Prema pisanju  OsloboÄ‘enja, a Å¡to je potvrdio jedan od odvjetnika prvooptuženog Stipe Prlića, za 2. rujna zakazano je iznoÅ¡enje zavrÅ¡nih rijeÄi u, prema ocjenama brojnih medija i analitiÄara, aferi koja se razvija u smjeru da postane jedna od najvećih poslijeratnih kriminalnih afera u BiH (pa Äak i regiji), tzv. „Aferi Gibraltar“.
Podsjećamo, u listopadu 2014. godine, Agencija za istrage i zaÅ¡titu (SIPA) je u akciji „Gibraltar“ slobode liÅ¡ila devet osoba. Nalog je izdalo Tužiteljstvo BiH, a tijekom istrage prikupljeni su dokazi o kriminalnim radnjama tri osobe, te je podignuta optužnica koju je Sud BiH potvrdio u svibnju 2015. godine. RijeÄ je o Stipi Prliću, Zoranu Bakuli i Nevenu Kulenoviću. Prlić i Bakula, kao dio tadaÅ¡njeg rukovodstva HT Eroneta, optuženi su za kazneno djelo zloupotreba položaja ili ovlasti, te primanje dara i drugih oblika koristi, dok je Kulenović, kao direktor marketinÅ¡ke agencije S.V.R.SA, optužen da je poÄinio kriviÄno djelo davanje dara i drugih oblika koristi.
ÄŒlanovi ove kriminalne grupe su prema optužnici, na osnovu Å¡tetnih ugovora i faktura, izvlaÄili novac preko off shore kompanija u inozemstvu i stekli protivpravnu imovinsku korist od 5 milijuna eura za navodni otkup TV prava i usluga. Dio novca zadržan je na raÄunima off shore kompanija, dok je dio prebacivan na osobne raÄune osumnjiÄenih u inozemstvu.
Za vrijeme postupka na vidjelo su izaÅ¡li mnogi zaprepašćujući podaci, informacije, Äinjenice: da se radi o viÅ¡emilijunskim pronevjerama, da je bilo iznuÄ‘ivanja enormnih popusta da bi se mogla eliminirati konkurencija, da „marketinÅ¡ka mafija vrÅ¡i pritisak“ na odreÄ‘ene medije koji navode da ne žele raditi na isti naÄin i sl.
MeÄ‘utim, iako je tužiteljstvo ustrajalo na iznoÅ¡enju raznih dokaza, te iako nimalo ne sumnjaju da je potpuno toÄno ono Å¡to se osumjiÄenima stavlja na teret, a Å¡to je potvrÄ‘ivano i u viÅ¡e navrata u raznim izvansudskim aktivnostima te informacijama koje su pristizale iz zemalja EU, obzirom na odreÄ‘ene okolnosti u posljednje vrijeme se pojavljuje sumnjiÄavost u to da će ovaj sluÄaj rezultirati adekvatnom presudom.
Od samog poÄetka je bilo problema, samo suÄ‘enje u ovom sluÄaju nisuinicirali pravosudni organi BiH nego pravosudni organi Austrije i Slovenije. Prije toga se neobjaÅ¡njivo razvlaÄilo pokretanje i konkretiziranje postupka po ovom pitanju. Tijekom suÄ‘enja vrÅ¡eni su razni pritisci na pravosudne organe, kako od Äimbenika iz BiH, tako i stranih (informativni ruÄkovi veleposlanika jedne utjecajne zemlje EU sa tužiteljima i sucima, službeni i neslužbeni sastanci, te telefonski pozivi istima…), dezinformiranje javnosti i pokuÅ¡aja umanjivanja krivnje. To je bilo i za oÄekivati, obzirom na obujam afere, na Äinjenicu da su većina osumnjiÄenih ili njihove obitelji i poduzeća jako vezani (formalno ili neformalno) za jednu od stranaka koje su bile na vlasti godinama, SDP BiH, da se radi o utjecaju na medije koji su znatno kreirali medijsku sliku i utjecali na izborne rezultate.
Sad se pojavljuju joÅ¡ neki Äudni podaci, kao npr. da se na zvaniÄnoj stranici Suda BiH, koja se inaÄe redovito ažurira, stalno briÅ¡u objavljeni termini roÄiÅ¡ta za ovaj predmet.
Sve to, a obzirom i na kritike na raÄun pravosuÄ‘a posljednjih godina, propale predmete (npr. afera „Reket“ u kojoj je ugledni bh. biznismen snimao i optužio Äelnike SDP BiH i s njima povezane osobe za traženje i uzimanje mita) stvara sumnjiÄavost i bojazan na medijskoj i politiÄkoj sceni u susjednoj BiH da će se i u ovom predmetu dogoditi neki preokret, te da neće doći do adekvatne, zadovoljavajuće presude nego da će predmet „pasti u vodu“.
M.LJ/Tropoplje.info
