Nakon izbora 2018. godine BiH bi mogla ući u još jednu institucionalnu krizu, koja bi mogla imati nesagledive posljedice, objavile su Nezavisne novine.
Naime, Ustavni sud BiH je po apelaciji Bože Ljubića, predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, nedavno osporio dijelove Izbornog zakona BiH koji se odnose na dosadaÅ¡nji naÄin izbora izaslanika u Dom naroda FBiH i naložio da se u roku od Å¡est mjeseci sporne odredbe izmijene i usklade s ovom odlukom.
Ljubić smatra da to znaÄi da, ako se spomenute izmjene ne izvrÅ¡e, BiH neće moći formirati brojne organe vlasti u BiH. Ocijenio je kako će izbori proceduralno moći biti održani u listopadu 2018. bez obzira na to bude li ili ne bude Izborni zakon usklaÄ‘en s odlukom, ali da će uslijediti institucionalna kriza.
“Kad bi se pod takvim uvjetima izbori i raspisali, mogla bi se legalno konstituirati vlast samo u RS, po županijama i izabrati PredsjedniÅ¡tvo BiH. Nijedna druga razina vlasti se ne bi mogla konstituirati jer se u FBiH ne bi mogao konstituirati Dom naroda, ne bi se moglo izabrati predsjednika FBiH, Vladu FBiH, ne bi se mogla formirati ni Parlamentarna skupÅ¡tina BiH. Samim tim bi i izbor Vijeća ministara bio obesmiÅ¡ljen. Ne bi bilo institucija i mislim da je to sasvim jasna poruka legitimnim predstavnicima graÄ‘ana i naroda u institucijama BiHâ€, rekao je Ljubić.
Prema njegovom mišljenju, odgovornost prema BiH nalaže da se dođe do izmjena Izbornog zakona.
“Ustavni sud jasno nalaže u svojoj odluci i obrazloženju da izbor u institucije mora izražavati i legitimitet sva tri konstitutivna narodaâ€, rekao je Ljubić.
SaÅ¡a Magazinović, zastupnik SDP BiH, kaže da je obrazloženje HDZ-a i stranaka u sklopu HNS-a samo jedno od mogućih, te je dodao da postoji tumaÄenje da bi u sluÄaju neizvrÅ¡avanja odluke Ustavnog suda SrediÅ¡nje izborno povjerenstvo BiH moglo sprijeÄiti probleme koji bi se mogli pojaviti.
“Ja ne tvrdim da to jeste tako, ali nemam nikakve dvojbe da će vlast biti formirana nakon sljedećih izbora, kao Å¡to nema nikakve sumnje da HDZ te argumente koristi kao pritisak u trenutku kad je njihov prijedlog proÅ¡ao Dom naroda, a sasvim izvjesno će pasti u ZastupniÄkom domu. Mislim da bi bilo mnogo korisnije da su sjeli s predstavnicima drugih politiÄkih stranaka i razgovarali da zajedno naÄ‘emo kompromisno rjeÅ¡enjeâ€, rekao je.
MomÄilo Novaković, zastupnik NDP-a u parlamentu BiH, kaže da bi najbolje rjeÅ¡enje bilo da se odluka Ustavnog suda implementira, ali smatra da se niÅ¡ta neće dogoditi ako do toga i ne doÄ‘e.
“Preko 80 odluka Ustavnog suda dosad nije primijenjeno, a jedna od najvažnijih je odluka o konstitutivnosti naroda na cijelom prostoru BiH. Kao Å¡to znate, u tri županije u FBiH Srbi nisu konstitutivan narod, pa to nije sprijeÄilo implementiranje izbornih rezultata. Zato ne vjerujem da će se dogoditi bilo Å¡to spektakularno i u ovom sluÄajuâ€, rekao je Novaković.
Smatra da su dosadaÅ¡nja iskustva pokazala da će se i ova, kao i druge odluke ranije, razliÄito tumaÄiti i da će je svaka strana pokuÅ¡ati iskoristiti za promociju vlastitih politiÄkih interesa.
Mile DmiÄić, pravni struÄnjak iz Banja Luke, takoÄ‘er smatra da se ova odluka ne može odvojiti od drugih odluka Ustavnog suda koje su donesene, a nikad nisu implementirane. Kao konaÄno rjeÅ¡enje DmiÄić vidi primjenu daytonskih rjeÅ¡enja i rjeÅ¡enja iz Washingtonskog sporazuma o formiranju FBiH, a koji polaze od zaÅ¡tite prava konstitutivnih naroda. Prema njegovom miÅ¡ljenju, ma kakva rjeÅ¡enja budu u Izbornom zakonu, princip konstitutivnosti ne može biti naruÅ¡en.
“U tom kontekstu, izborni sustav mora voditi raÄuna da je u BiH bez ostvarivanja ravnopravnosti i konstitutivnosti i naroda i entiteta nemoguće i zamisliti da može biti demokratska pravna država sa slobodnim demokratskim izborimaâ€, rekao je Nezavisnim novinama DmiÄić.
Nezavisne novine navode kako nisu uspjeli dobiti nijednog sugovornika iz SDA da obrazlože svoje stavove./HMS/