Kultura
Migranti u BiH, izbjeglice iz BiH
Ovo je izuzetno složena i slojevita pojava koja bi zahtijevala previÅ¡e vremena i prostora za potpuno elaboriranje, o njoj su mnogi pokuÅ¡ali reći neÅ¡to i pojasniti situaciju, ali nitko nije ponudio pouzdane informacije, konkretne odgovore, planove i rjeÅ¡enja. Tako i u ovom tekstu neće biti ponuÄ‘eni konaÄni odgovori, nego će se razmotriti neke dileme i razliÄiti aspekti, otvorena moralna i druga pitanja i razmotriti moguća rjeÅ¡enja. Treba naglasiti da pri tome krećemo od sljedećih postulata: (1) grijeh je ne pomoći potrebitima, (2) grijeh je svojom lakomislenošću i nerazboritošću ugroziti sebe a joÅ¡ viÅ¡e bližnje, (3) grijeh je ne suprotstavit se zlu i (4) ovo je dugotrajna kriza koja neće zavrÅ¡iti samo jednim valom migranata.
Nitko ne može ostati imun na prizore jadnih, nesretnih ljudi, na prizore uplakane djece u naruÄju oÄajnih majki (ili oÄeva, Å¡to je možda joÅ¡ potresnije) koje nam mediji svakodnevno plasiraju. To su najÄešće slike koje vidimo i koje izazivaju istinski poriv da im se treba i mora pomoći. No, s druge strane, kad malo pažljivije pogledamo te slike u totalu, vidimo da su djeca samo u prvim redovima te mase ljudi. Većinu, u stvari, Äine vojno i radno sposobni muÅ¡karci u punoj snazi. ÄŒudno, starih ljudi (pod tim mislimo i na žene i na muÅ¡karce) uopće nema. Prisjetimo se nebrojnih izbjegliÄkih kolona u nesretnom ratu na ovim prostorima. Ogromnu većinu izbjeglica su Äinile žene s djecom i stari ljudi. Vojno sposobne muÅ¡karce gotovo niste mogli vidjeti.
Neki s naÅ¡ih prostora kažu da imamo obvezu pomoći i stoga Å¡to su ljudi s tih prostora nama pomagali tijekom ratova koji su se vodili na ovim prostorima. Neki se Äak vraćaju na drugi svjetski rat i kažu da su i oni pomagali nama kada je na podruÄju Sinaja i Egipta prihvaćeno nekoliko desetina tisuća izbjeglih s naÅ¡ih prostora (logor El Shatt i sliÄni). ÄŒinjenica je da Arapi i Egipćani nisu imali niÅ¡ta s tim, niti ih se tada Å¡to pitalo. Tu su vladali Englezi i to je samo jedna od njihovih mnogobrojnih imperijalistiÄkih igranki. Naime, u Egiptu je u to vrijeme boravio formalni jugoslavenski kralj i Englezi su mu „pribavili“ neÅ¡to podanika, da Äovjek ima Äime vladati kad već nema zemlju. Å to se tiÄe Domovinskog rata, jasno je da su Arapi (muslimani) pomagali samo jednu stranu u sukobu. To i nije toliko zlo, ali u „pomoć“ spada i uvoz muslimanskih ekstremista i fundamentalizma. To, tada posijano sjeme, daje svoje plodove sada, u izvozu boraca koji odlaze boriti se za ISIL.
