Intervju
HERCEG: Prioriteti su zaustavljanje negativnih trendova i konsolidiranje ProraÄuna
Predsjednik Vlade HercegovaÄko-neretvanske županije Nevenko Herceg u intervjuu za Fenu je kazao kako je jedan od prioriteta u radu Vlade na kojoj je on na Äelu zaustavljenje negativnih trendova i konsolidiranje ProraÄuna.
Razgovarala: Helena Šarić
F: Možete li kazati koji su glavni ciljevi rada Vlade HNŽ-a kojoj ste Vi na Äelu ?
Herceg: KratkoroÄno gledano naÅ¡ prvi cilj je zaustavljanje negativnih trendova i konsolidiranje stanja ProraÄuna. Javnost već odavno zna kako je 2014. godina zavrÅ¡ena s ukupnim proraÄunskim dugovima od 117 milijuna KM, Å¡to znaÄajno opterećuje rad Vlade u ovom sazivu. UnatoÄ tome, za sad uspijevamo uredno financirati tekuće obveze, a izmiren je dio dugovanja – od oko 21 milijun KM iz poÅ¡le godine. MeÄ‘utim, u ovom trenutku nema sredstava koja bi se mogla osloboditi za pokretanje projekata gospodarskog razvitka, Å¡to je naÅ¡, recimo to tako, srednjoroÄni mandatni cilj. Stoga, tražimo mogućnosti unutar proraÄunskih uÅ¡teda kako bismo smanjili neke troÅ¡kovne pozicije, ali i uÄinili županijsku upravu uÄinkovitijom. Jedna od tih mjera jest i pronalaženje odgovarajućeg smjeÅ¡taja za županijska tijela uprave. Vlada je na posljednjoj sjednici razmotrila Informaciju o ovoj problematici te usvojila ZakljuÄak kojim je zadužila meÄ‘uresornu radnu skupinu da ispita tržiÅ¡te, odnosno objavi javni poziv za dostavu ponuda za nabavu poslovnog prostora. Ipak, sve uÅ¡tede neće biti dovoljne ako ne ojaÄamo prihodovnu stranu proraÄuna, Å¡to se može postići jedino privlaÄenjem investicija. U tom smislu Vlada ulaže dodatne napore na otklanjanju administrativnih barijera i donoÅ¡enju propisa usmjerenih ka unaprjeÄ‘enju poslovnog ambijenta, Å¡to je preduvjet za ostvarivanje srednjoroÄnog mandatnog cilja koji sam spomenuo, odnosno pokretanja gospodarskog razvitka. Uz to, potrebni su nam i strateÅ¡ki dokumenti kojima se dodatno osnažuju naÅ¡e Å¡anse za privlaÄenje svježega kapitala i održivih investicija. DonoÅ¡enje strategija i planskih dokumenata, u prvom redu multidisciplinarne i multisektorske krovne Strategije razvitka HNŽ-a, dio je Akcijskog plana za provedbu Reformske agende koji je Vlada nedavno usvojila i kojim smo jasno definirali korake koje moramo uÄiniti kao dio naÅ¡e zadaće na putu ka EU, te, Å¡to je joÅ¡ bitnije, stvaranju uvjeta za bolji život svakog graÄ‘anina naÅ¡e županije.
F: Dosta puta ste govorili kako je potrebno staviti gospodarstvo iznad politike. Koji su to reformski procesi u gospodarstvu na podruÄju HNŽ-a kojima Vlada planira rijeÅ¡iti gospodarsku situaciju na podruÄju Županije?
Herceg: Kada su u pitanju mjere razvojne politike, cilj Vlade je pokrenuti proces kojim ćemo naÅ¡u županiju pretvoriti u gospodarski konkurentnu regiju, uravnoteženog i održivog razvoja, privlaÄne prirodne i kulturne baÅ¡tine i visoke kvalitete života. Na tom tragu prioritetni strateÅ¡ki ciljevi su uspostava uÄinkovitog sustava održivog upravljanja prirodnim resursima koji su temelj naÅ¡eg gospodarstva, razvoj konkurentnog poduzetniÅ¡tva, poljoprivrede, turizma i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, prepoznatljivost i oÄuvanje kulturne i prirodne baÅ¡tine, unaprjeÄ‘enje zaÅ¡tite okoliÅ¡a i kvalitete života. Kao prioritetni sektori, koji vrlo brzo mogu dati vidljive rezultate, izdvajaju se proizvodnja hrane, poljoprivreda, turizam i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, odnosno sektori za Äiji razvoj imamo potencijale. U tom procesu primarna uloga i obveza Vlade jest stvoriti prohodan okvir za investiranje domaćeg i stranog kapitala, stvaranje poduzetniÄkog ozraÄja i jasnih pravila koja jednako vrijede za sve.
