Prostor općine Žepče svoj će gospodarski potencijal dodatno naglasiti procesom izgradnje autoceste na koridoru Vc, a, uz dva predviđena čvorišta, kao i treće, koje će biti međuregionalnog karaktera, Žepče dobiva nove prilike za razvoj.Mato Zovko, načelnik općine Žepče, u razgovoru za Večernji list ističe kako je Općina kroz svoje modele poslovnih zona pokazala koliko produktivan sinergijski odnos s poslovnom zajednicom znači u kontekstu otvaranja radnih mjesta, a sada, dolaskom autoceste, postoji i daljnji prostor za napredak, poglavito kada govorimo o izgradnji novih proizvodnih objekata. S više od pet i pol tisuća zaposlenih Žepče se nameće kao uspješan model jedne lokalne samouprave, a pritom nije zanemarena ni poljoprivreda – dokaz je čak 2300 registriranih poljoprivrednih gospodarstava.Večernji list: Vidljivo je intenziviranje procesa na izgradnji dionica autoceste na koridoru Vc, a koje se nalaze neposredno uz općinu ili pak prolaze samim prostorom općine Žepče. U kojoj će mjeri prometno uvezivanje imati odjeka kada govorimo o ukupnom jačanju žepačkog gospodarstva?– Žepče je, hvala Bogu, pozicionirano na glavnim prometnim pravcima, kako u kontekstu cestovnog prometa tako i kada govorimo o željezničkom. Magistralna prometnica M-17 prolazi kroz Žepče, baš kao i željeznica Šamac – Doboj – Sarajevo – Ploče. A sada će tu biti i autocesta. Dužina trase koja će prolaziti kroz prostor općine Žepče je 21,5 kilometara, a u kontekstu zemljopisnog odnosa prema općini, možemo govoriti o tri LOT-a. To su Nemila – Golubinja odnosno Poprikuše, Golubinja – Ozimica te Ozimica – Medakovo.Dionica Nemila – Golubinja uvelike se gradi, a kada je riječ o dionici Ozimica – Medakovo, izvođač je uveden u radove. Čeka se javni natječaj za dionicu od Golubinje do Ozimice, a ide točno preko Žepča. Svi ti projekti iznimno su nam važni jer svaka kvalitetna prometnica donosi niz dobrih stvari vezanih uz ekonomiju, a poglavito kada govorimo o izgradnji tvornica. Evo, kupuje se zemljište za proizvodne pogone, grade tvornice, sve u blizini prometnica. Za nas u Žepču sreća je što ćemo imati dva čvorišta, jedno u Golubinji, drugo u Ozimici, a planira se i čvorište Tuzla – Žepče – koridor Vc. Odnosno, već imamo lokaciju. To će biti međuregionalno čvorište. Autocesta će omogućiti našim proizvođačima za pet minuta biti na autocesti, a što je posebice važno iz kuta izvoza. Već imamo slučajeva da su investitori, upoznati s lokacijom petlji, odlučili graditi tvornice u blizini.Večernji list: Naravno, komplementaran proces ovomu odnosi se na aktivnosti Općine kada govorimo o izgradnji poslovnih zona. Koliko su one nositelj ekonomskog rasta te koliko će im značaj porasti u vremenu koje dolazi?– Poslovne zone XP, Begov Han, Polja, Radovlje…, sve su one blizu trasi autoceste. Odnosno, riječ je o nekih 500 metara. Stoga se može jasno reći kako će doći do pozitivnih učinaka na ekonomske prilike s obzirom na to da veliki dio naših proizvođača izvozi svoje proizvode u zemlje zapadne Europe, počevši od tekstila, preko drva pa do metala. Jasno je kako se radujemo izgradnji dionica preko cijeloj prostora općine.Večernji list: Žepče je odavno poznato kao primjer gospodarski uspješne općine. Mogu li se iznijeti neki podaci koji govore o broju zaposlenih?– Mi smo upravo primjenom modela poslovnih zona oživili ekonomske aktivnosti na našem području, a posebice kada govorimo o proizvodnji. Nismo sjedili prekriženih ruku. Ne bih bio načelnik općine kada ne bih radio sve što mogu kako bi se ljudima omogućilo proizvoditi ovdje, graditi proizvodne pogone, graditi kuće. Uvijek imamo osigurano zemljište za gradnju, ponajprije proizvodnih pogona, a onda i ostalih poslovnih. Rezultati su vidljivi. Evo, napunili smo tri poslovne zone – XP, Begov Han i Polja, a počinjemo i s Radovljem. Imamo, uz to, i samoinicijativne zone koje su nicale uz prometnice, a gdje smo također pomagali u izgradnji infrastrukture. U kontekstu ukupnog gospodarskog stanja u općini treba kazati kako smo prošle godine imali oko pet i pol tisuća zaposlenih, a od toga je većina u privatnom sektoru.Večernji list: Tomu svakako doprinosi produktivan odnos Općine prema poslovnoj zajednici?