Regija
Milijan Brkić u Otvorenom: “I ja sam pod istragom za ratne zloÄine, ali u BiH i dalje putujemâ€
U EMISIJI Otvoreno sinoć se raspravljalo o politiÄki motiviranim optužnica protiv hrvatskih branitelja nakon uhićenja desetorice pripadnika HVO-a iz OraÅ¡ja, o tome tko je predao veliki broj povjerljivih dokumenata stranim državama i zaÅ¡to te Å¡to Hrvatska treba poduzeti u toj situaciji.
Gosti Mislava Togonala bili su HDZ-ov potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, SDP-ov zastupnik u Saboru PeÄ‘a Grbin, ministar pravosuÄ‘a, mostovac Ante Å prlje te povjesniÄari Ivo LuÄić i Ante Nazor.
Na pitanje kako Hrvatska treba reagirati na optužnice iz BiH, Milijan Brkić je odgovorio:
– Mislim da je u Hrvatskoj postignuta visoka suglasnost da se mora kazniti svaki zloÄin. No, Hrvatska je vodila jedinstveno obrambeni rat i ona se branila i u Hrvatskoj i u Bosni, a branili su je i hrvatska vojska i HVO i Armija BiH. No ova uhićenja, kao i neka prijaÅ¡nja, pokazuju karakter srpske politike kojom se želi okrenuti Äinjenicu da su oni bili agresori u ratu tako da se diže optužnice protiv ljudi koji su branili svoju državu. U Hrvatskoj je pak na djelu relativizacija Domovinskog rata i mislim da nismo dovoljno stali u obranu Hrvatske i naÅ¡eg rata.
Tko je uopće na popisu, imate li neke informacije?, pitao je voditelj.
– I ja sam na tom popisu, ali kako Srbi svaki svoj zloÄin i poraz pokazuju kao da su se oni branili, tako sad i dižu optužnice. Ja ću u BiH i dalje putovati, a ako me privedu ja ću tu žrtvu podnijeti za Hrvatsku – rekao je Brkić.
Ivo LuÄić nije se puno obazirao na optužbe Ljube Ćesića Rojsa da je on predavao dokumentaciju iz HVO-a ne temelju koje se dižu optužnice:
– Optužnice Ljube Ćesića Rojsa su besmislene pa time i neobranjive. Rojs je Äovjek koji je sluÄajno, nekom greÅ¡kom, dobio Äin generala, a danas sramoti taj Äin, Hrvatsku vojsku, Generalski zbor i sve druge. Optužuje svakoga i svugdje pa se na to ni neću osvrtati.
Å to se tiÄe dokumentacije HVO-a za koju je Gojko Å uÅ¡ak naredio da se prebaci u Zagreb ona se može koristiti baÅ¡ kao sredstvo obrane od ovakvih optužnica. One su raÄ‘ene u centrima “bezbjednosti†u Banja Luci, Doboju itd.  Srbi svaki svoj poraz žele pretvoriti u pobjedu ili sebi napraviti žrtvom. Oni žele ratne ciljeve postići na ovaj naÄin – kazao je LuÄić.
PeÄ‘a Grbin istaknuo je da nije Äuo niÅ¡ta konkretnog Å¡to napraviti u ovom sluÄaju:
– Ja bih pružio maksimalnu pomoć koju Hrvatska mora pružiti svojim graÄ‘anima, za poÄetak maksimalnu pravnu pomoć koju im može pružiti. Nakon toga se mora postaviti pitanje zaÅ¡to se postupak u jednom trenutku vodio protiv 28 osoba razliÄite nacionalnosti, a sada se vodi protiv 10 osoba iste nacionalnosti. To upućuje i na drugu, ne samo pravniÄku motivaciju njihovog podizanja – rekao je Grbin.
– RH je u veljaÄi 1996. godine sa Federacijom BiH potpisala meÄ‘unarodni ugovor o pružanju pravne pomoći i jedna od obveza na koje smo pristali je dostava dokumentacije koju jedna od strana potpisnica traži od druge strane. Mi smo primijetili u zadnje vrijeme da iz BiH dolaze u najmanju ruku Äudne optužnice, poput kolege Brkića, generalaKrstiÄevića… Ispada da je cijela ÄŒetvrta brigada pod optužnicama!
Hrvatska je jasno istaknula da neće tolerirati politiÄke optužnice, zakljuÄkom vlade Zorana Milanovića iz 2015. godine. ReÄeno je da pravnu pomoć graÄ‘anima RH pod optužnicama moramo pružati i da se ne dostavljaju dokumenti za optužnice Äije bi se dostavljanje naruÅ¡ilo suverenitet RH i koje su evidentno politiÄki motivirane.
