Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara za Dnevnik.ba izjavila je kako je „onima koji se protive proslavi Dana RS sve važnije od promjena Izbornog zakona BiH“.
Podsjetimo, Dan Republike Srpske, 9. sijeÄnja, obilježavao se viÅ¡e od dvadeset godina. MeÄ‘utim, po apelaciji boÅ¡njaÄkog Älana PredsjedniÅ¡tva BiH i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, Ustavni sud BiH ocjenio je kako je „Dan RS-a neustavan zbog krsne slave RS-a“, pa je tako u ovogodiÅ¡njem programu obilježavanja vjerski program izostao kako bi se ispoÅ¡tovala odluka Ustavnog suda o kojoj su graÄ‘ani Srpske glasovali na referendumu 25. listopada.
Iako su dužnosnici Srpske ispoÅ¡tovali odluku Ustavnog suda BiH, reakcije politiÄko- druÅ¡tvenog Sarajeva su jednoznaÄne.
„Onima koji se protive proslavi Dana RS sve je važnije od promjena Izbornog zakona BiH“, kazala je predsjedateljica Doma naroda PFBiH Lidija Bradara.
Dodaje kako su najglasniji protivnici proslavi Dana RS, pozivajući se na presudu Ustavnog suda BiH, vrlo selektivni.
„Najglasniji protivnici proslavi Dana RS pozivajući se na presude Ustavnog suda BiH su vrlo selektivni, što dokazuje i odnos i pristup prema presudu o izbornim pravilima u Gradu Mostaru“, smatra Bradara.
Osim presude Ustavnog suda BiH za Grad Mostar ,napominje kako su federalna ministarstva obrazovanja, kulture i sporta neustavna.
„Tu su i presude Ustavnog suda FBiH koji je neustavnim proglasio ministarstva obrazovanja, kulture i sporta u Federaciji BiH a koja godinama rade“, navodi Bradara.
Bradara napominje i presudu Ustavnog suda FBiH o Danu općine Kiseljak kojeg već godinama slave samo Hrvati.
„Ustavni sud FBiH, primjerice, presudio je kako je proslava Dana Općine Kiseljak na katoliÄki blagdan sv.Ilije Gromovnika u skladu s Ustavnom FBiH jer se Kiseljak prvi put spominje u dokumentima Arhiva BiH 20. srpnja kao naseljene mjesto, ali i dalje boÅ¡njaÄki predstavnici u Kiseljaku, taj dan ne proslavljaju“, rekla je Bradara.
Podsjetimo, Ustavni sud FBiH donio je presudu kako se ne krÅ¡e prava boÅ¡njaÄkog naroda ali kako je grb same Općine neustavan budući da na njemu nema simbola srpskog naroda Å¡to je ispravljeno u vrlo kratkom razdoblju. InaÄe, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV prvi put spominje dio naselja u Općini Kiseljak, toÄnije mjesto Rotilj u naselju Bilalovac u darovnici 20. srpnja 1244.
Smatra kako se temama poput proslave Dana RS skreće pozornost s pitanja važnima za Hrvate u BiH.
„Aktualizacija tema poput proslave Dana RS ne doprinosi stabilizaciji odnosa u bh. druÅ¡tvima i skreće pozornost s tema važnima za hrvatski narod u BiH“, zakljuÄila je Bradara