F: Kako ocjenjujete trenutnu financijsku situaciju na podruÄju HNŽ-a?
Herceg: U tri rijeÄi: ozbiljnom, složenom ali ne i nerjeÅ¡ivom. Brojke koje pokazuju zateÄena dugovanja vrlo su ozbiljne, a struktura dugovanja vrlo zabrinjavajuća. Naslijedili smo prema stanju 31. 12. 2014. godine 29 858 968,87 KM kratkoroÄnih obveza, 28 505 231,75 KM dugoroÄnih obveza, 39 716 882,00 KM jamstava, te 18 342 616,14 KM glavnica za izvrÅ¡na sudska rjeÅ¡enja. K tome, zatezne kamate i sudski troÅ¡kovi preÅ¡li su vrijednost glavnice izvrÅ¡nih sudskih rjeÅ¡enja Å¡to se kreće u iznosima na ovoj stavci viÅ¡e od 36 000 000 KM. Kad se samo povrÅ¡no pogledaju ove brojke, jasno je zaÅ¡to smo kao prioritetne ciljeve Vlade postavili stabiliziranje ProraÄuna, smanjenje javne potroÅ¡nje, provedbu restriktivnih mjera i politiku uÅ¡teda uz ravnomjernu raspodjela tereta krize. Izradom rebalansa za 2015. godinu, koji će uskoro biti pred skupÅ¡tinskim zastupnicima, ali i u Nacrtu ProraÄuna za 2016. godinu, tražimo najbolje modele i rjeÅ¡enja za naslijeÄ‘enu financijsku dubiozu.
Moramo trošiti onoliko koliko imamo
F: Spomenuli ste Nacrt ProraÄuna za 2016. godinu. Å to možete reći o njemu?
Herceg: Nacrt ProraÄuna utvrdili smo na sjednici Vlade održanoj krajem studenoga i on iznosi 190 048 280,00 KM. NaÅ¡a je namjera ProraÄun usvojiti prije isteka ove kalendarske godine. Sve smo podredili tom cilju i ne vidim razloga da to tako i ne bude. Ono na Äemu sam insistirao jest da konaÄno moramo imati uravnotežen ProraÄun u kojem prihodi i primitci pokrivaju sve planirane rashode i izdatke ili da to pojednostavim – konaÄno moramo troÅ¡iti onoliko koliko imamo. Mislim kako je naÅ¡ fiskalni kapacitet upravo na razini na kojoj smo uradili Nacrt proraÄuna i da neće biti znaÄajnih odstupanja u fazi izrade Prijedloga proraÄuna i njegova konaÄnog usvajanja. LogiÄno je kako će konaÄnu rijeÄ o ProraÄunu kazati zastupnici u naÅ¡oj SkupÅ¡tini, ali duboko vjerujem u njihovo razumijevanje stanja u kojem se nalazimo.
 F: Kada je rijeÄ o tužbama, odnosno sporovima koje je Vlada naslijedila od prethodne, kako ih planirate rijeÅ¡iti? Å to ćete uraditi u svezi s pitanjem dugovanja viÅ¡e milijuna KM?
