LJUBIĆ: Hina promovira stajališta bošnjačke i srpske strane, a ignorira stajališta legitimnih hrvatskih predstavnika

Hrvatski Medijski Servis u posjedu je pisma koje je predsjednik  saborskog Odbora za Hrvate izvan RH, dr. Božo  Ljubić, poslao predsjedniku Vlade i Sabora RH, Ministarstvu kulture RH, saborskom Odboru za medije i informiranje, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, kao i uredništvu HINA-a (Hrvatska izvještajna novinska agencija), izrazivši nezadovoljstvo načinom kako ova novinska agencija, čiji je osnivač Republika Hrvatska, izvještava o događajima iz BiH, ignorirajući, kako kaže legitimne političke predstavnike Hrvata, a dajući prostor bošnjačkim i srpskim dužnosnicima, afirmativno intonirajući njihova stajališta.

Ljubićevo pismo prenosimo u cijelosti:

Poštovani/a,

obraćam Vam se kao predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te kao zastupnik izabran u Hrvatski sabor na listi 11. Izborne jedinice, te kao politički predstavnik Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Nevjerojatno je i neprihvatljivo kako je malo i netočno hrvatska javnost informirana o političkim procesima u Bosni i Hercegovini posebice o položaju hrvatskog naroda u BiH, kako u elektronskim (elektroničkim) tako i pisanim medijima. O ulozi privatnih elektronskih i pisanih medija ne namjeravam govoriti jer oni odgovaraju svojim vlasnicima (većinom stranim) ali i svojoj publici.

Međutim, ono o čemu moram govoriti i o čemu ima smisla govoriti su mediji čiji je osnivač Republika Hrvatska, konkretno Hrvatski sabor. To su HRT i HINA. 0 ulozi HRT-a u tome sam govorio u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o poslovanju HRT i sada o tome ne bih.

Ovdje će biti riječi o državnoj novinskoj agenciji Republike Hrvatske HINA-i koja ima obveze i prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske, tim više što se i izvješćivanje ostalih medija u Republici Hrvatskoj temelji na izvješćima HINA-e. Nedavno je u Hrvatskom saboru bila predviđena točka dnevnog reda ‘Izvješće o radu HINA-e’ i planirao sam se javiti za riječ. Međutim, kako nadležni saborski odbor nije odlučio da to Izvješće predloži za raspravu na plenumu Sabora, nisam imao prilike reći ono što sam namjeravao.

Naime, posljednjih mjeseci Hrvatska novinska agencija (HINA) informira i promovira stajališta bošnjačke i srpske strane u Bosni i Hercegovini, dok istodobno gotovo u potpunosti ignorira stajališta legitimnih hrvatskih predstavnika. Pomalo čudno za službenu državnu novinsku agenciju Republike Hrvatske koja ima obveze i prema hrvatskoj zajednici (Hrvatima) izvan Hrvatske.

Čak i da se ne ulazi u krajnje pristranu interpretaciju vijesti iz BiH po kojima su hrvatski legitimni politički predstavnici portretirani isključivo kao ,,bad guys“, očito je da se u vijestima koje obrađuje HINA, a koje prenose drugi mediji iz RH dominiraju izjave ,,probosaskih” i probošnjačkih političara poput Bakira Izetbegovića, Šefika Džaferovića, Željka Komšića, Fahrudina Radončića. Njihova su stajališta predstavljena u pozitivnome svjetlu. Istodobno hrvatske se političare portretira kao, protudržavne, protuzapadno čak proruski orijentirane, što je ne samo netočno već nevjerojatan nonsens jer zapravo jedino Hrvati u BiH, predstavljeni po njihovim legitimnim političkim predstavnicima, istinski zagovaraju i rade na priključenju euroatlantskim, integracijama, slijedeći u tome službenu politiku Republike Hrvatske. Naime, većina nas Hrvata iz BiH, kao hrvatski državljani, smo personalno već članovi i EU i NATO i svaki dan odgađanja integracije BiH u ove asocijacije onemogućava nas da dijelimo sve benefite ovih asocijacija zajedno s našim sunarodnjacima u Hrvatskoj. Katkada se ima dojam kako HINA, želim vjerovati nesvjesno, služi kao servis paraobavještajnog, medijskog, političkog i drugog sustava u BiH koji agresivno plasira polu informacije i dezinformacije blateći i ignorirajući bosanskohercegovačke Hrvate. Sve to dovodi do daljeg slabljenja njihove pozicije u Bosni i Hercegovini. U HINA-i višestruko više prostora dobiva Dodik u promoviranju svojih stajališta, kojim se poziva na podjelu i raspad BiH nego cijela hrvatska politika u Bosni i Hercegovini.

