Kultura
Mile Prpa: Danas se u Hrvatskoj nema za koga glasovati osim za domoljubnu koaliciju
Danas se u Hrvatskoj nema za koga glasovati tko bi bio izgledan dobiti izbore, osim za domoljubnu koaliciju. Sve drugo (ne spominjući SDP) su male sitne stranÄice od kojih jedva da će koja dobiti poneki mandat, kazao je Mile Prpa, autor knjige „Codex moralis croaticum“ u razgovoru za portal HKV-a.
-ProÅ¡li tjedan u Zagrebu je predstavljena VaÅ¡a knjiga „Codex moralis croaticum“. O Äemu govori ta knjiga i koji su njezini ciljevi?
Sama rijeÄ Codex prema Općem hrvatskom leksikonu rijeÄi znaÄi zbirka pravila o ponaÅ¡anju, postupcima i sl. Codex moralis croaticum je knjiga u kojoj su obraÄ‘ene 192 teme na nacionalnoj razini suvremenih, ali i povijesnih dogaÄ‘anja, koje imaju refleksije na politiÄku sadaÅ¡njost. Tekstualno neke teme su obraÄ‘ene duže, neke kraće sa snažnim moralnim i duhovnim porukama. IzmeÄ‘u svake teme ubaÄena je jedna odgovarajuća izreka (misaona krijesnica). Codex ima vrlo snažno ugraÄ‘en i duhovni karakter. Knjiga nije jednoznaÄna „proÅ¡etala“ je kroz brojne znanstvene oblasti i discipline, Å¡to joj daje karakter polivalentnosti.
Jedan od glavnih ciljeva ovog Codexa je da aktiviramo i pokrenemo cijeli hrvatski narod u Domovini i svijetu u pravcu stvaranja njegovog nacionalnog, duhovnog, moralnog a posebno i politiÄkog jedinstva. Zato, ubuduće, moramo voditi hrvatsku politiku ne samo na razini Republike Hrvatske, već na razini cijelog hrvatskog nacionalnog bića, bez obzira gdje se pojedini dijelovi hrvatskog naroda nalazili u svijetu. Po tom pitanju trebamo se ugledati na državu Izrael. To je okosnica, to je zaglavni kamen, to je temeljni stup ovog naÅ¡eg Codexa moralis croaticum, kao jedinog naroda u svijetu koji ga ima.
-Zašto je Hrvatskoj potreban moralni kodeks i koji su bili Vaši motivi da ga napišete?
ZaÅ¡to je Hrvatskoj i svim Hrvatima svijeta potreban Codex moralis?! Ponajprije iz razloga Å¡to kriza u domovini, kako ona gospodarska, tako i ona politiÄka, ona kulturna i svekolika druga ima duboke korijene upravo u krizi morala i krizi duhovnih vrijednosti.
Kriza morala upućuje na nemoral, koji je Å¡irok pojam, uvijek je ono Å¡to je suprotno Božjim zapovijedima, a kroz ljudsku povijest poprimao je razliÄite oblike i pojavnosti. On je sada, gotovo posvuda, posebno u zadnjih dvadesetak godina kad se bezakonje umnožilo u cijelome svijetu, pa nažalost i u naÅ¡oj Hrvatskoj, evoluirao tako da slobodno možemo govoriti, viÅ¡e ne samo o kriminalnom podzemlju, jer se u njemu kriju uglavnom sitni kokoÅ¡ari (Å¡verc, droga, kraÄ‘e i sl.) već je evoluirao i prema kriminalnom nadzemlju uvlaÄenjem i u visoke strukture vlasti i gospodarstva u kojima se kriju krupni politiÄki i gospodarski bosovi, gdje se krade na milijune i stotine milijuna i to bez obzira na uÄestale stranaÄke smjene vlasti. Živimo u vremenu kad se bezakonje umožilo – pa su, biblijsaki kazano – ohladnjela srca mnogih – jer samo kriminal stalan jest, stalna samo korupcija jest.
