“U svjetlu rezultata postignutih od 2022. Komisija smatra da Bosna i Hercegovina postiže potrebnu razinu usklađenosti s kriterijima za članstvo. Stoga Komisija preporučuje Vijeću da otvori pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom u skladu s točkom 17. zaključaka Europskog vijeća od 14. i 15. prosinca 2023.
Brojne reforme
Nadalje, Komisija preporučuje da Vijeće usvoji pregovarački okvir nakon što Bosna i Hercegovina poduzme daljnje korake u skladu s izvješćem Komisije. Komisija je spremna izvijestiti Vijeće o napretku koji je postigla BiH u vezi s ovim koracima!”
Rečenice su to koje vlasti Bosne i Hercegovine godinama očekuju kako bi ova zemlja otvorila sljedeću, najvažniju fazu od svih dosadašnjih – pregovore s Europskom unijom, piše Večernji list BiH. O svemu konačnu potvrdu još mora dati Europsko vijeće, koje čine čelnici država i vlada svih 27 zemalja članica Europske unije, a koji će se potkraj sljedećeg tjedna okupiti u Bruxellesu. Izvješće Europske komisije, očekivano, pozdravili su svi, no unutar BiH s posve različitim ambicijama čime taj proces treba rezultirati. U usvojenome dokumentu koji predstavlja i pregled provedenih reformi te popis zadaća koje u kratkome razdoblju treba ispuniti navodi se kako su vlasti BiH načinile program EU integracija koji je početkom ožujka dostavljen Europskoj komisiji na očitovanje. Ovaj program za integraciju u EU ključan je korak prema razvoju i usvajanju Nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU (NPAA). U tijeku su konzultacije u Vijeću ministara za imenovanje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC). Ističe se kako su usvojene izmjene Zakona o VSTV-u, da Ministarstvo pravosuđa privodi kraju nacrt Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, no i tijekom jučerašnjeg dana na Vijeću ministara zaključeno je kako ne postoji suglasje o dijelu sadržaja. Dodaje se kako se uspjelo donijeti novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, dok je prije to napravljeno sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Od vlasti BiH očekuje se donošenje novog Zakona o zaštiti osobnih podataka, što je preduvjet za stupanje na snagu sporazuma o suradnji s Eurojustom. Spominje se i osuđujuća presuda za korupciju protiv bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića, navodeći da je u pitanju prva pravomoćna sudska presuda za korupciju na visokoj razini. Europska komisija zaključuje i kako se u BiH popravlja upravljanje migracijama te da je potpisan okvir za suradnju s Frontexom. – Otkako je Europsko vijeće u prosincu 2022. dodijelilo status kandidata Bosni i Hercegovini, javna predanost političkog vodstva strateškom cilju europskih integracija pomaknuta je važnim reformama i donijela je pozitivne rezultate. Povjerenje i predanost političkog vodstva načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu Komisija je visoko pozdravila – navodi Europska komisija i poziva na nastavak reformi u skladu s pravnim okvirom EU-a. Najavljujući ovaj dokument, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je kako ga BiH zaslužuje, i to ponajprije zbog rezultata, ali i geopolitičkih okolnosti. – Naravno, potreban je veći napredak za pristupanje našoj Uniji. Ali zemlja pokazuje da može ispuniti kriterije za članstvo i težnju svojih građana da budu dio naše obitelji. Zbog toga ćemo danas odlučiti preporučiti Vijeću da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Poruka koja dolazi iz Bosne i Hercegovine je jasna. Stoga i naša poruka mora biti jasna. Budućnost Bosne i Hercegovine je u našoj Uniji – istaknula je Von der Leyen. Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto nakon jučerašnje sjednice Vijeća ministara BiH izjavila je novinarima kako je uvjerena da će odluka Europskog vijeća 21. ožujka o otpočinjanju pregovora s BiH o članstvu u EU biti pozitivna. Identičan optimizam podijelili su i predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović te hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je izvan BiH najzaslužniji za ovaj povijesni trenutak. – Još nas u tom smislu očekuje konačna odluka, donošenjem odluke Europskog vijeća. Nadam se i vjerujem da će sve zemlje članice dati “zeleno svjetlo”, da će se pozitivno očitovati o svemu onome što su institucije BiH, konkretno i Vijeće ministara BiH, napravile u proteklih 13 mjeseci rada – rekla je predsjedateljica Vijeća ministara BiH. Ona je dodala kako je za BiH ključno graditi povjerenje do rješavanja svih onih pitanja o kojima možda ne mislimo na isti način.
– Mislim i na reformu izbornog zakonodavstva BiH. To su pitanja koja, prije svega, opterećuju sve nas u BiH. Rješavanjem ovih pitanja relaksirali bismo odnose i učinili BiH stabilnom, sigurnom, prosperitetnom, a onda i sigurnom europskom Bosnom i Hercegovinom, državom jednakopravnih, konstitutivnih naroda i svih građana koji u njoj žive – istaknula je Krišto. Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je uspio uvjeriti kolege iz EU-a u važnost nastavka europskog puta za BiH, istaknuo je kako je ova odluka povijesna. – Ovo je uistinu povijesni iskorak za BiH, kao i jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske. Naša podrška BiH je dobronamjerna, dobrosusjedska i usmjerena na napredak cijele zemlje u kojoj sva tri konstitutivna naroda trebaju biti ravnopravna. Na tome i osobno radim još od 2016. godine, kada sam kao zastupnik u Europskom parlamentu s kolegama iz izaslanstva pomogao tadašnjem predsjedatelju, članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću, u podnošenju zahtjeva za članstvo BiH u Europskoj uniji – naveo je Plenković. Dodao je kako očekuje nastavak reformi, a napose oko Izbornog zakona “kako bi se osigurala jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda u BiH”. Predsjednik Zoran Milanović upozorio je pak kako je opasno da europska birokracija od BiH želi stvoriti građansku državu. Iz HDZ-a BiH pozdravili su odluku Europske komisije i pozvali partnere na nastavak reformi. – Uvažavajući preostale izazove na europskom putu, HDZ BiH poziva partnere u vlasti na žurno postizanje dogovora o ključnim pitanjima, a osobito o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kako bi se konačno okončalo narušavanje ustavnih prava hrvatskoga konstitutivnog naroda te kako bi se u potpunosti zaštitila demokratska volja birača i osiguralo ozračje za produktivan politički dijalog – navodi se u priopćenju. Za čelnika SDP-a BiH Nermina Nikšića preporuka Europske komisije o otvaranju pristupnih pregovora s BiH dokaz je da politika kompromisa i dijaloga daje rezultate, dok pak čelnik RS-a Milorad Dodik smatra da je to prigoda kako bi “svi Srbi bili u jednoj državi”. Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt ocijenio je ovu odluku “mogućim početkom procesa za budućnost i napredak Bosne i Hercegovine u obitelji Europske unije”.