Posebno je pitanje zaÅ¡to bi sve zemlje trebale ravnomjerno prihvatiti migrante temeljem „objektivnih“ kriterija – broja stanovnika i ekonomske moći. Nismo svi isto krivi za katastrofu koja se dogaÄ‘a! Ne možemo se usporeÄ‘ivati sa zemljama koje su imale svoje kolonije u Africi, bliskom i Srednjem istoku, koje su te kolonije stoljećima pljaÄkali i izrabljivali i na tome stekli svoje bogatstvo, koje su posijale sjeme zla u tim kolonijama i potreban je samo mali poticaj pa da to sjeme proklija i rezultira sukobima i katastrofom (kao Å¡to su ti isti, plaÅ¡imo se, posijali sjeme zla i u Bosni i Hercegovini svojom formulom tri u dva). Ne možemo se usporeÄ‘ivati sa zemljama koje su u nekakvim arapskim proljećima i pustinjskim olujama pod izlikama prijetnji od nepostojećeg oružja masovnog uniÅ¡tenja i lažne demokratizacije razvalili funkcionalne države, izazvali stradanja i pogibiju stotina tisuća nevinih ljudi, a na razvalinama tih država su instalirane mafijaÅ¡ke organizacija kao Å¡to je ISIL i sliÄni. Te države nisu sruÅ¡ene zato Å¡to su bile nedemokratske, nego zato Å¡to su imale samostalnu politiku i nisu bile slijepi posluÅ¡nici. Demokracija, ljudska prava, vjerske slobode i prava žena u tim državama su bile na znaÄajno viÅ¡oj razini nego u zemljama saveznicama (posluÅ¡nicima) koje do danas nitko nije dirao niti prozivao. Stvarni razlog tih intervencija „zapadnih demokracija“ je u bio stvaranje prostora za njihove moćne kompanije za eksploataciju nafte i drugih bogatstava, a neizravna posljedica je ovaj egzodus i izbjegliÄka kriza. Sada to stiže na naplatu i trebali bi svi isto platiti?
Jedno od najintrigantnijih pitanja je zaÅ¡to (pre)bogate arapske zemlje zaljeva odbijaju primiti izbjeglice? Te zemlje koje se diÄe svojim merhametlukom (samilost, milosrÄ‘e) imaju napretek i novca i prostora, do njih je izbjeglicama lakÅ¡e i jednostavnije doći, ali one ne žele svoju braću po krvi i vjeri. I Å¡to je najÄudnije, nitko (mediji!) ih i ne okrivljuju za to, Äak im traže opravdanja. Kriv je Orban, Europa, EU, svi samo ne oni. UN proziva EU da mora prihvatiti izbjeglice bez ograniÄenja ali ne nameće takvu obvezu Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Bahreinu, Emiratima, Kataru (ah da, njima je FIFA darovala svjetsko prvenstvo pa su zabavljeni time, nemaju vremena za izbjeglice), … Neki kažu da je formalni razlog to Å¡to izbjeglice nemaju vizu za te zemlje. Vjerojatno migranti imaju bezvizni režim s GrÄkom, Makedonijom, Srbijom, MaÄ‘arskom, EU pa idu tamo!? Neki svjetski komentatori kažu da je glavni razlog to Å¡to su te zemlje islamizirane a Europa nije, pa one sponzoriraju putovanje muslimanskih izbjeglica u Europu.
Kakva ulogu ima EU? Ohrabruje li ovaj egzodus? ÄŒini se da pomaže krijumÄare i trgovce ljudima? KrijumÄarima je dovoljno da nagovore te jadnike da sjednu u kakav troÅ¡ni brod te da ih otisnu s afriÄke ili azijske obali. I naravno, uzmu novac za to, a ostalo će obaviti brodovi iz EU, prihvatiti stradalnike i prevesti ih na sigurno. ZnaÄi, najveći dio posla za krijumÄare ustvari obavi EU. Kad bi se stvorila tampon zona i vraćali brodovi s migrantima nazad, to bi obeshrabrilo migrante ali i umanjilo profit krijumÄara. Pokvarili bi im unosan biznis. Bolje bi bilo da sredstva koja EU i drugi troÅ¡e na ovaj naÄin i zbrinjavanje migranata ulože u izgradnju i održavanje izbjegliÄkih naselja dostojnih Äovjeka u sigurnim zonama Bliskog istoka i Afrike.