Ovaj Codex nas uÄi da razlikujemo zlo od dobra, istinu od laži, pravdu od nepravde. To se posebno odnosi na naÅ¡ narod u kojem je punih 888 godina tuÄ‘inske vlasti Äesto i neslobode (sve od Pacte convente 1102. do 1990. g.) kao godine obnove hrvatske državne samostalnosti, u nasljeÄ‘e budućim naraÅ¡tajima ostala duhovna i materijalna praznina, oskrvnuće nacinalnog teritorija, tragedija brojnih ratova i masovnog iseljavanja, kao i dijelovi hrvatskih povijesnih teritorija i zemalja koji su ostali izvan hrvatske vlasti u kojima hrvatski narod joÅ¡ u potpunosti ne baÅ¡tini slobodu kakva mu po prirodnom pravu pripada.
-Po vokaciji ste pravnik, ali i umjetnik, slikar i pjesnik. Kako gledate na stanje u hrvatskoj kulturi? Jesu li hrvatski politiÄari svjesni važnosti kulture za jedan mali narod u žrvnju globalizacije?
Nije samo pitanje jesu li svjesni važnosti kulture za jedan mali narod, već je i pitanje mnogo Å¡ire i važnije – jesu li svjesni i politiÄki, u smislu sagledavanja svih opasnosti koje prijete malim narodima i bez toga kako kažete – „žrvnja“ globalizacije. Preživljavaju samo oni mali narodi Äija inteligencija i politiÄari prate sva dogaÄ‘anja i procese koji se otvaraju, koji predviÄ‘aju Å¡to se može dogoditi za pet, deset ili Äak pedeset godina unaprijed i na svaku varijantu unaprijed imaju pripremljen odgovor.
Mudar politiÄar je onaj koji ne dopuÅ¡ta da ga politika i dogaÄ‘aji iznenade ili zateknu. Zato sam u Codex-u predložio i osnivanje Ministarstva domovinske sigurnosti i informiranja, u kojem, i oko kojega, bi se okupila najjaÄa intelektualna elita, koja bi sve pratila, od svakog dogaÄ‘anja u susjedstvu i svijetu, koje ne bi dopuÅ¡talo divlje informiranje, poÄesto i antihrvatsko, pri tome ne dirajući u slobodu javne rijeÄi. To bi bilo najvažnije ministarstvo RH.
Mudar politiÄar će prosuÄ‘ivati o mogućoj sudbini svoga naroda dvadeset, pa i pedeset godina unaprijed. ÄŒovjek koji nije sposoban procjenjivati Å¡to će se dogaÄ‘ati u budućnosti, i unaprijed uoÄavati procese koji mogu biti opasni, nema Å¡to tražiti u politici.
A Å¡to se tiÄe same kulture, mislim da se po tom pitanju joÅ¡ nismo oslobodili „kolonijalnog mentaliteta“. Kod nas ne dominira autohtona kultura, već second hand kultura ili kultura iz druge ruke. U naÅ¡oj kulturi mi se trudimo pokazati npr. Francuzima koliko mi poznajemo ili prezentiramo njihovu kulturu u Hrvatskoj, autohtona kultura je uvijek u drugom planu. Tu Äak dolazimo do jednog apsurda da se autohtona kultura priznaje najÄešće ako je prije toga prihvaćena u kulturnim krugovima zapada i sl. To je Äisti provincijalni duhovni mentalitet. Hrvatskoj kulturi nedostaje spiritus movens, koji bi se trebao osjećati, naprosto buktati na svakom koraku, a gotovo da ga nema nigdje.
-Tzv. migrantska kriza posljednih mjeseci potresa Hrvatsku i Europu. Kako gledate na tu problematiku? Koje bi mogle biti politiÄke, gospodarske, identitetske, socijalne i demografske posljedice te krize?
Sama Äinjenica da se u Europu masovno naseljavaju pripadnici dalekih drugih naroda razliÄitih svjetonazora, kultura, obiÄaja, rasa, vjera i sl. sama po sebi nije dobra stvar. Europa je kroz cijelu svoju povijest ionako suprotstavljena i konfliktna sama u sebi. Mislim da su se europski politiÄari malo previÅ¡e zaletjeli i upustili u neÅ¡to Äega ni sami nisu svjesni, a pokazalo se da se kraj (zavrÅ¡etak) toga ne može ni sagledati.
