Intervju
Jeftina radna snaga ne smije BiH biti jedini adut za investicije
UniCredit banka najsnažnija je bankarska institucija u BiH. Na ovu banku talijanske bankarske grupacije otpada viÅ¡e od petine bankarskog tržiÅ¡ta zemlje. Dvije podružnice UniCredit banke, Äija su sjediÅ¡ta u Mostaru odnosno Banjoj Luci, zajedno imaju tržiÅ¡ni udjel od 21,3 posto. Bankarska srediÅ¡njica koja se nalazi u Mostaru pokriva Äak 17,05 posto ukupnog udjela u BiH. Rezultat je to viÅ¡egodiÅ¡nje izvrsnosti banke kojoj je posljednje dvije godine na Äelu Ivan Vlaho.
• Tko je kriv za probleme oko kredita u švicarskim francima?
– Nema svaki problem iskljuÄivog krivca. Ovaj problem treba prvo sagledati u Å¡irem kontekstu, a to je mehanizam valutne klauzule koju banke Äesto koriste pri ugovaranju dugoroÄnih kredita s klijentima. Ne tako davno, prije tridesetak godina, graÄ‘ani su na ovim prostorima podizali kredite, a banke nisu ugovarale valutne klauzule. U vremenu inflacije korisnici kredita imali su bajkovitu situaciju. Podignu kredit od kojeg naprave kuću, a zbog inflacije njihove mjeseÄne obveze po kreditu ubrzo postanu smijeÅ¡no male. Ljudi su pravili kuće i kupovali automobile na kredite, a inflacija je ubrzo obezvreÄ‘ivala preostale obveze po kreditima. Bilo bi sjajno kad bi taj fenomen bio održiv. MeÄ‘utim nije, jer je posljediÄno primarno oÅ¡tetio Å¡tediÅ¡e u bankama pretvorivÅ¡i ih u tzv. stare devizne Å¡tediÅ¡e od kojih se neki ni dan danas nisu naplatili. U konaÄnici je i banke doveo do bankrota. Upravo taj fenomen bio je neka vrsta suprotnosti danaÅ¡njem fenomenu “kredita u Å¡vicarcimaâ€. U zemljama regije takvo iskustvo nestabilnih valuta s rizikom inflacije, kao prije 30-ak godina, usmjerilo je banke da koriste mehanizam valutne klauzulu pri odobravanju kredita, a kako bi primarno zaÅ¡titile Å¡tediÅ¡e koji im svoj novac povjeravaju na Äuvanje dominantno u stranim tzv. Ävrstim valutama. E sad, dolazimo i do pitanja koje valute su primjerene za koriÅ¡tenje valutne klauzule. OÄito se ispostavilo da je euro puno primjerenija valuta u BiH za ugovaranje valutne klauzule jer je naÅ¡a domaća valuta, ali i ekonomija općenito, viÅ¡e vezana za euro. Dodatno, dok je na snazi Valutni odbor, krediti uz eursku valutnu klauzulu suÅ¡tinski su jednaki onima bez valutne klauzule u domaćoj valuti. Nema puno banaka u Bosni i Hercegovini koje su nudile valutnu klauzulu u Å¡vicarskim francima. U jednom trenutku to je bilo veoma privlaÄno klijentima jer su kamatne stope na “švicarce†bile znaÄajno niže od eurskih kamatnih stopa. Mogu posvjedoÄiti da su na nas u UniCreditu klijenti u to vrijeme radili pritisak da ugovaramo valutne klauzule u “švicarcima†jer su vidjeli da mogu dobiti niže kamatne stope. Srećom, imali smo dovoljno mudrosti da ne zapoÄinjemo s tom praksom. Na koncu, valja podsjetiti, jednako kao Å¡to su korisnici kredita u Å¡vicarskim francima zbog jaÄanja teÄaja Å¡vicarskog franka suoÄeni s povećanjem vlastitih dugova, tako su i Å¡tediÅ¡e u Å¡vicarskim francima profitirali jer im se vrijednost imovine povećala jaÄanjem valute u kojoj Å¡tede.
• U Parlamentu BiH aktualizirana je rasprava oko kredita u “švicarcimaâ€, no mnogo je veći broj osoba koje ne mogu izmirivati kreditne obveze. Iako banke nisu socijalne ustanove, mogu li pomoći prevazići to stanje?
– Banke koje su plasirale kredite u Å¡vicarskim francima trebaju ozbiljno i savjesno pristupiti problemu. Dvije osnovne dimenzije trebaju imati u vidu. Prva je ne dopustiti ugrožavanje supstance svojih klijenata Å¡tediÅ¡a, Å¡to se nikad ne smije izgubiti iz vida. Druga je etiÄan pristup prema klijentima koji koriste kredite s valutnom klauzulom u “švicarcima†tako da s klijentima kojima je rast teÄaja Å¡vicarskog franka naruÅ¡io egzistenciju i život dostojan Äovjeka potraže kompromisna rjeÅ¡enja i preuzmu dio rizika i troÅ¡kova. Vjerujem da je to optimalan pristup temi.
