Inicijativa da ameriÄki potpredsjednik Joe Biden posjeti Zagreb doÅ¡la je od hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ali ju je svesrdno prihvatila i Bijela kuća. Bidenov dolazak poklopio se s osjetljivim trenutkom kada se Europa bori protiv terorizma, a sve je viÅ¡e i teroristiÄkih prijetnji iz Bosne i Hercegovine pa je ameriÄkoj administraciji izuzetno važno vratiti se “za stol” na jugoistoku Europe.
“Vagalo se je li iz sigurnosnih razloga trenutak da Biden doÄ‘e u Europu, ali je ocijenjeno da Hrvatska ima veliko iskustvo u organizaciji skupova i da je uvijek do sada to radila besprijekorno”, rekao je Jutarnjem listu visoki diplomatski izvor, uz napomenu kako su Bijela kuća i sve službe koje sudjeluju u pripremama Bidenova puta zakljuÄili da nema razloga odgaÄ‘ati dolazak potpredsjednika.
ZagrebaÄki izvanredni summit bit će važan iz najmanje tri razloga. Prvo, Å¡to će lideri jugoistoka od Bidena i predsjedavajućeg Europskog vijeća Donalda TuskaÄuti koje se mjere poduzimaju u globalnoj borbi protiv terorizma. Istovremeno, predsjednici zemalja iz jugoistoka Europe prenijet će važne informacije oko tog gorućeg svjetskog pitanja drugom Äovjeku Amerike, a to se posebno odnosi na trojicu Älanova PredsjedniÅ¡tva BiH, te Å¡efove država Srbije, Kosova i Makedonije. Glavna tema razgovora bit će jaÄanje institucija država regije u borbi protiv vjerske radikalizacije. To se prije svega odnosi na jaÄanje policijskih i obavjeÅ¡tajnih kapaciteta država u regiji te jaÄanje legitimnih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji.
Prema rijeÄima naÅ¡ih sugovornika, razgovarat će se o tzv. hrvatskom modelu meÄ‘ucivilizacijskog dijaloga i odnosa s vjerskim zajednicama. Konkretno, kako primijeniti hrvatski model odnosa države i i islamske zajednice. Naime, dijalog i izuzetnu suradnju s državnim institucijama predstavnici MeÅ¡ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj navode kao primjer kako bi se država i druÅ¡tvo trebali odnositi prema islamskoj zajednici. NaÅ¡i sugovornici nam naglaÅ¡avaju da u tom kontekstu islamska zajednica u BiH nije problematiÄna. Uostalom, nakon napada u Parizu i i Sarajevu upravo su predstavnici tamoÅ¡nje islamske zajednice najoÅ¡trije osudili te dogaÄ‘aje. Problem su radikalne struje u islamskoj zajednici u Srbiji, odnosno na Sandžaku i Makedoniji. Prema svim obavjeÅ¡tajnim podacima upravo je Sandžak jedno od važnijih srediÅ¡ta regrutacije islamistiÄkih boraca koji odlaze u redove IS-a u Siriju i Irak. Osim toga, u tamoÅ¡njoj islamskoj zajednici veliki je broj radikalnih imama koji pozivaju na borbu protiv tekovina zapadne civilizacije.
Hrvatskoj je ameriÄka administracija namijenila posebnu ulogu kao najpouzdanijem savezniku u ovom dijelu Europe s kojim je ostvarena i izuzetno dobra vojna suradnja. Doprinos Hrvatske u borbi protiv terorizma je znaÄajan, iako Äesto nevidljiv, a to se od Hrvatske oÄekuje i ubuduće. Uloga njenih službi i nadalje će biti nadzor stanja u Bosni i Hercegovini i bliska suradnja s obavjeÅ¡tajnim službama u toj zemlji.
Drugo, izbjegliÄka kriza nikako se ne smiruje i poÄinje ugrožavati ne samo stabilnost ujedinjene Europe, nego i cijelog podruÄja Bliskog istoka. Iako pitanje izbjeglica nije službena tema razgovora, o tome će zasigurno biti rijeÄi. Za mir u Siriji i dogovore s Turskom i GrÄkom Amerikanci su jedni od kljuÄnih igraÄa, bez obzira na to Å¡to i Europa grÄevito nastoji doći do rjeÅ¡enja. Da je stanje dramatiÄno nije potrebno posebno upozoravati, naroÄito poslije subotnjeg skupa CSU-a na kojem se od njemaÄke kancelarke Angele Merkel direktno tražilo da kaže koja je gornja granica za NjemaÄku kad je rijeÄ o prijemu izbjeglica. Usprkos burnoj raspravi i pritiscima Merkel se nije izjasnila. Nastavi li se izbjegliÄka kriza, sigurno će slijediti zatvaranje granica, od Austrije i Slovenije, preko Hrvatske do Srbije i Makedonije, ali ni to neće rijeÅ¡iti problem.
Treće, Europa pritisnuta problemima viÅ¡e gotovo i ne razmiÅ¡lja o proÅ¡irenju. Tko je uÅ¡ao, uÅ¡ao je. Zemlje jugoistoka zbog toga su sve nervoznije, od Srbije koja Äeka otvaranje prvog poglavlja do Makedonije koja se nije pomakla s mjesta. Na Kosovu je prikupljeno brdo potpisa protiv normalizacije odnosa sa Srbijom, a BiH 20 godina poslije Daytona grÄevito traži nova rjeÅ¡enja. Istovremeno, Crna Gora bi do kraja godine trebala dobiti pozivnicu u NATO savez, Äemu se Rusija žestoko protivi. U takvoj situaciji SAD od Hrvatske traži da ponovno preuzme ulogu lidera u regiji i na neki naÄin povuÄe zemlje regije prema zapadu. AmeriÄki cilj je izvući Srbiju i Republiku Srpsku iz ruskog zagrljaja i smanjiti utjecaj Turske na BiH. Bit će to sve samo ne formalni summit na kakve smo u proÅ¡losti bili navikli.tropolje.info