Moramo imati samilost prema stradalnicima, ali ne i prema sve izglednijoj prikrivenoj strategiji invazije Europe. Te dvije stvari treba dobro razluÄiti, humanitarno im treba pomoći na svakom koraku jer je to kršćanski, ali treba se Ävrsto suprotstaviti njihovom cilju, njihovom sveizglednijem politiÄkom cilju onih koji ih Å¡alju i kojeg je joÅ¡ pred desetak godina najavio libijski voÄ‘a Gadafi rekavÅ¡i – Mi ćemo Europu zauzeti mirnim putem, nama ne trebaju ratovi. Zabrinjava Äinjenica da je meÄ‘u migrantma negdje samo Äetvrtina Sirijaca, a ostali dolaze iz Afganistana, Pakistana, BangladeÅ¡a, Iraka, Irana, Subsaharske Afrike i sl. – to su sve krajevi gdje se ne ratuje. Pokrenuti cijele narode, to nikako ne može biti sluÄajno.
Mislim da se gospoÄ‘a Angela Merkel nepromiÅ¡ljeno zaletjela i sada dovodi u teÅ¡ku politiÄku situaciju ne samo sebe već i Europu. Sjeme vjetra je posijano po velikom dijelu Europe, i za bojati se da se ne pretvori u veliku oluju. Napravljena je najveća politiÄka glupost u povijesti Europe. Odluku o privaćanju enormno velikog broja azilanata donijeli su pojedinci, a nije se pitalo ni njihove parlamente, a kamo li na referendumima brojne narode Europe. To treba odmah zaustaviti. Europa to može bez da povrijedi i jednog migranta.
-Prošli tjedan raspušten je sedmi saziv Hrvatskog sabora. Kako pri samome kraju ocjenjujete mandat aktualne Vlade?
Ne bih htio biti nepravedan ni prema kome, mislim da su napravili par dobrih stvari, legalizacija, fiskalizacija i joÅ¡ poneÅ¡to. No, sve u svemu ta se Vlada ponaÅ¡ala nepredvidivo. Kao neusaglaÅ¡eni orkestar, ili orkestar bez dirigenta, možda bolje kazano dirigenta koji i ne zna koja se arija izvodi. Postoji biblijska izreka da je jaÄe krdo tovara ako ih vodi lav, nego krdo lavova ako ih vodi tovar.
U politici se greÅ¡ke ne opraÅ¡taju. Zato je politika samo za ozbiljne i odgovorne ljude, ljude koji smiruju konflikte, a ne oni koji ih raspiruju. Kao prvo svaka vlada mora, dakle mora imati kulturu govora, da se kontrolira svaka izgovorena rijeÄ. Jer povijest je pokazala da je politika opasan posao, zato je ne smiju voditi amateri. Ova Vlada nije imala kulturu govora, ona je konfliktna i kao takva niÅ¡ta nije mogla napraviti, svi parametri pokazuju da se svodila najviÅ¡e na puku želju da Å¡to duže ostanu na vlasti. Toj vladi je nedostajala jedna mudra operativnost, najÄešće se gubila zbog nevažnih poteza. Nije razgraniÄavala bitno od nebitnog. Trebala se skoncentrirati daleko najviÅ¡e na gospodarstvo, ali tu je po svome sastavu bila najtanja. JoÅ¡ smo s njom dobro i proÅ¡li kako smo mogli zaglaviti.
Kulturu govora, u ovome mandatu, nije imao ni Sabor RH, ali isto tako ni neki prethodni njegovi sazivi.
-Vidite li u oporbi politiÄki potencijal za voÄ‘enje Hrvatske?
Hrvatska je danas djelomiÄno u situaciji da opet glasa protiv, a ne „za“. Danas se nema za koga glasati (znam da će neki na ovo reagirati) tko bi bio izgledan dobiti izbore, osim za domoljubnu koaliciju. Sve drugo (ne spominjući SDP) su male sitne stranÄice od kojih jedva da će koja dobiti poneki mandat.