Herceg: RijeÄ je o vrlo osjetljivom pitanju. S jedne strane moramo zaÅ¡tititi ProraÄun od uruÅ¡avanja, a s druge strane provesti izvrÅ¡ne sudske presude kojima su podnositeljima tužbi priznata potraživanja. RjeÅ¡enje kojim će biti zadovoljne, uvjetno kazano, obje strane traži iskren i otvoren pristup i stalni dijalog sa socijalnim partnerima. U traženju mogućih rjeÅ¡enja, na posljednjoj sjednici Vlade, Županijsko javno pravobraniteljstvo iznijelo je prijedlog Odluke o uvjetima i postupku za sporazumno rjeÅ¡avanje potraživanja pravnih i fiziÄkih osoba iz ProraÄuna HNŽ-a, koji će biti upućen i u SkupÅ¡tinu. Nakon Å¡to se o njemu oÄituje SkupÅ¡tina, nastavit ćemo naÅ¡e aktivnosti kako bismo Å¡to prije zapoÄeli, na konkretan naÄin, rjeÅ¡avati taj problem. S koliko ozbiljnosti Vlada pristupa rjeÅ¡avanju ovog problema, govori i podatak da smo, u cilju nastavka zapoÄetih aktivnosti na rjeÅ¡avanju problema nagomilanih sudskih presuda, po prvi put u okviru dokumenta okvirnog ProraÄuna HNŽ-a za razdoblje 2016. – 2018. godine za izvansudske nagodbe planirali milijun KM u 2016., tri milijuna u 2017. i pet milijuna KM u 2018. godini.
F: Koje je od mjera Vlada poduzela kako bi se zaustavio rast duga u županiji?
Herceg: Već smo pojaÄanim intenzitetom, s obzirom na kaÅ¡njenje u formiranju vlasti u HNŽ-u, poÄeli donositi odluke usmjerene racionaliziranju troÅ¡kova županijske uprave. Te se odluke odnose na smanjenje troÅ¡kova koriÅ¡tenja službenih vozila i mobitela. MjeseÄne naknade za rad u povjerenstvima ograniÄili smo na maksimalni iznos do 200 KM, a pokrenuli smo, kako sam kazao, i aktivnosti na iznalaženju prostora za zajedniÄki smjeÅ¡taj županijskih institucija.
Moram, takoÄ‘er, kazati kako naÅ¡a županija trpi posljedice nepravednog Zakona o raspodjeli prihoda, Å¡to ima implikacije na ukupno financijsko stanje. Stoga smo dio naÅ¡ih aktivnosti usmjerili da, zajedno s drugim županijama koje imaju isti problem, tražimo izmjenu toga zakona. Na tom tragu Ministarstvo financija predložilo je Äetiri mjere koje će SkupÅ¡tina HNŽ razmotriti na tematskoj sjednici. Istaknuli su prijedlog izmjene Zakona temeljem kriterija za raspodjelu prema povrÅ¡ini županije i prema broju stanovnika. Ako bi predloženi naÄin raspodjele bio prihvaćen, to bi za HNŽ, samo prema tom kriteriju, znaÄilo povećanje prihoda na godiÅ¡njoj razini od 26 471 121,00 KM.
Osobno bih volio da u Vladi imamo i žena
F: Od kada ste Vi na Äelu Vlade HNŽ-a koju od odluka Vlade možete izdvojiti kao najvažniju?
Herceg: Nema u ovom poslu važnih i manje važnih odluka, svaka odluka ima svoju težinu i traži veliku odgovornost. Ono Å¡to bih istaknuo kao najvažnije jest odluÄnost i opredijeljenost Vlade da se stabilizira stanje u Županiji, da konaÄno krenemo u rjeÅ¡avanje nagomilanih sudskih tužbi i da, u razgovorima s korisnicima proraÄuna, naÄ‘emo za sve prihvatljivo rjeÅ¡enje. Ne ostvarimo li napredak na tom planu, nisam siguran Å¡to nam donosi budućnost.
F: U javnosti se dosta spominje problem deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije na podruÄju HNŽ-a. Å to Äinite kada je to u pitanju, koliko Vlada može pomoći kako bi se rijeÅ¡io problem sustavnog provoÄ‘enja DDD mjera?