Ministar Šprlje rekao je da će ljudi pod optužnicama dobiti najbolju pravnu pomoć:
– Mi smo uoÄili Äinjenicu da su s optužnica nestali BoÅ¡njaci i nas to zabrinjava. Rekli smo da nikako nismo zadovoljni i vrlo je indikativno da su samo hrvatski državljani optuženi.
Kako to da nema s druge strane ovakvih optužnica? Å to je s oficirima JNA koji su razarali hrvatske gradove? – pitao je voditelj Togonal nakon Å¡to su gosti ispravili i rekli da se u ovom sluÄaju ne radi o univerzalnoj jurisdikciji.
– Ne mogu se optužnice naruÄivati. No, postoji grupa ljudi koja prikuplja dokumentaciju i kad će zavrÅ¡iti svoj posao predat će ga DORH-u na daljnje postupanje, rekao je ministar Å prlje.
Ante Nazor rekao je da je kopirano oko 100.000 dokumenata iz arhiva i rekao je da su oni vrlo važni:
– Ti dokumenti spreÄavaju reviziju povijesti i već su pomogli naÅ¡im ljudima pred sudovima. Optužnice po zapovjednoj odgovornosti niÄu samo u gradovima gdje su se Hrvati obranili i ja bih volio vidjeti kako se one mogu održati. Meni je to vrlo sumnjivo i mislim da to nije sluÄajno. Upravo je naÅ¡ centar upozorio ministra pravosuÄ‘a prije odluke Vlade iz 2015. na ovu Äinjenicu, a primjedba je bila da se Hrvatima ne sudi po istom zakonu i to je bio okidaÄ za odluku donesenu poÄetkom lipnja, to jest Milanovićevu intervenciju.
Na pitanje zaÅ¡to se ovo sada dogaÄ‘a, dr. LuÄić je rekao:
– Ovo se dogaÄ‘a od 2000. godine, i hrvatska vlada bila je i suuÄesnik tih dogaÄ‘aja. Stjepan Mesić bio je jedan od najvećih boÅ¡njaÄkih lobista, to je bila politika da se kriminalizira ne samo Domovinski rat nego posebno Hrvati u BiH. Nemojmo govoriti da politika tamo nema utjecaja, jer ni jedan državni odvjetnik u BiH ne može zavrÅ¡iti svoj mandat u BiH. Problem je Å¡to Hrvati nemaju institucije i svoj entitet da se obrane od srpskog i boÅ¡njaÄkog utjecaja. Ne bi me Äudilo i da se Stolac sutra naÄ‘e na udaru optužnica, budući da tamo BoÅ¡njaci žele prekrajati povijest – rekao je LuÄić.
Milijan Brkić je rekao da je Republika Srpska nažalost dejtonski fakt, ali bi je najdraže zvao “Takozvana Republika Srpskaâ€:
– ÄŒinjenica je da postoje snage u BiH koje su protiv euroatlantskog puta, ali Hrvatska će na tome inzistirati sve dok i jedan Hrvat bude živio u BiH. Mi imamo partnerski odnos s BiH, najveći smo izvoznik u tu državu. No, politiÄke elite u BiH, srpske i boÅ¡njaÄke, moraju shvatiti da su euroatlantske integracije jedini put za BiH.
Ivo LuÄić je dodao da je situacija po Hrvate jednako teÅ¡ka i u Sarajevu i u Banja Luci:
– Na taj se njihov pritisak mora odgovoriti vrlo jakim pritiskom iz rata. Hrvatska mora provesti progon onih koji su proveli agresiju na Hrvatsku, procesuirati te pojedince koji se danas ponašaju kao heroji, dok bismo mi trebali strahovati zbog optužnica.
Grbin je naglasio da moramo razlikovati dvije vrste optužnica:
– Jedna je koja stavlja na teret udruživanje u zloÄinaÄki pothvat, a druga je za vrlo specifiÄan zloÄin ubojstva sedam nedužnih osoba. Tu moramo jako paziti Å¡to govorimo, radi se o ratnom zloÄinu koji ne zastarijeva. Problem je u ovim prvima gdje smo zakonito branili naÅ¡u državu, prema ugovorima s BiH.
Ante Nazor dodao je da prema ponaÅ¡anju srpskih brigada iz 90-ih godina, mnogi od njih bi se zabrinuli da Hrvatska diže optužnice prema istim kriterijima kao i BiH. Ministar Å prlje je pak rekao da se cijeli problem Hrvata u BiH svodi na Äinjenicu da oni nemaju svoj entitet:
– Drugi je problem što je BiH slabije funkcionirajuća država.
Milijan Brkić rekao je da nema podataka o tome jesu li hrvatske tajne službe znale za dizanje optužnica:
– Ne znam to, ali ako su znali morali su obavijestiti državnih vrh. No, sad ne treba dijeliti krivnju nego moramo proaktivnom politikom Vlade Å¡titi Hrvate u BiH – zakljuÄio je Brkić.misiju Otvoreno možete pogledati OVDJE.