Fra Gabrijel Mioč: Najveći odljev duvanjskog stanovništva bio je 2013. kad je Hrvatska ušla u EU

Župna evidencija i statistika najvjerodostojniji i najpouzdaniji su pokazatelji stvarnog stanja i kretanja broja stanovnika u lokalnim sredinama, pa tako i u nekom širem kontekstu i zbroju.

Trbuhom za kruhom

Svećenici uglavnom revnosno bilježe sve promjene svoga župnog stada, od rađanja do posljednjih ispraćaja, premda se ponekad nije jednostavno snaći i odrediti u današnjim dinamičnim i slobodnim kretanjima ljudi.

Duvanjski je kraj i u bivšoj državi bio poznat po brojnim odlascima trbuhom za kruhom, prvenstveno očeva, a ne i njihovih obitelji, no to se nastavilo i u demokraciji, ali, nažalost, sada odvode cijele obitelji. Župa Duvno sa sjedištem u Tomislavgradu, središnja župa duvanjskoga podneblja, objavila je svoju župnu statistiku za 2023. godinu u kojoj stoji da u župi stalno živi 7080 vjernika. No, to nije sve, navodi se da je u inozemstvu još 2841 član, što čini ukupan broj od 9921 duše. Žive u 2753 obitelji – toliko ih je sada bilo za blagoslov. Župu čine 21 naselje i grad Tomislavgrad, 48 posto stanovnika živi u gradu, a 52 posto na selu. U samom gradu Tomislavgradu živi 3626 župljana, a iz grada ih je u inozemstvu 1092, tj. ukupno 4718 žitelja. Nakon grada, najveće naselje je Kolo s ukupno 801 članom, od kojih je 679 domaćih i 122 u inozemstvu; potom Stipanići, koji imaju 624 člana, 355 ovdje i 269 vani. Uspoređujući statistiku župe od prije pet godina, iz 2017. godine, kada je u župi bilo stalno nastanjeno 7140 osoba, u prošloj godini manje ih je za 60.

– Prije rata, oko 1991. godine, kad sam ja postao župnik, dok još nije bilo masovnog obiteljskog odlaska, župa je imala oko 9000 vjernika. Sada ih je oko 7000 koji žive ovdje. Kad se računa one koji su se odselili u inozemstvo, za protekla tri desetljeća drži se približno isti broj, nema prirasta. Najveći odljev bio je kad je Hrvatska ušla u EU, tad je bilo masovno, sad je nešto manje, ali ima toga i sada. Mladi koji se žene ili planiraju ženidbu računaju da ne mogu bez inozemstva materijalno to ostvariti. Želim reći da oni župljani koji žive vani, gotovo svi, 90 posto, dođu kući redovito za Božić, isto tako i ljeti za vrijeme godišnjih odmora. Mnogi dođu za Uskrs i mnogo ih dolazi za Sve svete. Većina njih se, sa svojim materijalnim obvezama, prema župi odnosi kao da su tu stalno prisutni. Znači, vezani su uz svoju župu i svoj kraj, to treba cijeniti i poštovati – kaže za Večernji list fra Gabrijel Mioč, rođeni Duvnjak, odličan poznavatelj duvanjskih prošlih i sadašnjih prilika, koji je obnašao službu župnika župe Duvno ukupno 18 godina. Trenutačno je župni vikar, a inače je ravnatelj i dugogodišnji glavni urednik poznatog hercegovačkog mjesečnika Naša ognjišta.

Pozornost privlače brojevi krštene djece, vjenčanih i umrlih u 2023. godini. Kršteno je 109 djece, 51 djevojčica i 58 dječaka, jedno dijete manje u odnosu na 2022. godinu. Od toga ih 44 neće živjeti na području župe. U gradu Tomislavgradu stanuje ih 47, u inozemstvu 36, u Hrvatskoj 7, u naselju Kolo 5, u Eminovu Selu 3, po 2 u Stipanićima, Vedašiću i Kovačima te po 1 u Bobari, Mokronogoma, Letki, Blažuju i Mostaru. Vjenčala su se 53 bračna para, četiri više u usporedbi s 2022. godinom. Od tog broja 10 parova će živjeti na području župe, 5 parova u drugim župama po Hercegovini, 1 par u drugoj biskupiji, a 37 parova će živjeti u inozemstvu, od kojih 16 u Hrvatskoj. U 2023. godini pokopano je 90 osoba. Isti je broj kao i godinu prije, a od toga ih je 7 živjelo u inozemstvu i 2 na području drugih župa.

– Neki žive u Zagrebu, poneki u Splitu, a još veći broj u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj…, ali žele doći i ovdje krštavati svoju djecu. Međutim, činjenica je da ne ostaju ovdje. Isto je i sa svadbama, a tako je i drugdje u Hercegovini, u Širokom Brijegu, Ljubuškom, Posušju… Ima tu nekoliko razloga, najčešći su obiteljski, rodbinski, jer je tu većina rodbine, a svakako i financijski jer je ovdje sve jeftinije nego u Njemačkoj, Švicarskoj… Ovdje se organiziraju prigodne fešte, upravo i zbog tih ekonomskih razloga. Kad je riječ o umrlima, ima ih mnogo koji su živjeli u drugim krajevima i župama te u inozemstvu i zbog obiteljskih razloga žele se pokopati tu. Jednim dijelom i zbog financijskih razloga, ovdje je lakše naći groblje, grobnicu, tako da i to ima utjecaja. Osim toga, jedan broj umirovljenika došao je iz inozemstva, ovdje je živio i umro i ovdje je pokopan – objašnjava za Večernji list fra Gabrijel.

Perspektiva i politika

Na kraju smo ga upitali kakva je perspektiva, što se može očekivati u budućnosti.

– To ne ovisi o nama svećenicima, nego o politici, a politikom se mi ne bavimo niti nam, hvala Bogu, daju baviti se – uz smijeh je odgovorio fra Gabrijel Mioč.