• Direktore, treba li u skorome razdoblju oÄekivati snižavanje kamatnih stopa koje su znaÄajno viÅ¡e u BiH u odnosu na Europu?
– Susjedna Republika Hrvatska je Älanica EU pa kod njih nisu niže kamatne stope nego u BiH. Ako ste mislili na zemlje poput NjemaÄke, u pravu ste. Tamo su znaÄajno niže kamatne stope nego kod nas. Nerealno je oÄekivati da će visina kamatnih stopa u BiH u dogledno vrijeme biti na razini onih u NjemaÄkoj. Ipak, objektivno, danas u BiH imamo priliÄno niske kamatne stope. Zasigurno nikad nisu bile niže. Konkurencija meÄ‘u bankama je jaka, a i europske referentne stope su na povijesno niskoj razini. Kao posljedicu imamo i niske kamatne stope na naÅ¡em tržiÅ¡tu.
• GraÄ‘ani se zadužuju za sve i svaÅ¡ta, Å¡to je djelomiÄno rezultat i njihovih niskih primanja, ali i nepromiÅ¡ljenosti, Å¡to onda vodi u spiralu dužniÄkog ropstva. Kako gledate na inicijative da se smanje rokovi otplate gotovinskih kredita?
– Potencijalno zakonsko ograniÄavanje rokova na koji se mogu plasirati gotovinski nenamjenski krediti bi moglo imati smisla kao sastavni dio Å¡ireg opsega mjera kojim bi se pristupilo usmjeravanju koriÅ¡tenja kreditnih potencijala u domaćim bankama. Recimo, s jedne strane, mjere kojima bi se omogućilo koriÅ¡tenje kreditnog potencijala u infrastrukturne projekte, projekte razvoja domaćeg gospodarstva i stambeno kreditiranje, a reduciranje nenamjenskog kreditiranja smanjenim rokovima otplate. Vjerujem da bi to bio logiÄan i savjestan pristup nadležnih institucija u smislu upravljanja kretanjima u gospodarstvu BiH.
• Što Vam govore podaci da građani u bankama drže 6,7 milijardi maraka štednje?
– Govore mi da graÄ‘ani imaju povjerenja u stabilnost bankarskog sustava. Zatim, da oni graÄ‘ani koji imaju priliku, sve radije Å¡tede nego da neracionalno troÅ¡e. Na koncu i da tržiÅ¡te kapitala slabo funkcionira te da joÅ¡ nije izgradilo povjerenje za male investitore.
• Može li se reći onda da nemaju povjerenja u državu, pravni okvir pa taj novac ne usmjeravaju u poduzetniÅ¡tvo i kako uÄiniti da se to stanje promijeni?
– Potreba da se u BiH popravi poduzetniÄka i investicijska klima je jedan od temeljnih preduvjeta da naÅ¡e druÅ¡tvo napravi pozitivne iskorake u kvaliteti života. Kod nas se u javnoj retorici vapi za otvaranjem radnih mjesta, a istovremeno se ironiÄno komentiraju poduzetnici koji vode uspjeÅ¡ne kompanije te samim tim i kreiraju radna mjesta. Ne može politiÄki cilj biti otvaranje radnih mjesta. Objektivan politiÄki cilj bi trebao biti stvaranje tržiÅ¡ne i administracijske klime da domaći i inozemni investitori Å¡to jednostavnije mogu angažirati svoj kapital kako bi njihove investicije Å¡to uÄinkovitije mogle zaživjeti kao dugoroÄno održivi projekti. Ima tu već nekih pozitivnih pretpostavki, kao Å¡to je visina stope poreza na dobit koja je jedna od najnižih u Europi, ali joÅ¡ puno birokratskih zapreka koÄi znaÄajniji rast investicija u BiH. Nije sluÄajno da nismo rangirani ni meÄ‘u prvih 100 u svijetu meÄ‘u državama po indeksu lakoće poslovanja. Kad se popravi okruženje za investitore, sigurno će se investicije ojaÄati, a onda posljediÄno i otvaranje radnih mjesta. Otvaranje radnih mjesta, jaÄanje izvoza i sliÄni Äesto koriÅ¡teni politiÄki ciljevi imaju jedan zajedniÄki nazivnik, a to je omogućiti investitorima u realni sektor da se osjećaju dobrodoÅ¡lim. To se postiže nizom aktivnosti, od pojednostavljivanja administrativnih procedura koje eliminiraju prostor za korupciju, izrade fleksibilnije regulative iz radnog prava, kreiranja stimulativnog fiskalnog okvira, pa sve do pružanja prilike za uÄinkovitije koriÅ¡tenje resursa koje BiH ima. U BiH, sve donedavno, rodni list je imao rok trajanja, a u Å vicarskoj recimo postoji prostor u kojem investitor pregovara s nadležnim institucijama o visini stope poreza koja će se na njegovu kompaniju aplicirati prije nego Å¡to zapoÄne investiciju, kao element pregovora u odluÄivanju hoće li investiciju krenuti ili neće. Vidite li na tom primjeru razliku u fleksibilnosti dvije administracije?! Pa, ne mora valjda element jeftinoće radne snage biti naÅ¡ jedini adut u privlaÄenju investitora?!
