Marija Vučković: Nekontrolirani deficit, enorman rast javnog duga “

Na kome leži politička odgovornost zbog nekontroliranog rasta deficita i javnog duga, Å¡to je za posljedicu imalo ulazak Hrvatske u stresnu “crvenu zonu” i zaduživanje na domaćem bankarskom tržiÅ¡ti, kao i kakve će refleksije to ostaviti na državu i privatne investitore, pokuÅ¡ali smo doznati u razgovoru s Marijom Vučković, ekspertom za meÄ‘unarodne financije i pomoćnicom ministra regionalnog razvoja i europskih fondova.

-Upravljanje javnim financijama, kao nikad do sad, pod stalnim je nadzorom javnosti, medija, relevantnih institucija, vjerovnika i rejting agencija. Svaka priča o gospodarskom programu, osim s popularnim pojmom „strukturne reforme“, počinje s potrebom smanjivanja javnog duga, odnosno fiskalnom konsolidacijom. U drukčijim okolnostima i u razvijenim zemljama, privatni dug bi bio ono o čemu raspravljamo, jer on uzrokuje inflacijski balon, ekonomsku destrukciju i financijske bankrote. Ali, ne i kod nas – upozorava Vučković odmah na početku razgovora.

MeÄ‘utim, odmah zatim upozorava kako to u Hrvatskoj nije problem, i to iz razloga jer se “privatni balon”, zbog veličine javnog sektora, jednostavno ne može napuhati.

-Zbog veličine i karakteristika javnog sektora, privatni balon se jednostavno ne može napuhati. I doÅ¡lo je do interesantnog slaganja neekonomista i ekonomista. Neekonomisti, naime, uvijek i u svim vremenima zaduživanje države smatraju nevoljom, ekonomisti, uglavnom ne. Ipak, u slučaju Hrvatske, zbog nacionalnog, odnosno duga opće države, te očekivane godiÅ¡nje otplate glavnica i kamate koje naÅ¡e gospodarstvo teÅ¡ko može izdržati, brinu danas gotovo svi – ocijenjuje Marija Vučković.

>>Agencija Moody’s snizila kreditni rejting Hrvatske

Rastom javnog duga s 36% udjela u BDP-a u 2008., na vrtoglavih 86,7% u 2015. godini, odnosno u eri Zorana Milanovića, smatra ključnim razlogom ulaska Hrvatske u stresnu “crvenu zonu”.

-Ukoliko prihvatimo teoriju prema kojoj javni dug i stvaranje deficita ne moraju uvijek imati negativne posljedice, možemo razinu duga promatrati kroz tri zone – zelenu, u kojoj je prostor za rast uz povećanje duga obilan, žutu, u kojoj prostor postoji, ali je rizik očit, te crvenu u kojem daljnjeg fiskalnog prostora uopće nema (Ostry, Gosh, Espinoza, MMF Discussion Paper, lipanj 2015). Sudeći po interesu i upadljivom nadzoru rejting agencija, očito je Hrvatska, povećavajući udio javnog duga s 36% BDP-a u 2008. na 86,7% u 2015 otiÅ¡la u stresnu „crvenu zonu“.Pri tome, sam udio duga u BDP-u, iako znatno iznad poželjnog, nije glavni problem. U proÅ¡losti je bilo zemalja koje su bankrotirale s udjelom javnog duga u BDP-u od 50% i onih smatranih poželjnim ekonomijama uz udio javnog duga u BDP-u znatno iznad 100, pa čak i 200%. – podjeća Vučković.

>>Tolušić: U razdoblju od 2007. do 2016. jako su loše korištena dostupna financijska sredstva

Što je onda, dovelo do općeprihvaćenog mišljenja da je današnji hrvatski dug neodrživ i zašto i kako rastu kamatne stope na državne vrijednosnice u vrijeme kad Europa osjeća suprotne trendove, zanimalo nas je.

-Svaki odgovor na to pitanje počinje s činjenicom da se od 2009. do 2014. godine neodgovorno brzo akumulirao dug javnog sektora, Å¡to nam na najbolji način oslikava razlika izmeÄ‘u očekivane stope rasta BDP-a i servisiranja duga. BDP će, naime, narednih godina, predviÄ‘a se, rasti izmeÄ‘u 2 i 2,5%, a plaćanje kamata koÅ¡tat će nas oko 3,5% BDP-a godiÅ¡nje. S takvim jazom, nema ni održavanja duga, a kamoli otplate. Jaz je to koji Hrvatsku definira dužničkom ekonomijom sa njezinim najznačajnijim posljedicama prema konvencionalnoj makroekonomskoj teoriji, Å¡to u konačnici dovodi do smanjivanja mogućnosti gospodarskog rasta i nestabilnog financijskog okvira – upozorava Vučković.

>>Tomislav Ćorić: Na brzinu sklepanim programom SDP podcjenjuje građane i stručnu javnost (Video)

Zbog prezaduženosti države, upozorava, hrvatski gospodarstvenici plaćaju veće kamate, što za izravnu posljedicu ima nedovoljan rast investicija.

