27. srpnja 2016. godine se, unatoÄ propasti Jugoslavije i porazu velikosrpske agresije, u slobodnoj i demokratskoj Republici Hrvatskoj dopuÅ¡ta javni skup protuhrvatskim elementima koji slave dogaÄ‘aj u kojemu su njihovi ideoloÅ¡ki i bioloÅ¡ki preci poÄinili pokolj nad hrvatskim stanovniÅ¡tvom.
Jedini kojemu je oÄito savjest naložila istup i prosvjed pažnje vrijedan je saborski zastupnik i general Domovinskog rata Željko Glasnović, koji je zbog toga samo imao problema – i nitko viÅ¡e. InaÄe, Glasnović se stigao iz Kanade i stavio se Domovini na raspolaganje kao hrvatski dragovoljac Äim je izbio rat. Nekoliko je puta ranjavan, jednom teÅ¡ko, no nakon dva mjeseca je pobjegao iz bolnice i vratio se na bojiÅ¡te u Kupresu. Kao i mnoge hrvatske junake, 2000. godine ga je prisilno umirovio Stevan Mesić. Na izborima u studenom 2015. ulazi u Hrvatski sabor, jedan je od naj aktivnijh (i najsuvislijih) saborskih zastupnika, odriÄe se zastupniÄke plaće u korist djece koja su ostala bez oba roditelja, a živi kao podstanar.
>>Glasnović Pusiću: Vi ste moralna nakaza…! (Video)
Svi se možemo složiti da je taj Äovjek dovoljno dao za svoju domovinu i u ratu i u miru. Ipak, on nastavlja, oÄito sam protiv svih, pa Äak i protiv onih koji bi mu trebali biti potpora i koji bi zajedno s njim trebali raditi na tomu da se veliÄanje ÄetniÅ¡tva i pokolja nad Hrvatima nazove pravim imenom i da se narodu kojemu je ispiran mozak od ’45. napokon ukaže na istinu.
Sad se postavlja pitanje: zaÅ¡to ni jedna organizacija HDZ-a, ili drugih stranaka koje se vole pozivati na domoljublje, napose neka iz obližnjih gradova kraj mjesta Srb, nije sazvala medijsku konferenciju i na temelju mnogih i lako provjerljivih dokumenata i spisa nije istupila u javnost sa sljedećim Äinjenicama Å¡to se dogodilo na takozvanom “ustanku u Srbuâ€?
Naime, ovu su ÄetniÄko-partizansku pobunu u Srbu 27. srpnja 1941. su vodili zapovjednici ÄetniÄke brigade, koja je brojila viÅ¡e od 1000 naoružanih vojnika: MiloÅ¡ Torbica, Jovo KeÄa, Pajica OmÄikus, Stevo Radenović i zapovjednik partizanskoga odreda Äoko Jovanić. IzmeÄ‘u Srba i Donjeg Lapca, nalazi se mjesto Brotnja gdje je masakrirano 6 obitelji obitelji Ivezić. Imena žrtava su sljedeća:
Ika Ivezić r. 1876., Marija Ivezić r. 1914., Jelena Ivezić r. 1937., Dane Ivezić r. 1869., Kata Ivezić r. 1869., Kata Ivezić r. Markovinović r. 1906., Marija Ivezić r. 1933., Manda Ivezić r. 1936., Jure Ivezić r. 1938., Luk Ivezić r. 1859., Mara Ivezić r. 1899., Boja Ivezić r. Beronjić r. 1862., Dane Ivezić r. 1909., Boja Ivezić r. 1898., Jelka Ivezić r. 1923., Jure Ivezić r. 1929., Ana Ivezić r. 1923., Ika Ivezić r. 1934., Mara Ivezić r. 1923., Jela Ivezić r. 1927., Lukica Ivezić r. 1929. Kaja Ivezić r. 1932., Ana Ivezić r. 1934., Ika Ivezić r. 1865., Mićo Ivezić r. 1926., Stjepan Ivezić r. 1929., Pero Ivezić r. 1932., Luka Ivezić r. 1935., Jakov Ivezić r. 1938., Nikola Nino Ivezić r. 1915., Marko Ivezić r. 1904., Josip Ivezić r. 1898., Mile Ivezić r. 1901., Ika Ivezić r. 1899., Mrko Ivezić r. 1866., Jure Ivezić r. 1898., Milan Ivezić Crni r. 1913.
SaznavÅ¡i za taj dogaÄ‘aj, Hrvati iz obližnjeg mjesta BoriÄevac su po noći pobjegli (otprilike 2000 ljudi), a u mjestu BoriÄevac je ostalo oko 55 ljudi: žene, djeca i starci. „Ustanici“ iz Srba su ih zaklali, a posebno se može istaknuti „hrabar“ i „antifaÅ¡istiÄki“ Äin kad su „partizani“ 10. kolovoza 1941. godine nabili na kolac župnika Jurja Gospodnetića i pekli ga kao janje na ražnju pred njegovom majkom.
Svi se ovi navedeni podaci mogu naći u roku od sat vremena na internetu, pa je nužno opet se zapitati zaÅ¡to ni jedan predstavnik najveće državotvorne i domoljubne stranke nije s ovim straviÄnim Äinjenicama, odnosno dogaÄ‘ajima poÄinjenim u ime jugoslavenstva i navodnog antifaÅ¡izma, izaÅ¡ao u javnost – službeno, pred medijima. Radi li se o neupućenosti ili ravnoduÅ¡nosti?
Ako je nova politika HDZ-a „umjerenija“ retorika (Å¡to god to znaÄilo), odnosno, ako misle da je iznoÅ¡enje povijesnih istina i raskrinkavanje agitpropovskih laži nekakva vrst ekstremizma, onda je stvarno iznova sve krenulo naopako.
ZaÅ¡to ono Å¡to bi trebao Äiniti HDZ Äine ekstremne stranÄice i jedan usamljeni general? Ako je to „umjerena“ politika, onda će se HDZ zaista poslije izbora naći, kako je to duhovito sroÄio jedan kolumnist – „umjereno nigdje“.
Mila Marušić tropolje.info