Samo površnom analizom posljednjih mjesec dana HINA-inih naslova i aktualnosti objavljenih iz BiH proizlazi da Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH koji okuplja 15-tak najvažnijih hrvatskih stranaka u Bosni i Hercegovini, koji okuplja preko 95% svih izabranih i imenovanih hrvatskih predstavnika od lokalne do državne razine, uopće nema prostora u njihovu servisu. Dapače, čini se da je zabranjen ili svjesno ignoriran.

Upravo je ovo vrijeme obilježeno pokušajima bošnjačke, ali i dijela srpske politike, da Hrvate istisne iz svih procesa kako na unutarnjem odlučivanju tako i u procesu euro integracija. Da ih nastavi dalje obespravljivati, sve do potpunog oduzimanja prava na izbor narodnih predstavnika čak i tamo gdje to Ustav izrijekom zahtijeva.

Jedan od najsvježijih primjera je i izbor članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Naime, bošnjačka većina u Zastupničkom domu PS BiH je na samom početku „korona krize“ uz pomoć srpskih, formalno opozicijskih stranaka SDS-a i PDP-a, na nezakonit način, suprotan odluci Zastupničkog doma i pokrenutoj parlamentarnoj proceduri zamijenila 4 člana Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) i na taj način zagospodarila ovom institucijom ključnom za provođenje izbornog procesa. Podsjećam ovdje i na Odluku Ustavnog suda U23/14 (predmet Ljubić), koja regulira izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH, a posredno i Dom naroda PS BiH), a što podrazumijeva promjenu Izbornog zakona BiH da bi se ostvarilo „legitimno predstavljanje koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa i to „na svim administrativno-političkim razinama, koju Parlamentarna skupština , zbog opstrukcije bošnjačke strane nije provela.

Da bi se ‘deblokiralo formiranje vlasti’ u BiH nakon prošlih parlamentarnih izbora, Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) je, uz blagoslov Ureda Visokog predstavnika, uzurpirao ovlasti zakonodavca i donio ,,pravila“ za izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH. Cilj ovladavanja SIP-om je potpuno zaobići Parlament u izmjenama Izbornog zakona i time oduzeti Hrvatima pravo izbora legitimnih političkih predstavnika i utjecaj na formiranje izvršnih vlasti na razini entiteta i Države. To odgovara bošnjačkoj većini u Federaciji BiH i srpskoj u entitetu RS i stoga nije čudno da su se na istom projektu našli i srpska i bošnjačka strana, a što Hrvate praktički eliminira kao konstitutivan narod, iako to u Ustavu i dalje tako stoji. Zastupnici stranaka Hrvatskog narodnog sabora su se tome snažno suprotstavili i nebrojeno puta javno očitovali. Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora je to osudilo i odbacilo kao protuustavan čin, međutim u izvješćima HINA-e, a time i ostalih medija u Hrvatskoj tome nije pridana nikakva važnost.

Evo nekoliko najizrazitijih primjera:

26. ožujka smjena Stožera Civilne zaštite Federacije BiH za borbu protiv epidemije virusa COVID 19 i razvlašćivanje Hrvata u tom Stožeru, te reakcija Hrvatskog narodnog sabora BiH na ovu smjenu. Što se nakon toga događalo ne samo daje protuzakonito već je i nadrealno. Zamislite da član Kriznog stožera Federacije BiH nije federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić. Da li zato što je Hrvat ili epidemija nema veze sa zdravstvom!? Zar nije nadrealno, da pored desetina ovlaštenih firmi u BiH za promet medicinskih proizvoda i opreme, Stožer civilne zaštite povjeri nabavku respiratora iz Kine u iznosu od 5,2 milijuna Eura firmi za preradu poljoprivrednih proizvoda zanimljivog naziva „Srebrena malina i firmi za restauraciju namještaja nabavku testova na korona virus! I tko zna što će sve isplivati naknadno. Naime, Državno tužiteljstvo je preuzelo istragu o ovom slučaju, tretirajući to kao organizirani kriminal s međunarodnim implikacijama. Da li je to bio motiv za smjene u Stožeru civilne zaštite? Uglavnom u izvješćima HINA-e o tome u ovome kontekstu nije ništa rečeno.

Bilo da se radi o raspodjeli novca iz kredita MMF-a:

28. travnja HDZ BiH pozvao SD A da prestane s blokadom novca odobrenog od strane MMF- a. Naime, raspodjela novca iz ovog kredita je usuglašena na sjednici Fiskalnog vijeća na kojem su sudjelovah predstavnici svih nadležnih institucija i predstavnici sva tri konstitutivna naroda. Izgleda da je jedini problem što su u raspodjelu uključene i županije što bi i većinskim hrvatskim područjima omogućilo adekvatna sredstva. Ništa od tih sadržaja nije ugledalo svjetlo dana u HINA-inu servisu.

Bilo da se radi o pripremama za Zagrebački Summit:

4. svibnja je nakon sastanka užeg vodstva, HNS-a BiH usvojio zaključke i dao s potporu predstavnicima Hrvata u Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini B i H da ne sudjeluju na sastanku koji je sazvao predsjedatelj Predsjedništva Šefik Džaferović, na kojemu je uz srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, sudjelovao i Željko Komšić, kao drugi član Predsjedništva izabran bošnjačkim glasovima. S obzirom da Predsjedništvo, čak i da je u njemu legitimni hrvatski član, nije nadležno za oblasti o kojima se na tom sastanku planiralo raspravljati, stajalište Hrvatskog narodnog sabora B i H je sasvim utemeljeno i opravdano. Tim povodom je i predsjednik HNS-a B i H i predsjedatelj Doma naroda B i H Dragan Čović uputio pismo organizatoru sastanka Šefiku Džaferoviću kao i predstavnicima zemalja Vijeća za implementaciju Mira u B i H (pismo u prilogu). Ništa od tih sadržaja nije ugledalo svjetlo dana u HINA-inu servisu a čini mi niti na ostalim „mainstream medijima.

Mogao bih ovdje navesti i obrazložiti još desetinu drugih promjera kojima HINA nije
pridala nikakvu važnost:

– 10. travnja – HNS BiH podržao ministra Bevandu oko stajališta da županije trebaju biti u pismu namjere s MMF-om

– 16. travnja reagiranje za izjave Šefika Džaferovića koji je posve negirao ulogu HVO-a u BiH

– 23. travnja HNS BiH je uputio zahtjev za ukidanje kolektivnih karantenskih smještaja, koji su ugrožavah zdravlje nezaraženih osoba koje su se vraćale ih ulazile u B i H.

– 25. travnja – reakcija HNS-a BiH da SIP bez Parlamenta ne može raspisati izbore, jer ne samo da zbog načina popunjavanja nema niti legalitet niti legitimitet već i stoga što nisu utvrđena niti sredstva u proračunu niti je izmijenjen Izborni zakon glede izbora za grad Mostar, čijim građanima je već 10 godina uskraćeno pravo biranja.

Zapravo, nijedan događaj, reakciju, priopćenje koji je generirao Hrvatski narodni sabor BiH, a koji ima i punu potporu službenog Zagreba, HINA nije odgovarajuće prenijela hrvatskoj javnosti.

Tražim žurno očitovanje zašto je to tako, promjenu odnosa HINA-e prema Hrvatima u BiH i njihovim političkim predstavnicima, te da ova agencija prestane biti glasilo protuhrvatske politike u BiH, a bude istinski promicatelj informacija, a ne interpretiranja stajališta službene bošnjačke ili srpske politike. Nažalost, HINA to danas svjesno ili nesvjesno jeste, stoji u Ljubićevom pismu.