Ne vidi se kraj ovoj seobi naroda. SadaÅ¡njim svojim djelovanjem Europa ohrabruje i poziva nove i nove migrante, posebno Sirijce. Na ovaj naÄin se daju signali da se ne treba suprotstaviti ISIL-u i sliÄnim zlima. LakÅ¡e je otići u Europu nego se boriti. I Å¡to kad svi pobjegnu i isprazni se Sirija? Hoće li biti na redu bježanje iz Libanona, pa Turske, GrÄke, Makedonije, …? ZaÅ¡to se ti vojno sposobni ljudi ne suprotstave zlu, dokle bježati, dezertirati? Zlo se može pobijediti jedino ako mu se hrabro suprotstavi. To bi trebala biti glavna uloga „zapadnih demokracija“, uniÅ¡tavanje tog zla u korijenu a ne poigravanje s njim. To i pomoć u rjeÅ¡avanju ekonomskih kriza na ugroženim podruÄjima.
Pored strepnje da je veliki dio migranata u stvari spavaÄi ISIL-a, zabrinutost izaziva i pitanje volje i želje migranata da se integriraju u europsko druÅ¡tvo. Sve dostupne informacije i signali ne daju ni najmanje nade u takvo Å¡to. Tome osjećaju pridonosi i snimak kada migranti odbijaju pakete s oznakama crvenog križa ili informacija da su s broda u Sredozemno more baÄeni malobrojne izbjeglice kršćani. Hoće li, pored prijetnji sigurnosti zbog prikrivenih terorista i možebitnih epidemija, donijeti i svoje sektaÅ¡ke, sunitsko-Å¡itske sukobe?
JoÅ¡ jedna stvar Äudi. Izgleda da je migracija pokrenuta gotovo istovremeno, sa svih strana iz cijelog islamskog svijeta. Iz Azije, od Bliskog istoka do Afganistana i Pakistana, ali i iz Afrike. Izbjeglice su u ogromnom postotku muslimani. To ne Äudi kad se radi o migrantima iz Azije, ali i iz Afrike su uglavnom muslimani, kako sa sjevera tako i iz subsaharske regije. Zar ne postoje sukobi i krize i u drugim podruÄjima a ne samo tamo gdje većinski žive muslimani? I ranije su postojale krize i ratovi ali nikad nije doÅ¡lo do ovako istovremene i masovne migracije.
Vraćamo se na poÄetak i pitanje radi li se o smiÅ¡ljenoj invaziji na Europu ili o stvarnim izbjeglicama koji nemaju nikakvo drugo rjeÅ¡enje? Odgovor je vjerojatno negdje izmeÄ‘u. Vjerojatno je tu većina jadnih, stradalih ljudi koji zaslužuju svaku pomoć. I treba im pomoći, kako su to prije nekoliko dana pozvali i vjerski voÄ‘e u Zagrebu. Ali ne treba zanemariti mogućnost da su ti ljudi izmanipulirani i upućeni u Europu, a gotovo je sigurno da meÄ‘u njima ima znaÄajan broj ljudi Äije namjere nisu ni najmanje dobronamjerne niti miroljubive. Europa treba rijeÅ¡iti ovu krizu da ne izgubi sebe, a tu zidovi neće pomoći. Krizu rijeÅ¡iti tamo gdje nastaje, ovako se samo (ne)uspjeÅ¡no saniraju posljedice a uzroci ostaju nedirnuti. Povijest nam govori da su se imperije uruÅ¡avale zbog gubitka svojih vrijednosti i dekadencije. Citirat ćemo slavnog maÄ‘arskog pisca, nobelovca Imru Kertesza koji je preživio holokaust „Europa će uskoro propasti zbog svog dosadaÅ¡njeg liberalizma koji se pokazao djetinjastim i samoubilaÄkim … to uvijek zavrÅ¡ava na isti naÄin: civilizacija dosegne odreÄ‘eni stupanj zrelosti gdje sama, ne samo da se ne može obraniti, već se nalazi u naizgled neshvatljivoj situaciji u kojoj obožava vlastitog neprijatelja.“
Pored te globalne situacije, posebno zabrinjava mogućnost da i nas zapljusne veliki val migranata, naroÄito u sluÄaju da MaÄ‘arska uÄinkovito zatvori svoju granicu. Sreća u nesreći je Å¡to bi se vjerojatno taj val samo prelio preko BiH i Å¡to bi rijetki poželjeli ostati kada postoji mogućnost odlaska dalje prema EU (možda bi nas Äak trebao zabrinuti motiv oni koji požele ovdje ostati). Dolazak migranata bi predstavljalo (pre)veliki logistiÄki, sigurnosni i financijski izazov za ovako siromaÅ¡nu i nefunkcionalnu državu. Po svim informacijama BiH je potpuno nespremna za prihvat većeg broja migranata. Tek se Å¡turo oglasila Služba za poslove sa strancima, kažu da se spremaju za val migranata u suradnji s GraniÄnom policijom, te da imamo moderan imigrantski i azilantski centar Äiji kapaciteti su oko 450 osoba gdje dan boravka koÅ¡ta 60KM. ZnaÄi, prihvat samo tih 450 ljudi bi koÅ¡tao blizu 10 milijuna KM godiÅ¡nje.
