Sinovi povijesti

Ivica ÄŒutura: Diskreditiranje dragovoljaca i branitelja kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti

U â€ž BoÅ¾anstvenoj komedijiâ€œ Dante Alighieri je u najdublji deveti krug pakla smjestio izdajnike pa tako i izdajnike domovine. MeÄ‘u izdajicama domovine istaknuto mjesto, vrlo Ävrsto drÅ¾e dezerteri odnosno ljudi koji su izbjegli svetu duÅ¾nost obrane svog doma, obitelji i domovine u trenucima kada se te vrijednosti mogu obraniti jedino na naÄin da se ne Å¡tedi vlastiti Å¾ivot.

SudeÄ‡i po nedavno objavljenoj studiji o suicidu hrvatskih ratnika kod nas je kategorizacija putnika u pakao postavljena dijametralno suprotno. U deveti krug pakla su smjeÅ¡teni upravo oni koji su svoj Å¾ivot bili spremni izgubiti braneÄ‡i interese nacije i domovine. Hrvatski branitelji, osobito dragovoljci su bez razmiÅ¡ljanja stali na branik drÅ¾ave u raÄ‘anju, u odnosu snaga Davida i Golijata i u sasvim nepovoljnom politiÄkom okruÅ¾enju. Suprotstavili su se tada Äetvrtoj europskoj vojnoj sili sa pjeÅ¡aÄkim i lovaÄkim naoruÅ¾anjem i Å¡to je najgore bez vojno strateÅ¡kog znanja. Uz uskrsli nacionalni zanos kada su sva srca u domovini i dijaspori kucala za njih, uspjeli su uÄiniti nemoguÄ‡e, obraniti i u stvarnost pretvoriti 888 godina star Â san hrvatskog naroda o vlastitoj drÅ¾avi. Nakon povratka s ratiÅ¡ta doÄekala ih je nezaposlenost, svakodnevna borba za golu egzistenciju, prepuÅ¡tenost sebi i indiferentnost okoline. Nekad gordi ratnici, iz pobjednika u krvavom ratu pretvoreni su u socijalne, psiholoÅ¡ke i moralne gubitnike u miru. Oni koji nisu ratovali ( deveti krug) Äinili su sve da branitelje prikaÅ¾u u Å¡to crnjem svjetlu.

Konstantno zapoÄinjane i nikad zavrÅ¡ene revizije invalida, dijeljenje na laÅ¾ne i prave branitelje, kirurÅ¡ko izvlaÄenje i prezentacija negativnih sluÄajeva u kojima su akteri bivÅ¡i branitelji uz obilatu pomoÄ‡ veÄ‡ine medija stvaraju dojam u javnosti da su branitelji i ratni invalidi veÄ‡inom varalice i druÅ¡tveni paraziti. Umjesto da se iskoristi u to vrijeme fantastiÄan ljuski potencijal i da se iz te populacije izvuku moralno i struÄno najkvalitetniji ljudi kako bi i u miru doprinosili razvoju nove drÅ¾ave oni se sustavno guraju na margine druÅ¡tva. Branitelji su marginalizirani od strane financijsko-medijske koalicije ljudi koji svu svoju moÄ‡ vuku iz prijeratnog prokomunistiÄkog sustava i koji su brzinom munje promijenili dresove iz tvrdih boljÅ¡evikaÂ jednopartijskog sustava u velike promicatelje brze privatizacije, trÅ¾iÅ¡ne ekonomije i boraca za ljudska prava. ÄŒudesnom lakoÄ‡om se objavljuje Registar hrvatskih branitelja dok neki drugi traÅ¾eni registri od strane branitelja, koji bi rasvijetlili mnoge neÄasne rabote nikako da vide svijetlo dana. Kada bi mogli vidjeti samo neke traÅ¾ene registre kao npr. Registar sudionika privatizacije i zamjene bezvrijednih dionica za vrijedne, Registar onih koji se nisu odazvali mobilizaciji, Registar pravosudnih djelatnika koji su sudjelovali u politiÄkim procesima SFRJ, vrlo lako bi se uvjerili da su hrvatski kapital koncentrirala djeca i potomci vrlo visokih funkcionara, Älanova CK komunistiÄke partije SocijalistiÄke Republike Hrvatske i SocijalistiÄke Federativne Republike Jugoslavije.

Å to su produkti Â svega navedenog vrlo jasno nam je pokazala nedavno objavljena znanstvena studija â€žSamoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i Hrvatskojâ€œ. U Hrvatskoj su od ratne 1991. do kraja 2015. godine po dostupnim podacima, suicid izvrÅ¡ila 2734 branitelja. Studijom je upozoreno kako se, za razliku od civilne populacije u kojoj se zadnjih 15 godina smanjuje broj samoubojstava, kod branitelja dogaÄ‘a suprotno, broj samoubojstava konstantno raste. U prvoj polovici devedesetih godina prosjeÄno se godiÅ¡nje ubijalo oko 100 branitelja, da bi se ta brojka popela na danaÅ¡njih 150 godiÅ¡nje.

Dolazimo do zastraÅ¡ujuÄ‡eg saznanja da se svaki treÄ‡i dan ubije jedan bivÅ¡i ratnik. Kada se u obzir uzme i to da veÄ‡ina branitelja umire u 50-tim godinama Å¾ivota, Å¡to govori da je Å¾ivotni vijek branitelja Äak 20 godina kraÄ‡i od ostatka populacije, jasno je koliko smo kao drÅ¾ava i druÅ¡tvo zakazali u odnosu prema onima koji su podnijeli najveÄ‡u Å¾rtvu u stvaranju moderne Hrvatske. LoÅ¡ odnos drÅ¾ave prema dragovoljcima i braniteljimaÂ moÅ¾e se negativno reflektirati na nacionalnu sigurnost u nekim buduÄ‡im vremenima kada Ä‡e opet bez nesebiÄne Å¾rtve domoljuba biti nemoguÄ‡e saÄuvati neovisnu Hrvatsku. Povijest nam je pokazala da Ä‡e takva vremena neminovno doÄ‡i prije ili kasnije.

