Europsko vijeće za vanjske poslove (European Council on Foreign Relations) objavilo je analizu odnosa između zemalja Zapadnog Balkana, te zbog čega su te zemlje još daleko od članstva u Europskoj uniji, javlja Hrvatski Medijski Servis.
U poglavlju o odnosima BiH i Hrvatske, u kojima se ne koristi službeni naziv naše države Bosna i Hercegovina, već “Bosna”, dok se Republiku Srpsku naziva “konfederalnim entitetom” navodi se kako pitanja između Hrvatske i BiH uključuju hrvatske prigovore povezane s “nedostatkom predstavništva Hrvata u bosanskom predsjedništvu države i općim statusom Hrvata u Bosni”.
-Predstavništvo Hrvata u državnim institucijama bilo je problematično zbog njihovog manjinskog položaja u federalnom entitetu. U državnom predsjedništvu Hrvate službeno zastupa Željko Komšić, koji je etnički Hrvat, ali čiji izbor duguje veliku potporu Bošnjacima. Opetovano se zahtijeva da Hrvati imaju vlastiti federalni entitet u Bosni, što bi moglo pružiti bolje jamstvo za njihov opstanak kao zajednice u Bosni, s obzirom na njihov sve manji broj. Broj Hrvata se tijekom godina smanjio: ranih 1990-ih oni su predstavljali 17 posto stanovništva Bosne; a sada ih je oko 10 posto ( Po službenom popisu stanovništva Hrvata u BiH je 15,4 posto, op. HMS).Oni također čine manjinu u Federaciji i mogu ih nadglasati Bošnjaci, kao što to pokazuje i Komšićev izbor. To je pitanje koje bi Hrvatska mogla potencijalno pokrenuti u kasnijoj fazi procesa pridruživanja Bosne i Hercegovine, ako ikada do toga dođe, stoji u izvješću.
Europsko vijeće za vanjske poslove navodi i kako je EU u posljednjem analitičkom izvješću o Bosni i Hercegovini ocijenila da su bilateralni odnosi između Bosne i Hrvatske općenito dobri, ali je također istaknuto postojanje „otvorenih pitanja koja se tiču granične linije na kopnu i moru“, prenosi HMS.
“Hrvatska i Bosna i Hercegovina osporavaju svoju pomorsku granicu koja se proteže između poluotoka Pelješca na hrvatskoj strani i poluotoka Kleka na bosanskoj strani”, navodi se. Dvije zemlje su 1999. godine potpisale sporazum o granici koji je odmah odmah osporen i tako nisu uspjeli riješiti to pitanje”, podsjeća se u analizi.
U izvješću se navodi kako “posljednjih godina Hrvatska planira izgraditi most koji će poluotok Pelješac povezati s Dubrovnikom”.
Podsjeća se kako je ideja mosta javno predložena 1997. godine, a građevinske je radove službeno pokrenuo 2005. tadašnji premijer Ivo Sanader. Međutim, u stvarnosti je gradnja započela tek 2018. godine, a planira se dovršiti do 2022.
-Most bi blokirao pristup Bosne u međunarodne vode i zato se Bosna protivila projektu. Međutim, Bosna do sada nije bila u mogućnosti da politički djeluje po tom pitanju. Dok je njegov donji dom parlamenta u rujnu 2017. objavio deklaraciju protiv izgradnje mosta, gornji dom izglasao je kako je deklaracija neustavna. Iako bi bilo u interesu Bosne da se pitanje Pelješca postavi Međunarodnom sudu pravde ili arbitražnom tijelu, de facto Bosna formalno ne može postavljati pitanja jer nije mogla zauzeti jedinstveno državno stajalište zbog unutarnjih neslaganja, posebno s Republikom Srpskom, jednim od konfederalnih entiteta zemlje. Bosna ima i drugih graničnih sporova s Hrvatskom u blizini Bihaća, uz rijeku Unu kod Kostajnice i u blizini Martinovog Broda, navodi se u izvješću Europskog vijeća za vanjske poslove