Sinovi povijesti

JELAVIĆ: BiH razara pokušaj nametanja političkih dužnosnika Hrvatima

Ono što su politički predstavnici bh. Hrvata shvatili 2000. godine kada su nametnute izmjene Izbornog zakona kojim se omogućila manipulacija bošnjačkih stranaka s njihovim izabranim predstavnicima, nije se izmijenilo do danas. Tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić je zbog ovog protuhrvatskog inženjeringa čak organizirao Hrvatsku samoupravu. Proteklo je skoro dvadeset godina, ovo “hrvatsko pitanje” nije riješeno, a čini se da je još manje političke volje kod bošnjačkih stranaka da Hrvate uvaže kao politički čimbenikm piše Večernji list.

Hrvatski predstavnici predstavili su prijedlog izmjena Izbornog zakona kojim se traži praktično povratak na staro, da Hrvati mogu samostalno birati svoje predstavnike u nacionalno koncipirani Dom naroda, a bošnjačka politika to ne dopušta. Upitan kako to komentira bivši član Predsjedništva BiH i bivši predsjednik HDZ BiH Ante Jelavić kaže:

– Najprije, potpuno je jasno da se radi o dvjema posve suprotstavljenim političkim opcijama u BiH. Jedna je zagovornik unitarnog modela države i druga koja je zagovornik decentraliziranog konsocijacijskog modela, koji jedini može biti prihvatljiv u ovako nacionalno složenim državama za normalno funkcioniranje i prevladavanje razlika. I u ono vrijeme, kada su nama prije točno 18 godina nametnute izmjene i dopune Izbornih pravila od OESS-a te omogućeno da bošnjački zastupnici iz županijskih skupština mogu birati Hrvate, krenulo je razaranje Bosne i Hercegovine kao jedne složene državne zajednice ravnopravnih naroda. Ja sam tada u Parlamentarnoj skupštini jasno istaknuo da će u borbi između ovih dvaju modela kad-tad pobijediti model prema kojem će BiH biti moderna država na načelima konsocijacijske demokracije. Jedan od tih ključnih aspekata konsocijacijske demokracije jest upravo Izborni zakon koji bi omogućio da svaki narod bira svoje legitimne predstavnike u zajedničke institucije. Tu, prije svega, mislim na člana Predsjedništva BiH i domove naroda.

Govorite ponajprije o situaciji povezanoj s izmjenama vezanim uz domove naroda, ali činjenica je da su politički Bošnjaci, koji su tri i pol puta brojniji od Hrvata, mogli hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabrati već 1996. godine – na prvim poslijeratnim izborima?!

– Točno. Kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum dan je mandat OESS-u da 1996. godine izradi izborna pravila i propise. U tim odredbama već tada je bilo omogućeno da bošnjačko biračko tijelo koje je čak do četiri puta brojnije u Federaciji BiH, kao jednoj izbornoj jedinici, izabere hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Već tada smo dobili izborni inženjering kojim je kasnije bilo moguće realizirati i projekt ‘Komšić’, kazao jeJelavić.

Exit mobile version