MIŠLJENJE STRUČNJAKA: Što je lustracija i može li se provesti u Hrvatskoj
U HRVATSKOJ je ponovno aktualna tema treba li nam ili ne lustracija. Ajmo vidjeti Å¡to je to lustracija i gdje je i kako provedena.
ZastupniÄki dom rumunjskog parlamenta je jedan od zadnjih parlamenata koji  je u ožujku 2012. godine donio zakon o lustraciji odnosno zakon koji bivÅ¡im komunistiÄkim dužnosnicima zabranjuje obnaÅ¡ati javne dužnosti pet godina.
Zakon obuhvaća vodeće ljude Rumunjske komunistiÄke partije i visoke dužnosnike u državnim službama i pravosuÄ‘u, od aktivista u propagandi do osoba u diplomatskim i konzularnim predstavniÅ¡tvima, od partijskih sekretara do vojnih zapovjednika.
Prema odredbama tog zakona, bivÅ¡i ministri, Älanovi CK KomunistiÄke partije, tužitelji, agenti i douÅ¡nici Securitatea ne mogu obnaÅ¡ati dužnosti poput predsjednika države, zastupnika u parlamentu, senatora i gradonaÄelnika te dužnosti u vladi i diplomaciji. Osobe na koje bi se Zakona o lustraciji mogao odnositi se moraju u roku od 30 dana od stupanja na snagu o tome pismeno oÄitovati, a ako se utvrdi da se zakon stvarno na njih i primjenjuje ne će se moći kandidirati na niz politiÄkih i rukovodećih funkcija u razdoblju od pet godina.
Ovu vijest s viÅ¡e podrobnosti,naravno te 2012. niste   mogli proÄitati u “velikim†hrvatskim medijima.
Å to je lustracija?
Lustracija je pojam kojega su svojedobno stari Rimljani koristili za naziv ceremonijalnog Äišćenja ili pomirenja, koji je bio važan dio njihovog vjerskog kulta. Bilo je to potrebno i nakon dogaÄ‘anja, kao Å¡to su krvoprolića, babinja i dodiri s pokojnikom i sliÄno.
Trenutno ovaj pojam se koristi za uklanjanje osoba iz javnog politiÄkog života koji su bili aktivni u službi totalitarnih režima kao primjerice denacifikacija poratne NjemaÄke ili nakon pada real-socijalistiÄkih režima.
U Hrvatskoj još nije donesen pravni okvir ili zakon o lustraciji i vjerojatno nikad niti neće biti donesen.
Svrha donoÅ¡enja takvog zakona u Hrvatskoj bi bila sprijeÄiti bivÅ¡e nositelje visokih dužnosti u komunistiÄkoj partiji, UDBI ili KOS-u da i danas budu nositelji vlasti, imaju visoko pozicionirana politiÄka mjesta u državi, vladi, javnim poduzećima ili rade kao urednici ili novinari.
U drugim zemljama bivÅ¡eg istoÄnoga bloka, kao Å¡to su to ÄŒeÅ¡ka, SlovaÄka, IstoÄna NjemaÄka, Poljska, MaÄ‘arska, Bugarska, Makedonija i Albanija, ovaj pojam opisuje provjeru državnih službenika i drugih osoba javnog života na temelju bivÅ¡ih tajnih arhiva na moguću suradnju s komunistiÄkim tajnim službama i sigurnosti.
Lustracijski zakon ima i Srbija. ÄŒeÅ¡ka je objavila popis od skoro tisuću bivÅ¡ih Å¡pijuna komunistiÄkog režima. Ako se za nekoga utvrdi da je suraÄ‘ivao i da se okoristio tom suradnjom, oduzet će mu se javna dužnost.
Temeljni cilj lustracije je u prvom redu da se takve osobe javno moralno prikaže kao osobu koja nije dostojna djelovati u javnosti. Uglavnom je rijeÄ o moralnoj osudi.
Tim osobama se ne brani raditi bilo koje poslove, samo ne mogu najmanje pet godina obnašati nijednu javnu dužnost.
Je li lustracija potrebna Hrvatskoj?
Hrvatska je izbjegla donoÅ¡enje zakona o lustraciji, iako je tri puta bio predlagan u Saboru. Pitanje je Å¡to se nakon 25-26  godine može postići takvim zakonom. Možda bi bilo dobro ustrojiti registar te javno objaviti imena i prezimena osoba aktivnih u javnom i politiÄkom životu u Zagrebu i Hrvatskoj na koje bi se takav zakon odnosio.
Å to mislite koliko bi se osoba iz javnog i politiÄkog života naÅ¡lo na tom popisu?
Prema nekoj mojoj analizi naÅ¡lo bi se dosta takvih osoba poÄevÅ¡i od  Sabora, ministarstava,veleposlanstava, Grada Zagreba, županija, gradonaÄelnika, direktora i Älanova nadzornih odbora javnih poduzeća i medijskih struÄnjaka do uglednih odvjetnika.
Å to vi mislite je li Hrvatskoj potrebna lustracija i koji bi danas bili njezini uÄinci?tropolje.info