-Hrvatski gospodarstvenici, dijelom i zbog prekomjernog zaduživanja države, trpe kamatne stope iznad onih koje su dostupne poduzetnicima u europskim zemljama. Osim toga, kad je zadan udio ukupnog duga u BDP-u, povećanjem javnog duga, smanjuje se ili nestaje prostor za privatne investitore, jer dostupne kredite uzima država, bez čega nema investicija. I eto začaranog kruga iz ekonomske teorije u stvarnosti: visoki kamatnjaci i očekivanja povećanja poreza zbog razlike izmeÄ‘u javne potroÅ¡nje i prihoda – pad investicija – pad domaćeg proizvoda – pad zaposlenosti – ocijenjuje Vučković.

Sve to opet vidi kao izravnu posljedicu nekontroliranog deficita i prekomjernog zaduživanja.

-Scenarij je to koji se ostvaruje kad ono Å¡to je trebalo biti kontrolirano i privremeno (deficit) postane prekomjerno i trajno (dug), pa uz probleme u realnom sektoru, dodatno otežava neophodno reprogramiranje duga uz povoljniju cijenu – upozorava Vučković, neizravno ukazujući na neodgovornu makroekonomsku politiku Milanovićeve Vlade.

>>Ljubo Jurčić: Milanovićeva Vlada ne zaslužuje drugi mandat jer je gurnula Hrvatsku u dublju krizu

Nestabilan politički okvir i prijevremene izbore vidi kao glavne uzročnike neusvajanja Strategije upravljanja javnim dugom i Strategije upravljanja državnom imovinom

-U tekućoj godini, prema Nacionalnom reformskom planu i Planu konvergencije za 2016. godinu, usvojenim tijekom travnja, trebalo je konačno doći do izrade Strategije upravljanja javnim dugom i Strategije upravljanja državnom imovinom. Nestabilan politički okvir i izvanredni parlamentarni izbori, nažalost, umanjit će vrijednost uspjeÅ¡no položenog testa kredibiliteta države i državnih financija od strane Ministarstva financija i Zdravka Marića proljetos – ističe Vučković.

>>Zdravko Marić: Gospodarskim rastom od dva posto nitko ne bi smio biti zadovoljan

Uz činjenicu da se u predstojećem razdoblju godišnje otplate glavnice i kamata penju na vrtoglavih 18 milijardi kuna, jedan od dodatnih problema vidi u ad hoc izdavanim jamstavima državnim poduzećima, čije iznose bivša vlada nije uopće uključivala u statistiku javnih financija.

-Vrijeme u kojem se godiÅ¡nje otplate glavnice i kamata penju na 18 milijardi kuna, a posljedice ad hoc izdavanih jamstava državnim poduzećima tek sagledavamo (jer donedavno takva jamstva uopće nisu bila uključena u statistiku javnih financija), traži razboritost, pridržavanje utvrÄ‘enih planova u javnom sektoru i snalaženje u smjerovima Å¡tednje kako ona ne bi samo pogaÄ‘ala kapitalne, već i tekuće rashode – upozorava Vučković.

>>Đuro Njavro: Slijedi deset teÅ¡kih godina – Hrvatska mora izbjeći grčki scenarij

Vjeruje da hrvatskoj treba stabilna Vlada i odgovornost koja če za posljedicu imati jačanja kredibiliteta fiskalne politike i povećanje kreditnog rejtinga zemlje.

-Stabilna i stručna Vlada, sa smanjenim utjecajem neodgovornih populista zamagljenog diskursa, odlučnu u smanjivanju ekonomskih ravnoteža, provoÄ‘enju fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju, koja će dovesti do jačanja kredibiliteta fiskalne politike i povećanja kreditnog rejtinga, time niže cijene kapitala i Å¡ireg prostora za investicije privatnog sektora su ono Å¡to je Hrvatskoj u ovom trenutku potrebno. Situacija je prilično jasna: očekivani rast do 2,5% BDP-a traži reprogramiranje obveza uz niži kamatnjak, te kontrolu zaduživanja, uz otvaranje prostora za privatan sektor – ocijenjuje Vučković.

>>Bez promjena u obrazovnom, socijalnom, zdravstvenom, poduzetničkim i kulturnom sektoru nema izlaska iz tranzicije

Smatra da saborske rasprave obično pridoonose demokratizaciji društva, ali ne i u slučaju rasprava o strukturi javne potrošnje i vođenju ekonomskih politika.

-Saborske rasprave koje posljednjih godinu dana u pogledu strukture javne potroÅ¡nje, te voÄ‘enja ekonomskih politika znale biti prilično strasne, kadikad i s radikalnim rjeÅ¡enjima, općenito su dobrodoÅ¡le. Takve rasprave pridonose demokratizaciji druÅ¡tva i duha parlamentarizma, ali u ovom slučaju ne. Uistinu, parafrazirat ću jednog uglednog svjetskog ekonomista (Bernhaim), začuÄ‘ujuće je kako se akteri na političkoj sceni mogu razići oko tema koje zahtijevaju potpuno jedinstvenu reakciju udaljenu od svakog laicizma različitih populizama – zaključuje Vučković.

R. Horvat tropolje.info