Mislim da oporba ima politiÄki potencijal, ali samo pod jednim uvjetom, da bude Å¡irokogrudna i da u Vladu prvenstveno dovede najkvalitetnije ljude u Hrvatskoj i iz IseljeniÅ¡tva, najkvalitetnije po struci i zvanju, bez obzira kojoj stranci pripadaju ili su nestranaÄki ljudi. Ali ako se zatvori u samu sebe niÅ¡ta neće moći napraviti, jer meÄ‘u stranaÄkim ljudima nema dovoljno kapaciteta za uspjeÅ¡nu Vladu. Pogotovo neće biti dobro ako se položaji budu dijelili po koalicijskom kljuÄu, to se pokazalo kao neÅ¡to najloÅ¡ije u politici.
-Može li u Hrvatskoj doći do korjenitih promjena bez jedne svestrane lustracije u podruÄju politike, uprave, gospodarstva, kulture, medija i pravosuÄ‘a?
Ja mislim da se pod pojmom i nazivom „lustracija“ niÅ¡ta dobro ne može napraviti. To bi bilo daljnje politiÄko raslojavanje hrvatskog nacionalnog korpusa. Istina da treba smijeniti mnogo nepodobnih ljudi, tj. onih koji izravno ili neizravno, svjesno ili nesvjesno rade protiv Hrvatske. A posebno mnogim udrugama, bez milosti, treba ukinuti privilegije davanja novca iz Državnog proraÄuna. Treba dobro izanalizirati njihovu aktivnost u zadnjih nekoliko godina i ako se ocijene da su bile antihrvatske, treba ih momentalno odmaknuti od Državnog proraÄuna.
Osim toga „lustraciju“ treba provesti, ne protiv politiÄke kategorije, već protiv nemoralne kategorije onih koji drže funkcije od lokalne do državne uprave, i bezprimjerno uzimaju od poreznih obveznika u svoje džepove. Treba dovesti na funkcije poÅ¡tene i Äestite, te struÄne ljude – to bi bila najbolja lustracija. TakoÄ‘er lustraciju treba provesti protiv ideoloÅ¡kih postupaka institucija i pojedinaca koje su suprotne temljnim principima ustavnosti RH, a koje veliÄaju bivÅ¡e totalitaristiÄke režime, a ponajviÅ¡e komunistiÄke.
–PiÅ¡ete kolumne pa ste na taj naÄin dio medijskog prostora. Kako gledate na stanje u hrvatskim medijima? Jesu li oni jedan od glavnih instrumenata rastakanja Hrvatske?
Treba dovesti medije pod kontrolu. Zato sam u Codex-u i predložio uspostavu Ministarstva domovinske sigurnosti i informiranja. Danas su mnogi mediji na neki naÄin postali otrov nacije, ponajprije zbog toga Å¡to Äesto lažu ili preÅ¡ućuju istinu i ne djeluju edukativno u smislu domoljublja, Äestitosti i poÅ¡tenja. Sama Äinjenica da je za njih neÅ¡to Å¡to je negativno – vijest, a sve Å¡to je pozitivno zanemaruju i skrivaju od javnosti, osim u sportu.
Bezbrojni su primjeri da odnaroÄ‘eni mediji koriste svoje najjaÄe oružje a to je preÅ¡ućivanje. Budite bez brige ni ovaj intervju neće objaviti niti jedno glasilo iz tzv. mainstream medija.
Čini mi se da će dolaskom nove vlasti nakon parlamentarnih izbora trebati dobro protresti upravo medije, jer u pšenici nema mjesta kukolju.
-Umjesto orijentacije na Balkan i prostor bivÅ¡e Jugoslavije Predsjednica nudi koncepciju Jadran-Baltik. Kako gledate na taj geopolitiÄki koncept?
Da bih odgovorio na ovo pitanje moram se sjetiti naÅ¡eg života u Austro-Ugarskoj. UnatoÄ svega Å¡to smo tada doživljavali, a možda i viÅ¡e samo mrmljali, mislim da je to bilo vrijeme visoko izražene pravne države, da su tamo bile velike mogućnosti za Hrvatsku, ali smo uvijek manjkali s dobrim politiÄarima.