SluÄaj â€žRaÅ¡koviÄ‡â€œ

Odmah po objavi rezultata parlamentarnih izbora u Hrvatskoj je poÄela bespoÅ¡tedna bitka politiÄkih stranaka sa ciljem konstituiranja nove vlasti.Â Da neki politiÄari u ÄeÅ¾nji za vlaÅ¡Ä‡u ne biraju sredstva i da im je od interesa drÅ¾ave vaÅ¾niji osobni interes pokazalo je manipuliranje sudbinom gospodina Mirka RaÅ¡koviÄ‡a. UzimajuÄ‡i u obzir dilanje odreÄ‘enih dokumenataÂ medijima i sve u tim trenucima izneseno u javnosti, jasno je da se nije prezalo od niÄega pa ni od povrede nacionalne sigurnosti. Javno je objavljeno da je Mirko RaÅ¡koviÄ‡ na okupiranom kninskom podruÄju, tijekom rata prikupljao obavjeÅ¡tajne podatke o neprijatelju i dostavljao ih zainteresiranim hrvatskim vojno-obavjeÅ¡tajnim sluÅ¾bama. Takvom objavom se otkrio identitet hrvatskog tajnog agenta u operacijama najveÄ‡eg moguÄ‡eg rizika. Mirku RaÅ¡koviÄ‡u je ugroÅ¾ena osobna sigurnost, a u opasnost je dovedena njegova obitelj i svi oni koji su s njim imali dodira u kritiÄnom vremenu. Diskreditiran je i ozbiljno uruÅ¡en kredibilitet cijele obavjeÅ¡tajna zajednice i njenih pripadnika koji Äasno obavljaju svoj posao. ÄŒak i povrÅ¡nom analizom jasno je da je dokument mogao doÄ‡i samo iz Äetiri drÅ¾avne institucije: SOA-e, MUP-a, Ministarstva branitelja i Ministarstva drÅ¾avne uprave. Stvar tehnike je lociranje izvora koji je dokument pustio u javnost. Ohrabruje to Å¡to je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar KitaroviÄ‡ odmah reagirala na ovo neoprostivo igranje nacionalnom sigurnoÅ¡Ä‡u i zatraÅ¾ila hitnu istragu nadleÅ¾nih tijela.

SluÄaj Reiner

U hrvatskim medijima se digla velika pompa o odlasku novog predsjednika Sabora, Å½eljka Reinera na skijanje i njegov prelazak graniÄnog prijelaza na Bregani pod rotirkama i sluÅ¾benom pratnjom. Ne ulazeÄ‡i u to kakve Ä‡e pozitivne ili negativne politiÄke efekte predsjedniku Sabora donijeti njegov odlazak na skijanje i da li Ä‡e to hrvatski graÄ‘ani smatrati primjerenim ili neprimjerenim potezom, drÅ¾ati Ä‡emo se samo sigurnosnog aspekta. Predsjednik Hrvatskog sabora nalazi se u rangu I kategorije Å¡tiÄ‡enih osoba i vrlo lako se moÅ¾e doÄ‡i do saznanja da Å¡tiÄ‡ena osoba te kategorije ne planira svoje rute putovanja i vrijeme prolaska kroz odreÄ‘eno podruÄje. Sve navedeno je u nadleÅ¾nosti Uprave za posebne poslove sigurnosti Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova, koji obavlja poslove osiguranja i zaÅ¡tite Å¡tiÄ‡enih osoba.

GledajuÄ‡i fotografije â€žReinerove koloneâ€œ teÅ¡ko se oteti dojmu da one viÅ¡e sliÄe milenijskim fotografijama Å ime Strikomana nego fotografiji sluÄajno na tomÂ mjestu i u to vrijeme zateÄenog foto reportera. TeÅ¡ko se othrvati sumnji da je netko iz nadleÅ¾nih sluÅ¾bi ciljano dojavio mjesto i vrijeme prolaska kolone da bi se mogla postaviti foto zasjeda. Uz to i joÅ¡ niz sigurnosnih propusta kao Å¡to su dopuÅ¡tanje upravljanja osobnim vozilom u sastavu Å¡tiÄ‡ene kolone, neuvjeÅ¾banoj civilnojÂ osobi te paljenje rotirki na graniÄnom prijelazu kada za to nema potrebe poÅ¡to su sluÅ¾be susjedne zemlje sigurno obavijeÅ¡tene o prelasku Å¡tiÄ‡ene osobe I kategorije, dovodi nas opet u sumnju da se za dnevno politiÄke potrebe koriste sluÅ¾be kojima jedina briga mora biti nacionalna sigurnost.

Tri navedena primjera jasno svjedoÄe potrebu stvaranja sustava domovinske sigurnosti koji se izmeÄ‘u ostalih mora osloniti upravo na struÄne i moralne ljude iz redova dragovoljca i branitelja koji su znali zaustaviti velikosrpsku agresiju i jasno je da Ä‡e znati zaustaviti dijaboliÄnu igru izokrenutih vrijednosti koja se medijsko politiÄkom spregom nameÄ‡e hrvatskoj javnosti.

tropolje.info