BH politika i politiÄari, po dobrom starom obiÄaju, uglavnom Å¡ute o ovom problemu, uostalom kao i o većini ostalih. Po signalima koji se mogu primijetiti, hrvatski i srpski politiÄari zaziru od dolaska migranata a boÅ¡njaÄki na to gledaju sa simpatijama. Oglasila se tek SDA koja je migrantima poželjela dobrodoÅ¡licu (pozvala ih?), a istaknuta Älanica SDA im je ponudila smjeÅ¡taj u Salakovcu kod Mostara. S druge (srpske) strane izražena je zabrinutost izgradnjom naselja na nekadaÅ¡njoj srpskoj zemlji u Federaciji. To, kako kažu, rade nepoznati arapski investitori za nepoznate stanare. Sumnjaju da je to namijenjeno za trajni boravak arapskih migranata.
Situaciju dodatno pogorÅ¡ava siromaÅ¡tvo i postojeći egzodus BH stanovniÅ¡tva. Žalosno je Å¡to se naÅ¡i politiÄari ni o ovome ne oglaÅ¡avaju niti Å¡to Äine. Po nekim podacima proÅ¡le godine je zemlju napustilo 68 000, a ove godine odlazak je joÅ¡ intenzivniji. Posebno zabrinjava odlazak mladih. 67% mladih je nezaposleno a Äetiri od pet ih želi napustiti zemlju. Tisuće izbjeglica iz BiH hrle ka EU. Bi li dolazak migranata „pospjeÅ¡io“ odlazak naÅ¡ih izbjeglica? Nama nisu potrebni radnici za slabo plaćene poslove kao bogatim zemljama, mogli bi se jedino stvoriti redovi pred kontejnerima. Što je s predizbornim obećanjima, jel’ ono netko spomenu 100 000 novih radnih mjesta? Nemoralno je i licemjerno primati tuÄ‘e izbjeglice a istovremeno stvarati vlastite ne osiguravajući im osnovne uvjete za pristojan život. Prioritet naÅ¡e politike bi trebalo biti osigurati dostojanstven život naÅ¡im graÄ‘anima, te osigurati da pusti ne ostanu, na primjer, Livno, Kneževo, Kladanj, … a tek potom brinuti za strane državljane i za to da ne ostanu prazni Hamah ili Idleb.
Na kraju, ako već treba primiti migrante, treba se voditi gore spomenutim „objektivnim“ kriterijima. Pa ako moćne SAD kažu da će dogodine primiti izmeÄ‘u 5000 i 8000 migranata iz Sirije, BiH bi trebala uÄiniti isto, a u skladu s kriterijima. Kako SAD ima oko 80 puta viÅ¡e stanovnika i nekih 5,5 veći BDP/stanovniku (podaci MMF), BiH bi trebala primiti izmeÄ‘u 11,36 i 18,18 migranata. Ali BiH može barem 50% bolje od SAD, pa bi trebali primiti izmeÄ‘u 17 i 28 ljudi.
HKZ Troplet