Ono Å¡to su politiÄki predstavnici bh. Hrvata shvatili 2000. godine kada su nametnute izmjene Izbornog zakona kojim se omogućila manipulacija boÅ¡njaÄkih stranaka s njihovim izabranim predstavnicima, nije se izmijenilo do danas. TadaÅ¡nji hrvatski Älan PredsjedniÅ¡tva BiH Ante Jelavić je zbog ovog protuhrvatskog inženjeringa Äak organizirao Hrvatsku samoupravu. Proteklo je skoro dvadeset godina, ovo “hrvatsko pitanje†nije rijeÅ¡eno, a Äini se da je joÅ¡ manje politiÄke volje kod boÅ¡njaÄkih stranaka da Hrvate uvaže kao politiÄki Äimbenikm piÅ¡e VeÄernji list.
Hrvatski predstavnici predstavili su prijedlog izmjena Izbornog zakona kojim se traži praktiÄno povratak na staro, da Hrvati mogu samostalno birati svoje predstavnike u nacionalno koncipirani Dom naroda, a boÅ¡njaÄka politika to ne dopuÅ¡ta. Upitan kako to komentira bivÅ¡i Älan PredsjedniÅ¡tva BiH i bivÅ¡i predsjednik HDZ BiH Ante Jelavić kaže:
– Najprije, potpuno je jasno da se radi o dvjema posve suprotstavljenim politiÄkim opcijama u BiH. Jedna je zagovornik unitarnog modela države i druga koja je zagovornik decentraliziranog konsocijacijskog modela, koji jedini može biti prihvatljiv u ovako nacionalno složenim državama za normalno funkcioniranje i prevladavanje razlika. I u ono vrijeme, kada su nama prije toÄno 18 godina nametnute izmjene i dopune Izbornih pravila od OESS-a te omogućeno da boÅ¡njaÄki zastupnici iz županijskih skupÅ¡tina mogu birati Hrvate, krenulo je razaranje Bosne i Hercegovine kao jedne složene državne zajednice ravnopravnih naroda. Ja sam tada u Parlamentarnoj skupÅ¡tini jasno istaknuo da će u borbi izmeÄ‘u ovih dvaju modela kad-tad pobijediti model prema kojem će BiH biti moderna država na naÄelima konsocijacijske demokracije. Jedan od tih kljuÄnih aspekata konsocijacijske demokracije jest upravo Izborni zakon koji bi omogućio da svaki narod bira svoje legitimne predstavnike u zajedniÄke institucije. Tu, prije svega, mislim na Älana PredsjedniÅ¡tva BiH i domove naroda.
Govorite ponajprije o situaciji povezanoj s izmjenama vezanim uz domove naroda, ali Äinjenica je da su politiÄki BoÅ¡njaci, koji su tri i pol puta brojniji od Hrvata, mogli hrvatskog Älana PredsjedniÅ¡tva BiH izabrati već 1996. godine – na prvim poslijeratnim izborima?!
– ToÄno. Kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum dan je mandat OESS-u da 1996. godine izradi izborna pravila i propise. U tim odredbama već tada je bilo omogućeno da boÅ¡njaÄko biraÄko tijelo koje je Äak do Äetiri puta brojnije u Federaciji BiH, kao jednoj izbornoj jedinici, izabere hrvatskog Älana PredsjedniÅ¡tva BiH. Već tada smo dobili izborni inženjering kojim je kasnije bilo moguće realizirati i projekt ‘KomÅ¡ić’, kazao jeJelavić.