• Å to je potrebno da se snažnije pokrenu veliki investicijski projekti (nastavak autoceste, energetski potencijali…) i jesu li ih komercijalne banke spremne pratiti?
– Domaće banke su definitivno spremne financirati infrastrukturne projekte. Većinu tih projekata do sada su financirale meÄ‘unarodne institucije poput Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i drugih, ali dijelovi infrastrukturnih projekata su primjereniji za domaće banke pa će se i traj prostor otvarati u idućem vremenu.
• Prema podacima Agencije za bankarstvo, u prošloj godini je stagniralo kreditiranje gospodarstva, ima li razloga za optimizam u 2015.?
– Stagnacija definitivno nije proizvod slabije bankarske ponude kredita, nego slabije potražnje za kreditima jer je razina investicija preniska. Tu bi izvrÅ¡na vlast u suradnji s bankarskim sektorom mogla poraditi na agregatnom kreiranju potražnje infrastrukturnim projektima i boljim koriÅ¡tenjem resursa akumulirane Å¡tednje graÄ‘ana u bankarskom sektoru.
• Oko 2,5 milijarde KM “zarobljeno†je sredstava u Centralnoj banci. Å to bi znaÄilo da se ta sredstva plasiraju u realni sektor i ima li uopće kvalitetnih projekata?
– Taj viÅ¡ak likvidnosti bankarskog sektora u BiH koji je akumuliran u Å¡tednji naÅ¡ih graÄ‘ana u bankama pozitivna je pretpostavka za mogućnosti jaÄanja naÅ¡e ekonomije. To je joÅ¡ jedan od neiskoriÅ¡tenih resursa BiH i tako mu treba pristupiti.
• Država se u posljednjih desetak godina stalno zadužuje, no uglavnom se radi o krpanju proraÄuna, socijalnih problema. Bankarski reÄeno, Äemu to vodi?
– U realnim omjerima zaduženosti, BiH danas nije prezadužena država. Ipak, kao Å¡to ste i sami konstatirali, problem je u trendu rasta duga za krpanje potroÅ¡nje. Nije prekasno za financijsku konsolidaciju države, ali nema se joÅ¡ puno vremena. KljuÄna stvar bi bila posložiti danaÅ¡nje proraÄunske izdatke u postojeći fiskalni okvir, a buduća zaduženja usmjeriti za razvojne namjene. Dakle, financijska konsolidacija danaÅ¡njeg duga kao suoÄavanje s realnošću, proraÄunske izdatke prilagoditi fiskalnom okviru, a buduća zaduženja iskljuÄivo za razvojne namjene. Ako bi se to postiglo u ovom mandatu izvrÅ¡ne vlasti, to bi bio objektivan uspjeh. Ipak, znamo da za to treba odreÄ‘ena politiÄka hrabrost i državniÄki pristup.
• U proÅ¡loj godini banke su ostvarile dobit od 167 milijuna maraka, a u javnosti se Äesto pojavljuju navodi kako banke majke izvlaÄe taj novac. Je li to tako?
– Iako bolja od proÅ¡le godine, u apsolutnom iznosu to je priliÄno niska profitabilnost bankarskog sektora u BiH. U usporedbi s bankarskim tržiÅ¡tem Republike Hrvatske, tamo je vodeća banka ostvarila veću dobit pojedinaÄno nego sve banke zajedno u BiH. TakoÄ‘er, mjereno i postotkom povrata na kapital vlasnika, profitabilnost bh. bankarskog sektora je joÅ¡ na veoma niskoj razini. Sintagma “izvlaÄenje novca banaka majki†je najobiÄnija populistiÄka prodaja magle, Å¡to je lako dokazati. Mogu navesti primjer UniCredita kao vodeće banke u BiH koja ovdje posluje već dugi niz godina i joÅ¡ ni jednog eura dividende nije isplaćeno vlasnicima. Svake godine do sada zaraÄ‘ena dobit se zadržavala u BiH jaÄajući naÅ¡u kapitalnu poziciju lokalno i kapacitet za financiranje domaćih klijenata. Ti podaci se jasno mogu provjeriti u naÅ¡im službenim financijskih izvješćima, a Äak i da se dio dobiti isplati dividendom, ni tu ne bi bilo niÅ¡ta sporno, jer zaÅ¡to neki poslovni subjekt ne bi imao na raspolaganju vlastitu zaradu na koju je uredno platio porez?!