– Da nismo ljudi s inicijativama, da nismo prodorni, da ne stvaramo uvjete, ne znam što bi se gradilo. Evo ovih dana, a što me posebno veseli, imamo primjer mladog čovjeka koji je zaradio novac u Njemačkoj, vratio se ovdje i želi graditi tvornicu. Odlukom Općinskog vijeća mi mu osiguravamo zemljište. Upravo imamo razgovor s trojicom investitora. Jedan je kapital zaradio u Italiji, drugi u Njemačkoj, treći u Sloveniji, a žele raditi i proizvoditi na području općine Žepče. Sva trojica su Žepčaci. Povoljno im je realizirati svoju poslovnu ideju ovdje, jeftinije je zemljište, jeftiniji je proces za dozvole… Uvijek ćemo biti spremni da imamo osigurano zemljište za sve potencijalne investitore. U kontekstu poslovne zone Radovlje ponovno se javljamo na natječaj federalnog ministarstva, kao i županijskog, a osigurat ćemo i svoja sredstva. Može se konstatirati kako imamo sve spremno za idućih nekoliko godina za one koji žele graditi i proizvoditi.Večernji list: Kakvo je stanje u kontekstu stambeno-poslovne izgradnje?– Poseban dio zemljišta osiguran je za Novo Žepče, a sve u kontekstu stambeno-poslovne izgradnje. Stambena izgradnja je u tijeku, zanimljivo je i da oni koji odu u inozemstvo kupuju stanove odnosno grade kuće. U dvije godine imali smo čak 131 zahtjev za izgradnju kuća te kupnju kuća i stanova, a sve od mladih obitelji. Prije Uskrsa podijelili smo sredstva samo za izgradnju te kupnju kuća i stanova.Mi ćemo na prostoru općine Žepče učiniti sve što je u našoj moći i više kako bismo stvorili uvjete da ljudi ovdje žive ugodno i rade. Upravo za ostvarenje tog cilja definiran je niz mjera, počevši od povoljnog zemljišta za izgradnju pa do sredstava za samozapošljavanje. Neki smo dan potpisali 14 ugovora za samozapošljavanje. Riječ je o sredstvima od oko tri i pol tisuće maraka za početnu godinu rada obrtnika kako bi mogao izmiriti obveze prema državi.Vidljivo je kako se ljudi sve više ohrabruju krenuti u otvaranje svojih obrta.Večernji list: Pritom treba uputiti i na značajne potencijale žepačkog kraja kada govorimo o poljoprivrednoj proizvodnji. U kojoj je mjeri proizvodnja hrane došla u fokus u proteklom razdoblju?– Sve se više ljudi okreću prema poljoprivredi, pa barem da imaju svoje povrće. Tomu svjedoči i podatak kako na prostoru Žepča imamo oko 2300 registriranih poljoprivrednih gospodarstava. Samo poljoprivrednih obrta imamo oko 100.Večernji list: Žepče je pokazalo i zavidne rezultate kada je riječ o prekograničnoj suradnji. Kakav je potencijal daljnjeg razvoja, a osobito kada govorimo o novim programima iz fondova Europske unije?– Već smo u situaciji da smo jedna od rijetkih općina koja ima svoju razvojnu agenciju. Uspješno smo realizirali tri projekta prekogranične suradnje (BiH – Hrvatska – Crna Gora). U jednom je nositelj bila Razvojna agencija Žepče, a naša općina prijatelj u Hrvatskoj Stari Jankovci u drugom.Uz to, tu su i projekti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a trenutačno je raspisan novi javni poziv te ćemo se i tu prijaviti, najvjerojatnije sa Starim Jankovcima. U pogledu pristupa sredstvima Europske unije treba naglasiti kako smo dosegnuli razinu u kojoj možemo pisati projekte i s njima se prijavljivati na fondove Europske unije. Zato jedva čekamo odobrenje više sredstava za Bosnu i Hercegovinu. Inače smo poznati kao općina koja povlači dosta sredstava iz međunarodnih izvora, a poglavito fondova Europske unije. •
