Ustavni sud BiH izbrisao je dio Izbornog zakona, a zna se tko je ovlašten donositi, odnosno mjenjati i nadopunjavati taj zakon; Parlamentarna skupština BiH, dakako. S te je strane pravo Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP BiH) da podzakonskim aktom riješi pitanje izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH upitno“, kazao je Predrag Kožul, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u izjavi za Hrvatski Medijski Servis.

KOŽUL ZA HMS O ODLUCI SIP-a: Izborni zakon može se mijenjati samo u Parlamentu BiH, a ne podzakonskim aktom

Podsjećamo, članovi SIP-a Bosne i Hercegovine su na sjednici održanoj danas odlučili da će usvojiti podzakonski akt o načinu izbora budućih izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Naglasili su da je na njima odgovornost da provedu rezultate Općih izbora te da konačno riješe problem formiranja tog doma, kako bi izbore priveli kraju.

Kožul smatra da tek treba vidjeti što će se događati u narednih 20 dana. „Iz SIP-a su danas iskazali samo načelan stav, a ostaje nam za vidjeti u kojem će se smjeru stari dalje odvijati. Po HDZ-ovom i HNS-ovom shvaćanju Izborni zakon može se mijenjati samo na jedan način, a to je u Parlamentu BiH. To je bit. Oko ovoga pitanja zasigurno ćemo imati i utjecaj međunarodne zajednice te ćemo vidjeti kako će cijela stvar završiti, ne bih ništa prejudicirao jer su radnje oko ove tematike još uvijek u tijeku“, rekao je Kožul.

Međutim, članovi SIP-a se nisu uspjeli dogovoriti hoće li se pri raspodjeli mandata koristiti popis stanovništva iz 1991. ili 2013. godine. Za prvu opciju izričito su bili članovi Suad Arnautović i Ahmed Šantić, što ukazuje na to da bošnjačka strana još uvijek aktivno radi na diskreditaciji i osporavanju presude Ustavnog suda u predmetu Ljubić. Predsjednik SIP-a Branko Petrić očekuje prijedlog odluke akta i za 1991. i 2013. godinu. Za drugu opciju i primjenu popisa iz 2013. godine bili su Irena Hadžiabdić, Vlado Rogić, Stjepan Mikić i Novak Božičković.

Kožul naglašava da je stav HDZ-a i HNS-a da je korištenje popisa iz 2013. godine mjerodavno jer Izborni zakon jasno kaže da se uzima u obzir stanje iz zadnjeg popisa, a to je u ovome slučaju 2013. godina.

“Naš stav je da je popis iz 2013. godine meritorniji za pitanje popune Doma naroda Federacije BiH, a to je druga tema u odnosu na sam Izborni zakon. Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji smo mi iz HDZ-a i HNS-a radili nakon presude Ustavnog suda u predmetu Ljubić je uzimao u obzir stanje iz popisa iz 2013. godine jer Izborni zakon jasno kaže da se uzima u obzir stanje iz zadnjeg popisa, a to je u ovome slučaju 2013. godina“, rekao je Kožul