• Iz mostarskog Aluminija je nedavno objavljena vijest da je ova kompanija ostvarila 25 milijuna maraka više u dva mjeseca 2015. nego godinu dana ranije. Izmiruje li ova kompanija obveze prema vama kao jednom od većih vjerovnika?
– Aluminij je naÅ¡ dugogodiÅ¡nji klijent. Nekoliko posljednjih godina prolazi kroz teÅ¡ko razdoblje. U UniCreditu smo do sada pokazali strpljenje i fleksibilnost Äekajući da se pokažu iskoraci u poslovanju druÅ¡tva, prvenstveno imajući u vidu druÅ¡tvenu odgovornost kako bi se stvorila Å¡to veća prilika za održavanje radnih mjesta u ovoj kompaniji. Odobrili smo restrukturiranje potraživanja i oÄekujemo da se u najkraćem roku realizira kako bi se otvorila prilika za daljnju revitalizaciju Aluminija. S naÅ¡e strane smo napravili zbilja maksimum i daljnji razvoj situacije ovisi o vlasnicima i menadžmentu Aluminija.
• Znate kako su banke Äesto na udaru kritika da su lihvari, da njihovi zaposlenici dobro žive. ZaÅ¡to je takva percepcija u javnosti i Å¡to je istina iz kuta bankara?
– Tema reputacije bankara je globalni i povijesni fenomen. Bilo bi pretenciozno pomisliti da u odgovoru na jedno pitanje mogu znaÄajnije promijeniti ustaljene stereotipe, kakva god bila njihova utemeljenost. Ipak, mislim da je u korijenu teme Äinjenica da je jedan od osnovnih poslova bankara pozajmljivanje novca klijentima. Veliki je broj primjera kada su se prijateljstva, pa Äak i rodbinski odnosi, raspadali kada je nakon pozajmljivanja trebalo vratiti novac u dogovorenim rokovima. Većina zaposlenih u bankarskom sektoru BiH su ljudi koji rade na Å¡alterima u izravnom odnosu s klijentima. Njihov posao je veoma stresan i odgovoran zbog rada s gotovinom u kojem se mogu dogoditi pogreÅ¡ke i manjkovi u blagajni te izravna izloženost pljaÄkama poslovnica koje su takoÄ‘er naÅ¡a realnost, a njihova mjeseÄna primanja su na razini prosjeÄnih plaća u BiH. Za te kolegice i kolege mogu sa sigurnošću tvrditi da svoj kruh zaraÄ‘uju teže od prosjeka. U povuÄenijim uredskim poslovima je neÅ¡to manje stresno, ali mogu jamÄiti da se u prosjeku i tu radi veoma intenzivno i da se poÅ¡teno zaradi svaka marka mjeseÄne plaće. Posao bankara, kao i većina drugih poslova, može se raditi Äestito, savjesno i odgovorno, a može i na drugaÄiji naÄin. Nadam se da će Å¡to viÅ¡e ljudi procjene raditi individualno o ljudima na temelju njihova rada i ponaÅ¡anja, a Å¡to manje na temelju stereotipa svrstavajući cijele grane djelatnosti u jedan koÅ¡.
• UniCredit je u BiH preteÄa elektroniÄkog bankarstva. Å to je dugoroÄna strategija razvoja ove banke u BiH?
– Digitalizacija u svijetu je nezaustavljiv trend. Bankarstvo se prilagoÄ‘ava modernim trendovima i oÄekivanjima klijenata. UniCredit je meÄ‘u prvim bankama u BiH uvodio bankomate, internetsko bankarstvo, mobilno bankarstvo itd, oduvijek imajući inovativan pristup. U okviru projekta CEE 2020 koji je naÅ¡a grupa pokrenula za ovaj dio Europe takoÄ‘er pripremamo nove investicije u naÅ¡e kanale distribucije, kako poslovnice tako i digitalne kanale, Äime ćemo postaviti nove standarde na bankarskom tržiÅ¡tu u regiji. Osim Å¡to nam je cilj daljnjom diferencijacijom kvalitetom nadmaÅ¡ivati oÄekivanja naÅ¡ih klijenata, investicije u okviru UniCreditova projekta CEE 2020 su nedvojben pokazatelj o opredijeljenosti za dugoroÄno jaÄanje poslovanja u Bosni i Hercegovini, ali i ovoj regiji.