješena prije konstituirajuće sjednice Sabora, odlukom Tomašić ili Mandatno-imunitetnog povjerenstva.

Slučaj Glavaš i HDSSB

Spomenuto tumačenje 2017. tražio je MIP, ali je Odbor za zakonodavstvo pod predsjedanjem Dražena Bošnjakovića (HDZ) tada predložio Saboru da odbije zahtjev jer članak 42. stavak 3. ZIZHS-a “nedvojbeno određuje da se na određivanje zamjenika zastupnika primjenjuju odredbe o preferencijalnom glasovanju”, a tek ako na listi nema takvog kandidata, onda zamjenika određuje stranka kojoj je pripadao zastupnik kojem mandat miruje.

Tada je HDSSB odlučio da Josip Salapić u Saboru bude zamjena Branimiru Glavašu koji je mandat stavio u mirovanje iako su preferencijalno Vladimir Šišljagić i Dinko Burić imali prednost. Glavaš je tu dvojbu riješio i prije odluke o tumačenju uz riječi “neće pučisti uzeti moj mandat”.

I Ruža Tomašić zna za taj slučaj, ali stručnjaci su joj rekli kako se to odnosi na izbor kandidata unutar iste stranke na koalicijskoj listi pa bi preferencijalni glasovi bili odlučujući da je Pauletić član HKS-a, ali on je član Domovinskog pokreta.

Prva rečenica spomenute odredbe je izričita: “Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje.”

I tek iza nje slijedi rečenica da se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o preferencijalnom glasovanju. Kako u njezinoj stranci više nitko nije prešao preferencijalni prag, Ruža Tomašić zaključuje kako HKS određuje njezina zamjenika te se poziva i na koalicijski sporazum s Miroslavom Škorom po kojem je to dogovoreno.

Međutim, kako iz tumačenja proizlazi da zakon daje prednost preferencijalnim glasovima, Pauletić i zbog svojih birača ne dvoji kako treba postupiti.

Podolnjakovo tumačenje i slučaj Sinčić

U povodu slučaja Glavaš, prof. dr. sc. Robert Podolnjak kao Mostov član Obora za Ustav pisao je mišljenje Odboru za zakonodavstvo, u kojem je istaknuo kao preferencijalni glasovi na svim listama, stranačkim, nezavisnim i listi stranke brisane iz registra, imaju prednost pa stoga nema logičkog uporišta kako jedino za koalicijske liste stranka određuje zamjenika bez obzira na preferencijalne glasove. Podolnjak drži da se to odnosi i na ovaj slučaj iako i sam kaže:

– Sporna odredba je vrlo loše napisana. S tim da je rješenje te dvojbe važno s obzirom na to da je riječ o konstituirajućoj sjednici – ističe Podolnjak. Mandatno-imunitetno povjerenstvo je 2019., kad je Ivan Vilibor Sinčić postao europarlamentarac, u odluci napisalo da temeljem članka 42. stavka 3. “zastupnika u Hrvatski sabor, ako nema preferencijalnih glasova, određuje politička stranka” zastupnika kojem je mandat prestao ili miruje.

Kad smo Ružu Tomašić naknadno pitali što ako se i nakon dodatnih konzultacija njezino tumačenje ispostavi spornim, rezolutno nam je uzvratila: – U tom slučaju vraćam se u Hrvatski sabor, ne dam svoj mandat i prekidam svoj mandat u EP-u!

R.I. /Foto: pxll