Bilo je to i vrijeme slobode. Naravno kad se gleda iz perspektive da smo preživjeli dvije Jugoslavije i sva nebrojena zla koja su nam se u njima dogaÄ‘ala, Austro-Ugarska je bilo neÅ¡to Å¡to nije bilo najbolje, ali niti malo nije bilo loÅ¡e. Sama Äinjenica da nam je ta država garantirala povijesni teritorij, koji smo kasnije izgubili, već bi bila dovoljna da za njom požalimo.
Mislim da je ta inicijativa srednjeeuropskog udruživanja dobra, pomalo je i hrabra, ali mislim da je sve politiÄke strukture u Hrvatskoj trebaju podržati.
-Kako gledate na dosadaÅ¡nje Älanstvo Hrvatske u Europskoj uniji?
Reći ću iskreno da sam u poÄetku bio zagovornik EU, ali kasnije kad sam vidio kako nas na svakom koraku maltretiraju, ucjenjuju, ponižavaju pretvorio sam se u eufoba. I sve Å¡to sam pisao u mojim kolumnama da će se dogoditi uistinu se dogaÄ‘a sada, ili će se dogaÄ‘ati u budućnosti naÅ¡eg Älanstva u EU. Mi smo kasno uÅ¡li u EU, u momentu kad je EU krenula prema velikoj krizi. Ove dvije godine nismo osjetili niti najmanju korist od toga, baÅ¡ nikakvu promjenu. Da je to tako pokazuje ponaÅ¡anje najvećih zagovornika ulaska u EU gospoÄ‘e Jadranke Kosor i bivÅ¡eg predsjednika RH Ive Josipovića, koji viÅ¡e nikada ne spominju svoje zasluge za ulazak Hrvatske u EU. Volio bih da je drugaÄije. Jedino Å¡to je sigurno svakom narodu je – Uzdati se u se i u svoje kljuse.
-Koji su Vaši budući projekti?
Na podruÄju umjetnosti ja ne pravim nikakve projekte ubuduće. Ne znam kako će to netko gledati ili razumjeti, ja stvaram samo kad mi doÄ‘e nadahnuće. Kao Å¡to vi ne možete primiti pismo ako Vam ga nitko nije poslao, tako i ja ne mogu napraviti niÅ¡ta ako ne doÄ‘e nadahnuće.
No, ipak želio bih da mi dodijele velike galerije. Jednu da izložim par stotina ulja na staklu (nije naiva) i drugu da izložim HRAM MINIJATURA koji se sastoji od 2160 minijatura sažetih u 50 poliptiha dimenzija 122×133 cm na temu Iskonski darovi. Moje slikarstvo su akademik dr. Andrija MohoroviÄić i tadanji Ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora Dr. Vinko Zlamalik, ocijenili kao – slikarstvo izvan bilo koje poznate likovne doktrine ili konvencije, kao potpuno samostojeće slikarstvo dosad u svijetu potpuno nepoznato. A s podruÄja književnosti da naÄ‘em izdavaÄa za moju velebnu knjigu sabranih djela ARBORETUM POETICUM.
I na kraju da završim ovaj moj intervju s dva citata iz Codex-a!
„Jedinstvo cjelokupnog hrvatskoga nacionalnog korpusa svima treba biti alfa i omega, u svakom postupanju, u svakom napisu, u svakoj privatno i javno izgovornoj ili pisanoj rijeÄi To je najviÅ¡i zakon kojeg svaki Hrvat u svijetu i domovini i svaki hrvatski državljanin bezuvjetno mora poÅ¡tivati.“
„Samo srca puna ljubavi za našu Hrvatsku, mogu je izvesti na Božji put, na put blagostanja i njenog svekolikog prosperiteta u budućnosti. Neka ovaj Codex, kao najljepša duhovna ogrlica, visi oko vrata Lijepe naše i neka svjetluca svim njenim budućim naraštajima!“
Razgovarao: Davor Dijanović