LJUBIĆ: Za Opće izbore u listopadu nema ni zakonskih ni financijskih uvjeta

Jedna država, dva entiteta, tri naroda i mnogo problema, političke su okolnosti u kojima građani BiH izlaze na izbore u listopadu. Zašto nije postignut dogovor o izmjeni Izbornog zakona? Što to znači za Hrvate u BiH i koje su posljedice? Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić rekao je u emisiji Studio 4 na HRT kako za raspisivanje izbora u listopadu nema ni zakonskih ni financijskih uvjeta.

– Parlamentarna skupština BiH trebala je već davno izmijeniti Izborni zakon. Kako to nije realizirano, onda je Ustavni sud jednostavno izbrisao članke Izbornog zakona koji se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH. Kako je Dom naroda nezaobilazna stepenica za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, vlade Federacije i izbor delegata u Parlamentarnu skupštinu BiH, ja tvrdim da Bosna i Hercegovina nema zakonit Izborni zakon na osnovu kojega je moguće provesti izbore u Bosni i Hercegovini, ističe Božo Ljubić i dodaje kako samim time izbori koji će se raspisati neće zadovoljiti osnovne demokratske standarde.

“Po svom Ustavu”, kaže, “BiH je dvodimenzionalna federacija. S jedne strane teritorijalna federacija od dva entiteta, a s druge strane institucionalna federacija, što znači da su tri konstitutivna naroda ravnopravna – ta ravnopravnost se ostvaruje prvenstveno putem Izbornog zakona.” S druge strane, naglašava, paritet u Predsjedništvu je drugi način kako se ostvaruje ta institucionalna ravnopravnost u Bosni i Hercegovini.

– Međutim, promjenama Daytona, nametnutim amandmanima koji nisu legitimirani kroz parlament, ta institucionalna ravnopravnost je derogirana i to u prvom redu na štetu Hrvata. To je ono što mi Hrvati živimo i trpimo skoro 20 godina – došlo je vrijeme da se to promijeni, smatra Ljubić.

Dodaje da Hrvati u BiH izbore dočekuju u frustraciji i sa zebnjom.

– Može se dogoditi da bošnjačka većina u Federaciji BiH izabere ne samo člana Predsjedništva, nego i jednu trećinu u Domu naroda Federacije BiH, što bi im omogućilo da Hrvate izbace potpuno s vlasti. Na taj način bi Hrvati koji izlaze na izbore eventualno mogli ostvariti određena prava samo u par županija u BiH – to je potpuno neprihvatljivo i očekujem da se stvari mijenjaju, odgovornost je u prvom redu na predstavnicima međunarodne zajednice, smatra.

– Trenutno je na sudu izbor članova središnjeg izbornog povjerenstva. Zbog toga i treba jasno poručiti predstavnicima međunarodne zajednice da nema ustavnih uvjeta za regularne izbore i da visoki predstavnik ima obvezu reagirati, da se omogući Hrvatima da izaberu svoje političke predstavnike te ostalim građanima koji se ne deklariraju kao predstavnici konstitutivnih naroda da se kandidiraju u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, smatra Ljubić.

Neriješeni „status quo“ u BiH, ističe, odgovara bošnjačkoj eliti BiH koja je posljednjih dvadesetak godina ohrabrena potezima međunarodne zajednice.

– Što se tiče građana BiH, ni jednoj naciji ne odgovara takva situacija jer je Bosna i Hercegovina već godina zarobljena tom situacijom, reforme su na čekanju kao i investicijski projekti te novac Europske unije, poručuje.

– Epilog situacije pokazuje kako previše volje za dijalogom oko prijedloga izmjena nije bilo, smatra Ljubić.

– Hrvatska strana je ponudila desetak različitih prijedloga, međutim pregovori se opstruiraju. Kad god smo došli nadomak dogovoru, bošnjačka strana je istaknula neke neprihvatljive, čak i neustavne zahtjeve, što je onemogućilo dogovor. Ako se održe ovi izbori, BiH će ući u još dublju institucionalnu krizu, kaže Ljubić.

Smatra da međunarodna zajednica još ima vremena reagirati, kao i da Europska unija i SAD trebaju učiniti sve što je u njihovoj moći. I Hrvatska, kaže, treba nastaviti djelovati i osvijestiti pitanje Bosne i Hercegovine kao zalog stabilnosti u samoj regiji jugoistoka Europe.

Ne postigne li se dogovor, smatra kako Hrvati u listopadu, bez obzira na izmjenu Izbornog zakona, trebaju izaći na izbore.

– Nemamo drugog izlaza, nego izaći na izbore i tražiti svoja prava. No želim vjerovati da još uvijek postoji mogućnost da se izmijeni Izborni zakon i omogućiti Hrvatima da izaberu svoje legitimne predstavnike, zaključuje.

/HMS/