Ivan Kozlica: Alkarski ”vitezovi” odgovorni su za zloÄine na Å irokom Brijegu 1945.
U franjevaÄkom samostanu na Å irokom Brijegu, juÄer, u nedjelju 30. listopada, održan je »VIII. simpozij Stopama pobijenih«, kojeg prireÄ‘uje Vicepostulatura postupka muÄeniÅ¡tva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na Äelu s fra Miljenkom Stojićem. Svrha mu je osvjetljavanje jugokomunistiÄkog ubojstva 66 hercegovaÄkih franjevaca te povijesnih okolnosti u kojima se sve dogodilo.
Simpozij je zapoÄeo sv. misom zaduÅ¡nicom za pobijene fratre i Älanove puka Božjega koju je predslavio fra Ivan Å evo, vikar HercegovaÄke franjevaÄke provincije, uz sumisniÅ¡tvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića i gvardijana fra Tomislava Puljića.
Fra Ivan je, nakon Å¡to je izložio zloÄinaÄku narav marksizma i jugokomunizma te suvremene zablude, u propovijedi istaknuo: »Želim danas jasno i jednako tako glasno kazati: sretnija budućnost pridržana je samo Äistom radu, neupitnom naporu, jasnom ćudoreÄ‘u i nepomućenoj ljubavi. To zapravo znaÄi: naÅ¡e danas mora imati svoje svjetlo sutra! Bez toga su besmislena sva naÅ¡a iÅ¡Äekivanja bolje sadaÅ¡njosti i sretnije budućnosti. Jednako tako: ako hoćemo neÅ¡to postići za sutra, moramo se svi mnogo žrtvovati već danas.«
Drugi dio simpozija bio je u samostanskoj dvorani gdje su održana tri predavanja. Slušatelji ne samo iz Širokog Brijega nego i iz okolnih mjesta ispunili su dvoranu, kao i prethodno prostranu samostansku crkvu.
Prva na redu bila je s. Natalija Palac koja je govorila o »JugokomunistiÄkom zlosilju nad redovnicama u BiH (1945. – 1950)«. U svom izlaganju istaknula je sljedeće. »Progon i zlosilje nad redovnicama, osobito u BiH, malo su poznati i u istraživanjima su tu i tamo dotaknuti u kontekstu progona Crkve općenito ili pojedinih crkvenih osoba. ÄŒak ni redovniÄke ženske Družbe, osim u nekim sluÄajevima, nemaju mnogo podataka o progonu vlastitih Älanica. Neki su podatci uniÅ¡teni, drugi nisu ni zapisivani, a sa strahom se prenosila i usmena predaja o progonima sve do 90-ih godina proÅ¡log stoljeća. Prema nepotpunim podatcima na podruÄju BiH u ratu i nakon rata stradalo je stotinjak redovnica. Od toga broja Å¡est ih je ubijeno za vrijeme rata, nekoliko ih je stradalo od neposrednih ratnih djelovanja, a ostale su izdržavale tamniÄku kaznu od nekoliko mjeseci do viÅ¡e godina, redovito s prisilnim radom. Rijetke su u nekom procesu oslobaÄ‘ane optužbe.«
Drugo izlaganje održao je povjesniÄar Ivan Kozlica na temu Alkarski ”vitezovi” odgovorni su za zloÄine na Å irokom Brijegu 1945.« U svom izlaganju govorio je o tome tko su bili partizanski alkarski voÄ‘e/vojvode koji su ratovali na Å irokom Brijegu, koga su slavili i kome su »kadili«. Istaknuo je: »Neki od ovih podataka na odreÄ‘eni su naÄin Å¡okirali Äitatelje mojih knjiga. Za puno se toga, naime, znalo u nekim sredinama, ali se o tome u pravilu nije pisalo. Zato su uslijedile razliÄite reakcije koje je vrijedno spomenuti, jer nam puno toga kazuju. Knjiga o Alki i politici u cetinskom je kraju naiÅ¡la na sasvim opreÄne ocjene, od velikih pohvala do isto takvih kritika. No, Äinjenica je kako nitko do danas nije napisao ni jedan ozbiljan tekst koji bi osporio iznesene argumente, dok je tekstova s pozitivnim ocjenama bilo mnoÅ¡tvo. Zanimljivo je da je najviÅ¡e reakcija izazvao onaj dio koji je opisivao Alku u poratnom, jugokomunistiÄkom dobu.«
U trećem izlaganju publicist Željko Raguž govorio je o mogućnostima »Lustracije u BiH i Hrvatskoj«. Iznio je pregled dosadašnjih otpora toj namisli i svima posvijestio da je lustracija nužnost ako želimo imati bolju budućnost. Posebno je istaknuo rad općinskih povjerenstava u Herceg Bosni, BiH, u pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava iz Drugog svjetskog rata i rasvjetljavanju što se zapravo dogodilo te rad Odjela HNS-a za Drugi svjetski i Domovinski rat koji, između ostaloga, gradi Groblje mira na Bilima. Naglasio je da je njihov rad zapravo stvarna lustracija.
Simpoziju su, sa svojim suradnicima, nazoÄili i gradonaÄelnik Å irokog Brijega Miro Kraljević te pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan SuÄić. Gosp. SuÄić se kratko obratio nazoÄnima i, oslanjajući se na fra Ivanove rijeÄi iz propovijedi o zloÄinaÄkoj naravi jugokomunistiÄkog režima, odnosno o nebrojenim žrtvama koje je poÄinio, poruÄio nazoÄnima da smo zapravo svi na istom poslu: pravilnom rasvjetljavanju naÅ¡e proÅ¡losti da bi nam sadaÅ¡njost i budućnost mogli biti mirni.
Simpozij je zavrÅ¡io zahvalom posjetiteljima i predavaÄima te pozivom da se svi koji imaju bilo kakvo saznanje o ubojstvu fratara jave u Vicepostulaturu, a oni koji neÅ¡to znaju o ubojstvu civila da se jave gradskom povjerenstvu za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća. Nakon svega posjetitelji su ostali joÅ¡ neko vrijeme u ugodnom razgovoru u klaustru samostana.