Visoki predstavnik OHR Valentin Inzko je u Äetvrtak, 18. svibnja, podnio redovito periodiÄno izvješće Vijeću sigurnosti UN o Bosni i Hercegovini. Izvješće tretira mnoge dogaÄ‘aje i odluke koje se odnose na mnoge politiÄke subjekte, institucije i sektore u BiH u razdoblju od prethodnog izvješća do danas.
Za potpunije oÄitovanje biti će potrebita detaljnija analiza, priopćio je danas predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić.
„MeÄ‘utim, ono sto smatram najvažnijim s hrvatskog stajaliÅ¡ta u ovom Izvješću, tiÄe se dijela koji se odnosi, kako je navedeno u Izvješću na ‘Ljubić case’. Iz Izvješća visokog predstavnika, razvidno je da OHR ispravno razumijeva Odluku Ustavnog suda u smislu, da Ustavni sud izrijekom traži da Izborni zakon mora osigurati legitimitet hrvatskih delegata/izaslanika u Domu naroda Federacije, a Å¡to osporene odredbe Izbornog zakona onemogućavaju. Zato ne stoje tvrdnje SDA (koje je visoki predstavnik parafrazirao u Izvješću) da se Odluka Ustavnog suda može implementirati ‘manjim intervencijama u Ustavu Federacije’, jer je Ustavni sud presudio da osporene odredbe Izbornog zakona nisu u skladu sa Ustavom BiH.“, priopćio je Ljubić.
Nadalje, visoki predstavnik u izvješću problematizira da se izbori ne bi mogli kompletirati bez izmjena Izbornog zakona sukladno Odluci Ustavnog suda.
„I treće, na samom kraju razmatranja visoki predstavnik implicira da ova Odluka Ustavnog suda zapravo ima izravan politiÄki znaÄaj i za implementaciju Odluke suda u Strasbourgu temeljem apelacije Sejdić-Finci odnosno izbor Älanova PredsjedniÅ¡tva BiH, uzimajući u obzir obrazloženje Ustavnog suda u kojem se jasno navodi da je ostvarenje konstitutivnosti neodvojivo od mogućnosti da svaki narod bira svoje legitimne predstavnike, u institucije Ustavom predviÄ‘ene za zastupanje naroda, a PredsjedniÅ¡tvo BiH je svakako jedna od njih“, priopćeno je.
Ljubić istiÄe kako se u izvješću navodi kako „hrvatske stranke kontinuirano zagovaraju federalizaciju BiH“ Å¡to bi prema izvješću impliciralo dalju etniÄku podjelu zemlje, ne stoje jer su hrvatski zahtjevi za federalizacijom, na liniji rezolucija EU parlamenta s ciljem uspostave stabilne i samoodržive BiH.
„Na kraju, nameće se pitanje koja je relevantnost ovog, jednog u nizu izvješća zadnjih nekoliko godina? Relevantnost ovog izvješća će se mjeriti samo u mjeri u kojoj će oni kojima je izvješće podneseno kao i oni koji ih na terenu BiH predstavljaju djelovati na harmonizaciji ustavnog i zakonskog položaja tri naroda u BiH koji je naruÅ¡en upravo intervencija, visokih predstavnika. Izmjene Izbornog zakona na naÄin kako su predložene od strane stranaka HNS BiH je prvi test“, priopćio je Ljubić.
Podsjetimo, Inzko je pred Vijećem sigurnosti rekao kako je Ustavni sud BiH 1. prosinca donio odluku o predmetu “Ljubić”, koji se odnosi na zahtjev sadaÅ¡njeg predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornoga zakona BiH koji se odnose na izbor izaslanika u Domu naroda Federacije.
“Dok je predsjednik SDA (glavna boÅ¡njaÄka stranka) Bakir Izetbegović izrazio stajaliÅ¡te da bi trebalo usvojiti manje tehniÄke izmjene Izbornog zakona BiH kako bi odražavale toÄan tekst Ustava Federacije, predsjednik HDZ BiH (glavna hrvatska stranka) Dragan ÄŒović istaknuo je kako odredbe izbornog zakona BiH o Domu naroda Federacije se moraju usvojiti u skladu s naÄelima utvrÄ‘enim u “sluÄaju Ljubić”, te da sljedeći neizravni izbori u Domu naroda Federacije – nakon Generalnih izbora u BiH 2018. godine ne mogu biti održani bez odgovarajućih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiHâ€, naveo je Inzko.
Suprotna stajaliÅ¡ta, dalje istiÄe, osobito izmeÄ‘u HDZ BiH i dužnosnika SDA, usredotoÄuju se na to hoće li se izbori za Doma naroda Federacije 2018. godine provesti ako Parlamentarna skupÅ¡tina BiH ne uspije izmijeniti neustavne odredbe Izbornog zakona BiH i ako Ustavni sud BiH ukine odredbe koje smatra neustavnim.
“Pitanje je joÅ¡ važnije s obzirom da, bez izbora u Domu naroda Federacije, bilo bi nemoguće birati izaslanike Doma naroda BiH, nemoguće izabrati Älanove PredsjedniÅ¡tva Federacije i nemoguće izabrati novu vladu Federacije nakon Izbora 2018. godine. Å toviÅ¡e, gledajući na Å¡ire moguće potencijalne posljedice odluke, Å¡to se tiÄe provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, razliÄiti stavovi meÄ‘u odreÄ‘enim politiÄkim dionicima su se pojavili zbog pitanja bi li naÄelo proporcionalne i legitimne zastupljenosti koje je Ustavni sud razvio u predmetu ‘Ljubić’ takoÄ‘er imalo utjecaja na pravila koja se odnose na izbore Älanova PredsjedniÅ¡tva BiHâ€, rekao je Inzko pred Vijećem sigurnosti UN-a.