Herceg: Kao graÄ‘anin Mostara i HNŽ-a, ali i kao osoba koja je u ovom trenutku predsjednik županijske Vlade, svjestan sam ozbiljnosti toga velikoga okoliÅ¡noga problema. Opasnost od moguće zaraze ozbiljna je prijetnja svima nama, kako ovdje u Mostaru tako i u ostalim općinama HNŽ-a, ali i potencijalno veliki javno-zdravstveni problem. ViÅ¡egodiÅ¡nje neprovoÄ‘enje ciljane deratizacije, ali i veliki infrastrukturni projekti Äija je provedba u tijeku, istjerali su glodavce na povrÅ¡inu. NaÄelnici viÅ¡e naÅ¡ih općina obraćali su se Vladi za pomoć i financiranje projekata Äišćenja i deratizacije. Nažalost, zbog opterećenosti ProraÄuna financijskim dubiozama o kojima sam govorio, nismo mogli udovoljiti njihovim zahtjevima. Stoga sam Federalnom fondu za zaÅ¡titu okoliÅ¡a uputio poziv i zamolbu za meÄ‘usobnu suradnju radi poduzimanja odgovarajućih mjera i rjeÅ¡avanje ovoga okoliÅ¡nog ali, ponovo naglaÅ¡avam, i potencijalno velikog javno-zdravstvenog problema. U tom pismu zatražio sam financijsku pomoć radi saniranja nastaloga stanja, koje je posebice teÅ¡ko na podruÄju Grada Mostara. Nadam se pozitivnom odgovoru i zajedniÄkom djelovanju kako bi se taj problem rijeÅ¡io u Å¡to skorije vrijeme, kao Å¡to je to primjerice bila zajedniÄka pomoć Å¡pilji Vjetrenica, nakon poplava prije mjesec dana, u iznosu većem od 100 000 KM. U meÄ‘uvremenu, za žurne mjere u rjeÅ¡avanju ovog problema, Vlada je Zavodu za javno zdravstvo osigurala 10 000 KM. TakoÄ‘er, kako bismo proveli ozbiljnije korake kada su u pitanju dezinsekcija, dezinfekcija i deratizacija, u Nacrtu proraÄuna za 2016. godinu planirali smo 200.000 KM.
F: Svjedoci smo teroristiÄkih napada u Europi koji se nažalost dogaÄ‘aju u posljednje vrijeme. Kako ocjenjujete stanje sigurnosti na podruÄju HNŽ-a?
 Herceg: Na nedavno održanoj sjednici ministar unutarnjih poslova izvijestio je Vladu o stanju sigurnosti na podruÄju HNŽ-a. Istaknuo je kako županijski MUP kontinuirano suraÄ‘uje s Direkcijom za koordiniranje policijskih tijela i provodi pojaÄane aktivnosti na zaÅ¡titi ljudi i imovine. Razumijem zabrinutost graÄ‘ana, ali mogu poruÄiti kako MUP HNŽ-a, u suradnji s drugim policijskim i sigurnosnim agencijama, kontinuirano radi na stvaranju sigurnog okruženja za naÅ¡e graÄ‘ane.
 F: Kako komentirate Äinjenicu da se u sastavu VaÅ¡e vlade ne nalazi niti jedna žena ministrica, te Äinjenicu da se prema istraživanju koje je provedeno 2014. godine na vrhovima stranaka nalazi samo 20 posto žena ?
Herceg: U pravu ste. Osobno bih volio da to nije tako. No, siguran sam kako znate proceduru predlaganja i imenovanja Älanova Vlade i kako na pitanje zastupljenosti žena u Vladi nisam mogao presudno utjecati. Osobno bih volio da u Vladi imamo i žena, ministrica. Žene su pragmatiÄnije od nas muÅ¡karaca i sposobne su raditi viÅ¡e poslova odjednom. Uostalom, ne kaže uzalud ona narodna poslovica kako žena drži tri ćoÅ¡ka/kuta kuće…
S druge strane, ako o tom pitanju govorim iz pozicije stranke kojoj pripadam, poznata je Äinjenica kako je HDZ BiH iz svojih redova imenovao viÅ¡e žena na visoke dužnosti, izmeÄ‘u ostaloga, u federalnoj i državnoj Vladi, odnosno Vijeću ministara i to u vrlo znaÄajnim i teÅ¡kim resorima. Spomenut ću državnu ministricu obrane, te federalne dopremijerku i ministrice financija, kulture i Å¡porta. Slažem se kako bi se trebalo viÅ¡e starati o boljoj zastupljenosti žena na odgovornim dužnostima i želim vjerovati kako nam budućnost nosi znaÄajnije iskorake na tom planu. S druge strane, i same se žene moraju viÅ¡e aktivirati i sudjelovati u javnom životu./Fena bpz.ba
